img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Boja šlema

11. avgust 2010, 16:25 Dragan Ilić
Copied

Naši političari su tokom letnjih meseci intenzivno počeli da koriste specifičan oblik javnog pojavljivanja – posete gradilištima. Kada se učestalost pretvorila u trend, zamislio sam se nad ovom iznenadnom potrebom i shvatio da je moguće definisati zlatna pravila TV žanra koji bi provizorno mogli nazvati – političari neimari!

Pokretne slike i kino žurnali su od 1945. praktično zavisili od snimanja posleratne obnove i izgradnje. Na prostorima gde se mnogo ratuje, velika su razaranja, pa je onda građevinarstvo deo opisa posla svih naših političara. U prvim crno-belim snimcima, osim druga Tita, niko i nije posebno zumiran, već je u centru pažnje Gradilište. Znači, hiljade vrednih, mladih ljudi, koji sa osmehom rmbače džabe, a tu i tamo imamo krupni plan raspevanog brigadira, vođe smene ili lepuškaste skojevke vodonoše. Pojedinac je tu bio nebitan, radi kolektiv, a Tito mu tu dođe kao energetski napitak na rejv partiju, enerdžajzer zbog kojeg akcijaši rade još više – „za koga, za narod, za Partiju, za Tita!“

Građevinarstvo je u SFRJ bilo i jabuka razdora među narodima i narodnostima. Svaki deo bivše zemlje je imao teoriju (praćenu rimovanom pesmicom) prema kojoj se svi drugi izgradiše na baš njegov račun i preko njegove grbače. „Zagreb radi, Beograd se gradi“ (i obratno), pa Zenica, pa Kosovo, pa Ljubljana i tako u nedogled. Ukoliko se negde nešto zidalo, bila je to posledica zavičajnog lobiranja vladajuće vrhuške, svaki sekretar je hteo fabriku ili bolnicu u rodnom kraju. Bila je to preteča političara-zadužbinara, koji bi položaj koristio za razvoj zavičaja. U izvesnom smislu, ove principe su danas preuzeli i do perfekcije doveli putem političke trgovine lokalni političari poput Palme, Bidže, Rake, ili nekada Velje Ilića. TV Studio B je u Beogradu negovao stil „male gradnje„, uređenja komšiluka, ulaza i dvorišta. Tu je političar domaćin, koji obilazi svoj atar i građevine, kontroliše majstore, pohvaljuje ili kritikuje, kao bilo ko od nas kad mu majstori dođu u kuću. U Miloševićevo vreme, to moramo priznati, TV propaganda je ovaj žanr razvila do neverovatnih razmera. Uvek je bilo puteva, zaobilaznica, kamena temeljaca i pre svega „kapitalnih projekata“ koje je neko iz vlasti obilazio i slikao se. Ono što je Žika u „Šarenici“, to je Mrka na gradilištu, apsolutni šampion žanra, TV zvezda, arhineimar, a ovaj retki dar mu je doneo uspešnu političku karijeru. Možemo reći da je drug Mrka postavio zlatna pravila koja svi ostali moraju da slede ukoliko žele da se zadrže na vlasti.

Političar na gradilište dolazi u košulji, bez kravate, po mogućnosti zavrnutih rukava. Pored njega su po pravilu vođa gradilišta (to je uvek snishodljiv tip), blago pognut, koji skreće pažnju na ovaj ili onaj detalj. Ne sme da smara, dobro je da deklamuje cifre (kolko metara, kolko kubika itd.), on je za gledaoce nevidljiv, jer ne sme da zakloni Zvezdu (cenjenog gosta). Sa druge strane je Mrka, koji odaje utisak da mu je ovo deseti autoput, stoti most, jedanaesti koridor, hiljaditi vijadukt, i ko zna koja železnica. On je nosilac akcije, zdravičar, postavljač neprijatnih pitanja i do sada uglavnom nije nosio šlem. To je nekakav znak neukrotivog karaktera, baš kao i polo majica. Umesto nekadašnjih govorancija i presecanja vrpce, danas političari više vole da govore okruženi majstorima, „iz raje“, pa su govori na sreću – kraći. Predsednik je nedavno imao gaf sa brojem mostova, jer je pokušao da govori izvan zadatih pravila i pokazao da se ne razume u mostogradnju. Tako bi se verovatno i meni cerekali, ako bih na televiziji objašnjavao kako se popravlja automobil. Ministar Ljajić je, recimo, uspeo da nametne šlemove kao bezbednosno pravilo (uvek se slikao sa šlemom), ali televizija je onda otkrila perfidan kastinski sistem na gradilištu koji je laicima vidljiv samo kroz različite boje šlemova. Tu su mravi radilice, nadzornici, šefovi i investitori, gosti i političari. Ovi snimci su odličan sirov materijal za buduće predizborne spotove, pa onda političari demantuju uvreženo shvatanje da su cvrčci koji celog leta igraju i pevaju da zabave mrave, nas birače. Oni u stvari vredno rade skupljajući sate TV materijala za buduće spotove i plaćene termine koje ćemo jednom zajedno gledati u predizbornim kampanjama, kao slike sa letovanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure