
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
U toku su kolektivni godišnji odmori. Ne radi moja omiljena ćevabdžinica, ne rade ni splavovi s ciganskom muzikom, a TV programi samo što ne okače obaveštenje – „Repriza zbog godišnjih odmora“. Ona komisija s potkomisijom nikako da se dogovori o našoj novoj državi, a novinari presreću njene članove s uperenim kamerama i mikrofonima – ali uzalud. Svi mi prilozi liče na porodiliše gde nervozni očevi presreću medicinsko osoblje i vire u salu za porođaje, ali ta naša buduća zajednica nikako da dođe na svet. BK televizija prikazala je pisamce faks u kojem nas Milošević iz Haga obaveštava da neće više da nam bude tata. Pošto je on sad na službenom putu, preporučuje komšiju Šešelja iz Batajnice, a imam utisak da mnogo zbunjuje svoje obožavatelje i partijske drugove. Pismo – ručni rad, ćirilica, uspeo sam da pročitam samo kraj gde kliče sužanj – „Do pobede!“, a zatim slede datum i potpis.
Za to vreme, šira familija igra čočeke u Guči. Tamo se među običnim svetom mogla videti masa budućih i prošlih očeva nacije koji su došli da se provedu uz trube, svadbarski kupus i mesište. Najzanimljiviju izjavu za medije dao je kanalu Yu info premijer Dragiša Pešić kojem je ovo bio debi u Guči. Premijer pod šatorom, Cigani raspalili čoček, ali ne da se čovek – profesionalac. Kaže – narod koji se ovako veseli je jedan dobar narod i ne treba da bude zabrinut za svoju budućnost.
To isto već godinama nedeljom ujutro na RTS-u govori i Žika, što ga iz zlobe zovu Žika Seljak. Čovek vodi jednu od mojih omiljenih emisija, a ona se zove – „Upoznaj Srbiju“! Ima tu i kviz, a muzička pitanja je prošle nedelje postavljala grupa Đerdan sa Mirom Vasiljević na čelu. Žene prethodnu noć pevale na bostanijadi, donele i Žiki, kažu ima pun gepek, ali štimuju u sedam ujutro k’o da su tek ustale iz kreveta. E, to je profesionalizam, brale!
U istoj emisiji vidim: dvoje se na Ilindan venčali pod gejzirom u Sijerinskoj banji. Kum direktor banje, a mladenci dobili nagradu od RTV Puste Reke. Što taj kanal ne mogu da gledam u Beogradu, oni garantovano nisu na kolektivnom godišnjem!
Što se reklama tiče, više ne znam šta je don, a šta grand, dok ne čujem pesmicu. I jedni i drugi imaju papagaje, pa su sad konkurenti nabavili jahte, pa luksuzna pakovanja – pa mu to dođe pravo srbijansko komšijsko nadmetanje. On sprat na kuću – ti odmah za njim, on otvori kiosk – ti odmah jedan do njega i tako doveka. A kad se pije kafa – onda na neutralnu teritoriju.
Drugi letnji problem su komarci. Sudeći po reklami za sredstvo koje ih rasteruje – efikasno dejstvo vidljivo je kod japanske, možda i kineske dece. Lepo se vidi u reklami bucmasto Japanče, mirno spava dok komarci beže u panici. Samo, nigde ne vidimo da l’ su ta deca došla na letnji raspust kod dede i babe u Srbiju, ili sredstvo deluje samo u Aziji.
Na kraju, još sam pod utiskom emisije „Biseri“ u kojoj je gost bio šampion u borilačkim sportovima. Dečko je objasnio šta znači teret slave u našim krajevima – kad se pročuje da si šampion. Naš narod ne veruje dok ne vidi svojim očima – i onda počinju izazovi. Ako si još, na nesreću, iz pasivnih krajeva, onda izazovi dobijaju epske dimenzije. Šta onda da uradi pravi šampion? Da se biješ i dokazuješ, ne ide jer to je kao na Divljem zapadu – postaćeš usamljeni desperado koji čeka sledeći dvoboj. Moraš pobediti sebe i izazivaču reći: „OK, jači si!“ E, to je čojstvo i junaštvo, plus diplomatija.
Najvažniji TV događaj protekle nedelje bili su prenosi Atletskog šampionata u Minhenu. Znam da većina gledalaca menja kanal kad vidi atletiku, ali potrebna su dva minuta koncentracije da se žestoko navučete. Tada provalite zašto su desetobojci najjači ljudi na planeti, a troskokašice najlepše građene žene. Plemenito nadmetanje bez trunke nasilja – atletika je, kao i umetnost, esencijalna tekovina ljudske civilizacije. Svu tu antičku lepotu permanentno su kvarili sportski komentatori RTS-a svodeći takmičenje na dosadne nizove rezultata (koje smo videli na ekranu) i doskočice dostojne vašarskog ringišpila i đilkoškog jakarenja. Na sreću, za uživanje u atletskim nadmetanjima – ton uopšte nije potreban.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve