Na ovogodišnjem Pulskom festivalu nagrada „Fabijan Šovagović“ dodeljena je legendarnom glumcu Bogdanu Dikliću, Konstraktin koncert je bio atrakcija, a na raznim programima je i desetak hrvatsko-srpskih koprodukcija
U Puli, od 10. do 17. jula traje 72. Filmski festival, nekad jugoslovenskog, a sad hrvatskog filma.
U nedelju je legendarnom glumcu Bogdanu Dikliću dodeljena nagrada „Fabijan Šovagović“, jedno od najprestižnijih glumačkih priznanja koje se dodeljuje glumcu ili glumici na Pulskom festivalu.
Bogdan Diklić
Kako javlja „Danas“, praćen oduševljenjem i ovacijama učesnika festivala, gostiju, svojih kolega, pre svega Radeta Šerbedžije, i novinara 72. Pule, Diklić je ovo ugledno priznanje primio iz ruku Filipa Šovagovića, glumca, scenariste, dramskog pisca i reditelja, sina Fabijana Šovagovića.
Zahvaljujući se na nagradi Diklić je govorio o svom prvom susretu sa Fabijanom Šovagoviće, ispred knjižare u Bjelovaru gde je rođen, kad je bio gimnazijalac.
„Prišao sam mu i rekao oprostite, mogli li vas zamoliti za autogram. Pogledao je u mene i upitao što će vam to. I tu su tri tačke, on mi je potpisao, a ja sam ga drsko upitao mogu li mu ja tog dana praviti društvo. I tako, šetamo se mi, šetamo, i ja mu kažem kako i ja imam želju da jednoga dana budem glumac. Da, da, odgovara on, i stanemo opet kraj jednog izloga, gde je bio dućan sa alatima. I on je tu video priliku da ode, malo sam ga već i prigušio. Pozdravio se sa mnom rečima, pa doviđenja, nadam se budući kolega, i tu smo se oprostili, rečeno žargonom naše profesije, filmskim rezom.“
Koprodukcije
Ovogodišnji festival otvoren je premijerom hrvatsko-srpske produkcije „Južina“, prvencem splitskog reditelja Ante Marina.
Producent iz Srbije filma „Južina“ je „Zillion film“ Lazara Ristovskog. To je crna komedija u kojoj južina (vetar jugo) kao lajtmotiv pokreće niz neobičnih događaja. Sve se događa u Splitu, gde se životi stanara jedne oronule četvorospratnice prepliću tokom niza nesporazuma, sitnih spletki i narastajućeg haosa među komšijama koji u svakome vide „zlikovca”. Marinovi likovi su suspendovani profesor, manipulativna vernica, neuspešni reper, paranoična starica i nasilni bivši dečko i svi oni zajedno pod nesnosnim jugom menjaju ponašanja i navike.
Ove godine za „Zlatnu arenu” takmiči se 11 hrvatskih filmova od kojih čak četiri imaju i svoje srpske koproducente. Osim „Južine“, to su i „Bumbarevo ljeto“, „Dražen“ i „Nakon ljeta“.
U programu manjinske koprodukcije na Puli će biti prikazani i srpski većinski filmovi Nikole Ležaića „Kako je ovde tako zeleno?” i Vuka Ršumovića „Među bogovima”. Srpski producenti učestvuju i u nastanku filmova „Dobre devojke” Urške Đukić, „Obiteljska terapija” Sonje Prosenc i „Otapanje vladara” Ivana Salatića.
Konstrakta
Ovogodišnji Pulski festival će biti poslednji na kome će se filmovi u Areni emitovati iz čuvene filmske kabine – već od sledeće godine, zameniće j savremena, digitalizovana tehnika.
Za razliku od prethodnih godina, ove nije održana izložba u Srpskom kulturnom centru Istre posvećene nekim od najznačajnijih filmskih stvaralaca koji su obeležili Pulski festival, zato što se Istarski SKUC renovira.
Foto: R. RadosavljevićKonstrakta u Puli
Zato su tu bili Konstrakta i Zemlja gruva.
U bašti Festivalskog centra u petak, 11, jula, još jednom se pokazalo da je Konstrakta zvezda u regionu, i da su je, kako je oficijelno najavljena na Pulskom festivalu, njeni „angažirani stihovi protkani ironijom i humorom, te jedinstvena estetika, svrstali u jednu od najintrigantnijih glazbenih pojava ovih prostora“.
Na kraju nastupa, uz burne ovacije, iz publike se čulo i skandiranje „Pumpaj“, a Konstrakta je dobacila dva bedža koja su napravili studenti Tehničkog fakulteta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
SNS traži da se područje obuhvaćeno lex specialisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...
U Indiji mi je pre neki dan prišla devojka koja je rekla da je imala utisak kao da gleda kroz prozor u neki njoj nepoznati svet koji joj je jako blizak. To je divno, jer shvatiš da ta priča, iako je vrlo balkanska, zapravo ima univerzalnu emociju. Ljudi se smeju na mestima za koja sam mislio da su samo meni smešna i koja sam pisao sebi za zabavu
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!