img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Bogat izlog, radnja još bolja

09. novembar 2022, 20:12 Teofil Pančić
Antologija-savremene-rumunske-price
Copied

Antologija savremene rumunske priče; priredila i prevela Oana Hergenreter; Arhipelag, Beograd 2022.

Koliko ste knjiga rumunskih pisaca kupili ove godine na vaskrslom beogradskom Sajmu knjiga? Pitanje uopšte nije šaljivo, i to ne samo zato što je Rumunija ove godine bila tzv. počasni gost Sajma. To bi bila puka formalnost koja ne bi istinskim knjigoljupcima značila mnogo da to nije bio povod da se savremena rumunska književnost (i humanistika etc.) predstavi na srpskom jeziku kroz pojačano prevođenje, kako to u takvim prigodama već biva. A ni to ne bi bilo jako važno da savremena rumunska književnost ne vredi mnogo više nego što joj se pažnje posvećuje izvan Rumunije, ili bar svakako u Srbiji i ostalim zemljama književno-kulturne Jugoslavije.

Antologija-savremene-rumunske-price-OK
…

Do sada su valjda svi osim veoma ozbiljnih i temeljnih ignoranata saznali da je rumunska kinematografija jedna od najdinamičnijih i najinteresantnijih ne samo u čarobnom svetu postkomunizma nego u Evropi uopšte; možda polako dolazi vreme da se više sazna o tome da priče koje nam pričaju najbolji rumunski reditelji svakako ne mogu biti daleko od rumunske književnosti, dakle, da mora da tu postoji neka korelacija, ako ne i ravnopravnost po važnosti i kvalitetu…

Kako god, nova su izdanja nama odranije znanih, ali i onih posve novih pisaca raspršena kojekuda po izdavačkom spektru – što je prirodno, dobro i zdravo – i tek ćemo u budućim mesecima sagledavati šta smo sve dobili, ali jedno izdanje može poslužiti kao svojevrstan uvod, dobar i za početnike i za one manje ili više upućene, u to šta, kako i zašto pišu naši susedi. To je “Antologija savremene rumunske priče”, probrane znalačkim uvidom Oane Hergenreter, Novosađanke, banatske Rumunke i od 2014. istraživača u oblasti književnosti na Univerzitetu u Gracu.

Priređivačica je za ovu antologiju izabrala dvadeset i pet priča dvadesetoro savremenih pripovedača različitih generacija, rođenih od četrdesetih do osamdesetih godina prošlog veka. Razume se, bez reminiscencija na vreme bizarne i brutalne vladavine Čaušeskua nije se moglo, bez obzira da li se radilo o prozi koja je u to vreme i nastajala, ili o potonjem sagledavanju jedne mračne epohe, u kojoj pak književnost ipak ima onu istu ulogu koju ima uvek i svugde: da estetski relevantno artikuliše neuporedivo ljudsko egzistencijalno iskustvo, intimne ponore, moralne pometnje, pokušaje da se postane i ostane Neko u okolnostima koje su neprijateljske čak i tamo gde su naizgled prijateljske. A sve to sredstvima humornim, kritičkim, jetkim, ironijskim… to je već do pisca. I taj pluralitet ova antologija dobro osvetljava i pokazuje. No ipak, razume se da je naglasak u ovoj knjizi stavljen na savremeniju savremenost, na epohu tzv. tranzicije iz devedesetih i ranih dvehiljaditih, i na današnju Rumuniju, zemlju članicu jednog “elitnog kluba” (Evropske unije) koja se po malo čemu oseća elitnom, i malo šta u njoj deluje tako, i domaćima i strancima.

Za detaljan prolazak kroz “ponudu” ove knjige trebalo bi nam mnogo više prostora, a možda i ne treba unapred otkrivati sve njene adute. Možda vredi tek lapidarno preleteti, sasvim lično i subjektivno, kroz priče-favorite ovog čitaoca, tek da zagolicamo radoznalost drugih, koji će čitati drugačije. Gabrijela Adamešteanu kroz monolog, ili dijalog u kojem sve vreme “čujemo” samo jednu stranu, prikazuje tihi, postojani užas jednog ljubavnog odnosa postavljenog na pogrešnim premisama; Lavinija Branište kroz prve radne dane profesora u “elitnoj” privatnoj školi skenira dubinsku trulež sistema koji ne obrazuje nego formalno zadovoljava statusne potrebe mladunčadi elite; Radu Pavel Geo nas vodi u banatsko selo blizu granice sa Jugoslavijom, u vreme poznog čaušeskizma, dok seljani pokušavaju da nameste antenu tako da mogu da prate “erotski film” (ali i reklame!) na Televiziji Beograd, njihovom dragocenom prozoru u spoljni svet; Adela Grečeanu bavi se donekle sličnim motivom, kroz priču iz središta pakla tupog seoskog patrijarhata, zavetovanog bigotnosti i samoobnavljajućoj nesreći; Mirču Kartareskua “ne treba posebno predstavljati” i ovde je sa dve sjajne priče; Florin Lazaresku je zastupljen izvrsnom pričom po kojoj je veliki Radu Žude snimio kratak film; Dan Lungu briljira u neprepričljivoj i teško zaboravljivoj “Udelite šlajmaru”; Radu Paraskivesku od jedne stare, uvrnute ideje Vudija Alena (bordel za intelektualce, gde biste osim seksa – nekad i umesto seksa – dobijali i visokoparne i kompetentne rasprave na temu po vašem izboru) pravi ludo zabavnu burlesku sa sasvim rumunskim, odnosno balkanskim šmekom, u kojem nezaobilaznu ulogu igraju dežurne i za sve nadležne babe iz socijalističkih solitera; Razvan Petresku upečatljivo uvodi fantastički motiv misteriozne zaraze umiranja u jednoj stambenoj zgradi, podatan za raznovrsna učitavanja i tumačenja, a u drugoj priči intelektualci – opet pomalo vudialenovski – pokušavaju da organizuju pravu pravcatu oružanu pljačku, što već miriše na veliki belaj; Dojna Rušti razvija srodan fantastički motiv, pomalo na tragu “Stanara”; Dan Soču u “Šugavcima” ležerno prelazi sve granice tzv. dobrog ukusa, i to sa briljantnim rezultatom; Lučijan Dan Todorović kroz metaforu žvakaće gume kao prikrivača “lošeg” daha iz usta sjajno portretira anksioznost prekarnog položaja na savremenom tržištu rada; Aleks Točilesku… uf, nema više mesta!

Zaključak je, dakle, jasan: ne treba propustiti ovako pouzdan vodič kroz mnoga zadovoljstva koja vas čekaju od naših istočnih suseda – treba se samo zaputiti putem kojim se ređe ide, dalje će biti laća.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure