img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Boja šlema

11. avgust 2010, 16:25 Dragan Ilić
Copied

Naši političari su tokom letnjih meseci intenzivno počeli da koriste specifičan oblik javnog pojavljivanja – posete gradilištima. Kada se učestalost pretvorila u trend, zamislio sam se nad ovom iznenadnom potrebom i shvatio da je moguće definisati zlatna pravila TV žanra koji bi provizorno mogli nazvati – političari neimari!

Pokretne slike i kino žurnali su od 1945. praktično zavisili od snimanja posleratne obnove i izgradnje. Na prostorima gde se mnogo ratuje, velika su razaranja, pa je onda građevinarstvo deo opisa posla svih naših političara. U prvim crno-belim snimcima, osim druga Tita, niko i nije posebno zumiran, već je u centru pažnje Gradilište. Znači, hiljade vrednih, mladih ljudi, koji sa osmehom rmbače džabe, a tu i tamo imamo krupni plan raspevanog brigadira, vođe smene ili lepuškaste skojevke vodonoše. Pojedinac je tu bio nebitan, radi kolektiv, a Tito mu tu dođe kao energetski napitak na rejv partiju, enerdžajzer zbog kojeg akcijaši rade još više – „za koga, za narod, za Partiju, za Tita!“

Građevinarstvo je u SFRJ bilo i jabuka razdora među narodima i narodnostima. Svaki deo bivše zemlje je imao teoriju (praćenu rimovanom pesmicom) prema kojoj se svi drugi izgradiše na baš njegov račun i preko njegove grbače. „Zagreb radi, Beograd se gradi“ (i obratno), pa Zenica, pa Kosovo, pa Ljubljana i tako u nedogled. Ukoliko se negde nešto zidalo, bila je to posledica zavičajnog lobiranja vladajuće vrhuške, svaki sekretar je hteo fabriku ili bolnicu u rodnom kraju. Bila je to preteča političara-zadužbinara, koji bi položaj koristio za razvoj zavičaja. U izvesnom smislu, ove principe su danas preuzeli i do perfekcije doveli putem političke trgovine lokalni političari poput Palme, Bidže, Rake, ili nekada Velje Ilića. TV Studio B je u Beogradu negovao stil „male gradnje„, uređenja komšiluka, ulaza i dvorišta. Tu je političar domaćin, koji obilazi svoj atar i građevine, kontroliše majstore, pohvaljuje ili kritikuje, kao bilo ko od nas kad mu majstori dođu u kuću. U Miloševićevo vreme, to moramo priznati, TV propaganda je ovaj žanr razvila do neverovatnih razmera. Uvek je bilo puteva, zaobilaznica, kamena temeljaca i pre svega „kapitalnih projekata“ koje je neko iz vlasti obilazio i slikao se. Ono što je Žika u „Šarenici“, to je Mrka na gradilištu, apsolutni šampion žanra, TV zvezda, arhineimar, a ovaj retki dar mu je doneo uspešnu političku karijeru. Možemo reći da je drug Mrka postavio zlatna pravila koja svi ostali moraju da slede ukoliko žele da se zadrže na vlasti.

Političar na gradilište dolazi u košulji, bez kravate, po mogućnosti zavrnutih rukava. Pored njega su po pravilu vođa gradilišta (to je uvek snishodljiv tip), blago pognut, koji skreće pažnju na ovaj ili onaj detalj. Ne sme da smara, dobro je da deklamuje cifre (kolko metara, kolko kubika itd.), on je za gledaoce nevidljiv, jer ne sme da zakloni Zvezdu (cenjenog gosta). Sa druge strane je Mrka, koji odaje utisak da mu je ovo deseti autoput, stoti most, jedanaesti koridor, hiljaditi vijadukt, i ko zna koja železnica. On je nosilac akcije, zdravičar, postavljač neprijatnih pitanja i do sada uglavnom nije nosio šlem. To je nekakav znak neukrotivog karaktera, baš kao i polo majica. Umesto nekadašnjih govorancija i presecanja vrpce, danas političari više vole da govore okruženi majstorima, „iz raje“, pa su govori na sreću – kraći. Predsednik je nedavno imao gaf sa brojem mostova, jer je pokušao da govori izvan zadatih pravila i pokazao da se ne razume u mostogradnju. Tako bi se verovatno i meni cerekali, ako bih na televiziji objašnjavao kako se popravlja automobil. Ministar Ljajić je, recimo, uspeo da nametne šlemove kao bezbednosno pravilo (uvek se slikao sa šlemom), ali televizija je onda otkrila perfidan kastinski sistem na gradilištu koji je laicima vidljiv samo kroz različite boje šlemova. Tu su mravi radilice, nadzornici, šefovi i investitori, gosti i političari. Ovi snimci su odličan sirov materijal za buduće predizborne spotove, pa onda političari demantuju uvreženo shvatanje da su cvrčci koji celog leta igraju i pevaju da zabave mrave, nas birače. Oni u stvari vredno rade skupljajući sate TV materijala za buduće spotove i plaćene termine koje ćemo jednom zajedno gledati u predizbornim kampanjama, kao slike sa letovanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

01.februar 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure