img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Džez

Buđenje iz zimskog sna

14. februar 2018, 20:27 Nikola Marković
Copied

U zemlji čija se gotovo čitava festivalska produkcija zasniva na projektnom finansiranju u okviru institucionalnih budžeta, privatni izdavač i distributer Metropolis Jazz odlučio se za samostalnu organizaciju čak osam koncerata u dva dana

Džez festival koji se održao prethodnog vikenda, u sali „Amerikana“ beogradskog Doma omladine, po mnogo čemu je bio specifičan. U zemlji čija se gotovo čitava festivalska produkcija zasniva na projektnom finansiranju u okviru institucionalnih budžeta, jedan privatni izdavač i distributer odlučio se za samostalnu organizaciju čak osam koncerata u dva dana. Kao da to nije bio dovoljan izazov, Metropolis Music je zakazao događaj za početak februara, kada je džez publika u tradicionalnom zimskom snu nakon prebogate koncertne jeseni. Konačno, u moru festivala koji se utrkuju u dovođenju internacionalnih zvezda, ovaj se opredelio isključivo za izvođače iz Srbije.

foto: el gvojos
PROTIV PREDRASUDA: Sanja Marković

Interes organizatora je jasan. Pre nešto više od godinu dana startovala je izdavačka etiketa Metropolis Jazz pod rukovodstvom sveprisutnog Vojislava Pantića, najpoznatijeg domaćeg džez novinara i dugogodišnjeg selektora nekolicine domaćih džez festivala. Svi izvođači su potpisnici ove kuće i treba ih promovisati. No čak i ako zanemarimo materijalnu računicu privatnog preduzetnika, lako ćemo primetiti i svojevrstan „javni interes“. Metropolis promoviše isključivo bendove i muzičare koji pišu autorsku muziku, što je značajan podstrek za domaće džez izvođače . Umesto besomučnog tezgarenja po klubovima i napornog „uradi sam“ pregalaštva, sada postoji i stabilna infrastrukturna podrška. Baš kako i treba da bude – muzičari da se bave muzikom, a izdavači objavljivanjem nosača zvuka i promocijom. U eri digitalnih muzičkih fajlova i striming servisa, verovatno se niko od učesnika neće preterano opariti od objavljivanja CD-ova i ploča, ali je logistički i promotivni aspekt ove saradnje od izuzetnog značaja za domaću džez scenu.

Konačno, ko su svi ti muzičari koji su se predstavili publici u Domu omladine? Pažljivim pratiocima dešavanja na domaćoj džez sceni većina je već bila poznata, mahom sa brojnih klupskih svirki širom Beograda, ali i sa drugih džez festivala. Utoliko je i sama organizacija festivala bila mač sa dve oštrice, jer izvođači uglavnom nisu bili „ekskluziva“ i možete ih gledati negde već za nekoliko dana, pa još za džabe umesto po ceni festivalske karte. To se najviše osetilo na koncertu eklektičnog sastava Fish in Oil, inače ljubimaca beogradske publike, čiji je kasni ponoćni koncert prve festivalske večeri bio obeležen napuštanjem sedišta nakon svake numere. Ne treba zameriti umornom radnom narodu koji juri na noćni prevoz.

Prve koncertne večeri najviše je briljirala vokalistkinja i multiinstrumentalistkinja Sanja Marković, sa svojim mnogočlanim, dobro raspoloženim i rasviranim ansamblom. Razbijajući predrasude o domaćim džez pevačicama kao pukim izvođačicama proverenih standarda, smelo se upustila u aranžersku rekonstrukciju vokalnog džeza u savremenom ključu. Bio je nadahnut i ceo kolektiv a i pojedinci, pre svih pijanista Aleksandar Grujić, pa omiljeni bubnjar mlađe generacije Peđa Milutinović, te novosadska flautistkinja Milena Jančurić kao pravo osveženje među domaćim džez duvačima. Bend mladog saksofoniste Uglješe Novakovića imao je nezahvalan zadatak da zagreje publiku na samom otvaranju festivala, pa još sa premijerno/stegnuto izvedenim novim materijalom na tragu modernog mejnstrima. Schime Trio popularnog saksofoniste Luke Ignjatovića je već etabliran sastav pa sebi može da dopusti i različite kombinatorike u postavi – u petak su bend dopunjavali saksofonista Rastko Obradović i pijanista Sava Miletić. Za njihovu verziju poletnog neobapa, nabijenog eksplozivnim duvačkim soloima, preterana proširenja možda i nisu neophodna. No publika nije imala ništa protiv!

Ako ćemo o ukusima publike, među domaćim ljubiteljima džeza se još uvek najbolje „prima“ džez-rok fjužn sedamdesetih i osamdesetih, i njegovi novovekovni derivati. Grupa Konzilium gitariste Branka Trijića (inače, člana najpopularnijeg domaćeg džez sastava, Vasil Hadžimanov Benda) na tom talasu pobrala je najviše ovacija ne samo druge koncertne večeri, već možda i na čitavom festivalu. Odlično su prošle i proverene postdžez Nišlije Eyot, internacionalno najuspešniji domaći džez bend, koga u martu čeka 15-odnevna turneja po Rusiji! Za mejnstrim ugođaj subotnje večeri bio je zadužen Drama Organ Trio agilnog bubnjara Aleksandra Cvetkovića, dok je „s one strane džeza“ bio ambiciozni beogradski sastav Hashima, čijim kreativnim zamislima na tragu moderne američke i evropske avangarde predstoji još zanatskog poliranja.

Pristojna poseta festivalu (200–300 ljudi), naročito drugog festivalskog dana, daje jasan mig da su ovakvi događaji dobrodošli preko cele godine. Sa druge strane, kao da je bila prisutna mala stegnutost aktera (i muzičara i publike) u odnosu na uzavrele klupske večeri ili programe već etabliranih festivala. Možda je zimski san predugo trajao, no buđenje je bilo uspešno!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

17.mart 2026. S. Ć.

Zbog povratka Rusije, traži se ostavka u Venecijanskom bijenalu

Italijanski ministar kulture traži ostavku predstavnice Vlade u Venecijanskom bijenalu zato što nije najavila povratak Rusije na ovu manifestaciju

Narodno pozorište

15.mart 2026. Sonja Ćirić

Zoran Stefanović Darku Tomoviću: Mene niste pomenuli u krivičnoj prijavi

„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan

Cenzura

15.mart 2026. S. Ć.

Dve pozorišne predstave otkazane su bez objašnjenja, ali je jasno zašto

Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure