img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Džez

Buđenje iz zimskog sna

14. februar 2018, 20:27 Nikola Marković
Copied

U zemlji čija se gotovo čitava festivalska produkcija zasniva na projektnom finansiranju u okviru institucionalnih budžeta, privatni izdavač i distributer Metropolis Jazz odlučio se za samostalnu organizaciju čak osam koncerata u dva dana

Džez festival koji se održao prethodnog vikenda, u sali „Amerikana“ beogradskog Doma omladine, po mnogo čemu je bio specifičan. U zemlji čija se gotovo čitava festivalska produkcija zasniva na projektnom finansiranju u okviru institucionalnih budžeta, jedan privatni izdavač i distributer odlučio se za samostalnu organizaciju čak osam koncerata u dva dana. Kao da to nije bio dovoljan izazov, Metropolis Music je zakazao događaj za početak februara, kada je džez publika u tradicionalnom zimskom snu nakon prebogate koncertne jeseni. Konačno, u moru festivala koji se utrkuju u dovođenju internacionalnih zvezda, ovaj se opredelio isključivo za izvođače iz Srbije.

foto: el gvojos
PROTIV PREDRASUDA: Sanja Marković

Interes organizatora je jasan. Pre nešto više od godinu dana startovala je izdavačka etiketa Metropolis Jazz pod rukovodstvom sveprisutnog Vojislava Pantića, najpoznatijeg domaćeg džez novinara i dugogodišnjeg selektora nekolicine domaćih džez festivala. Svi izvođači su potpisnici ove kuće i treba ih promovisati. No čak i ako zanemarimo materijalnu računicu privatnog preduzetnika, lako ćemo primetiti i svojevrstan „javni interes“. Metropolis promoviše isključivo bendove i muzičare koji pišu autorsku muziku, što je značajan podstrek za domaće džez izvođače . Umesto besomučnog tezgarenja po klubovima i napornog „uradi sam“ pregalaštva, sada postoji i stabilna infrastrukturna podrška. Baš kako i treba da bude – muzičari da se bave muzikom, a izdavači objavljivanjem nosača zvuka i promocijom. U eri digitalnih muzičkih fajlova i striming servisa, verovatno se niko od učesnika neće preterano opariti od objavljivanja CD-ova i ploča, ali je logistički i promotivni aspekt ove saradnje od izuzetnog značaja za domaću džez scenu.

Konačno, ko su svi ti muzičari koji su se predstavili publici u Domu omladine? Pažljivim pratiocima dešavanja na domaćoj džez sceni većina je već bila poznata, mahom sa brojnih klupskih svirki širom Beograda, ali i sa drugih džez festivala. Utoliko je i sama organizacija festivala bila mač sa dve oštrice, jer izvođači uglavnom nisu bili „ekskluziva“ i možete ih gledati negde već za nekoliko dana, pa još za džabe umesto po ceni festivalske karte. To se najviše osetilo na koncertu eklektičnog sastava Fish in Oil, inače ljubimaca beogradske publike, čiji je kasni ponoćni koncert prve festivalske večeri bio obeležen napuštanjem sedišta nakon svake numere. Ne treba zameriti umornom radnom narodu koji juri na noćni prevoz.

Prve koncertne večeri najviše je briljirala vokalistkinja i multiinstrumentalistkinja Sanja Marković, sa svojim mnogočlanim, dobro raspoloženim i rasviranim ansamblom. Razbijajući predrasude o domaćim džez pevačicama kao pukim izvođačicama proverenih standarda, smelo se upustila u aranžersku rekonstrukciju vokalnog džeza u savremenom ključu. Bio je nadahnut i ceo kolektiv a i pojedinci, pre svih pijanista Aleksandar Grujić, pa omiljeni bubnjar mlađe generacije Peđa Milutinović, te novosadska flautistkinja Milena Jančurić kao pravo osveženje među domaćim džez duvačima. Bend mladog saksofoniste Uglješe Novakovića imao je nezahvalan zadatak da zagreje publiku na samom otvaranju festivala, pa još sa premijerno/stegnuto izvedenim novim materijalom na tragu modernog mejnstrima. Schime Trio popularnog saksofoniste Luke Ignjatovića je već etabliran sastav pa sebi može da dopusti i različite kombinatorike u postavi – u petak su bend dopunjavali saksofonista Rastko Obradović i pijanista Sava Miletić. Za njihovu verziju poletnog neobapa, nabijenog eksplozivnim duvačkim soloima, preterana proširenja možda i nisu neophodna. No publika nije imala ništa protiv!

Ako ćemo o ukusima publike, među domaćim ljubiteljima džeza se još uvek najbolje „prima“ džez-rok fjužn sedamdesetih i osamdesetih, i njegovi novovekovni derivati. Grupa Konzilium gitariste Branka Trijića (inače, člana najpopularnijeg domaćeg džez sastava, Vasil Hadžimanov Benda) na tom talasu pobrala je najviše ovacija ne samo druge koncertne večeri, već možda i na čitavom festivalu. Odlično su prošle i proverene postdžez Nišlije Eyot, internacionalno najuspešniji domaći džez bend, koga u martu čeka 15-odnevna turneja po Rusiji! Za mejnstrim ugođaj subotnje večeri bio je zadužen Drama Organ Trio agilnog bubnjara Aleksandra Cvetkovića, dok je „s one strane džeza“ bio ambiciozni beogradski sastav Hashima, čijim kreativnim zamislima na tragu moderne američke i evropske avangarde predstoji još zanatskog poliranja.

Pristojna poseta festivalu (200–300 ljudi), naročito drugog festivalskog dana, daje jasan mig da su ovakvi događaji dobrodošli preko cele godine. Sa druge strane, kao da je bila prisutna mala stegnutost aktera (i muzičara i publike) u odnosu na uzavrele klupske večeri ili programe već etabliranih festivala. Možda je zimski san predugo trajao, no buđenje je bilo uspešno!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bijenale u Veneciji

08.maj 2026. S. Ć.

Tamara Vučić na Bijenalu: Umetnost je najtrajniji saveznik miru

Dok je trećina učesnika Venecijanskog bijenala štrajkovala zbog podrške Palestini, Nikola Selaković je u društvu Tamare Vučić otvorio Paviljon Srbije

Prestonica kulture

08.maj 2026. S. Ć.

Leskovac: Godina kulture počela skupom akademijom i stonim tenisom

Godina u kojoj je Leskovac Nacionalna prestonica kulture počeo je kulturno-umetničkim programom od 820.000 dinara, i turnirom u stonom tenisu

Protesti u Srbiji

08.maj 2026. K. S.

Darko Rundek ponovo podržao studente

Na kratkoj svirci usred Knez Mihailove ulice Darko Rundek još jednom je podržao studente

Pozorište Boško Buha

Kultura i država

07.maj 2026. Isidora Cerić

Kada će se pozorište „Boško Buha“ vratiti kući

Završetak rekonstrukcije zgrade pozorišta „Boško Buha“ najavljen je za početak 2026. Fotografije gradilišta, međutim, ne ukazuju da će to biti skoro

Slučaj Generalštab

07.maj 2026. S. Ć.

TOK: Mladen Nenadić jeste pio rakiju sa Selakovićem

TOK je potvrdio navode koje je protiv glavnog tužioca Mladena Nenadića izneo ministar Selaković na suđenju u slučaju Generalštab. Njegove navode protiv ostalih koje je tada optužio još uvek nije

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure