img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Bogat izlog, radnja još bolja

09. novembar 2022, 20:12 Teofil Pančić
Antologija-savremene-rumunske-price
Copied

Antologija savremene rumunske priče; priredila i prevela Oana Hergenreter; Arhipelag, Beograd 2022.

Koliko ste knjiga rumunskih pisaca kupili ove godine na vaskrslom beogradskom Sajmu knjiga? Pitanje uopšte nije šaljivo, i to ne samo zato što je Rumunija ove godine bila tzv. počasni gost Sajma. To bi bila puka formalnost koja ne bi istinskim knjigoljupcima značila mnogo da to nije bio povod da se savremena rumunska književnost (i humanistika etc.) predstavi na srpskom jeziku kroz pojačano prevođenje, kako to u takvim prigodama već biva. A ni to ne bi bilo jako važno da savremena rumunska književnost ne vredi mnogo više nego što joj se pažnje posvećuje izvan Rumunije, ili bar svakako u Srbiji i ostalim zemljama književno-kulturne Jugoslavije.

Antologija-savremene-rumunske-price-OK
…

Do sada su valjda svi osim veoma ozbiljnih i temeljnih ignoranata saznali da je rumunska kinematografija jedna od najdinamičnijih i najinteresantnijih ne samo u čarobnom svetu postkomunizma nego u Evropi uopšte; možda polako dolazi vreme da se više sazna o tome da priče koje nam pričaju najbolji rumunski reditelji svakako ne mogu biti daleko od rumunske književnosti, dakle, da mora da tu postoji neka korelacija, ako ne i ravnopravnost po važnosti i kvalitetu…

Kako god, nova su izdanja nama odranije znanih, ali i onih posve novih pisaca raspršena kojekuda po izdavačkom spektru – što je prirodno, dobro i zdravo – i tek ćemo u budućim mesecima sagledavati šta smo sve dobili, ali jedno izdanje može poslužiti kao svojevrstan uvod, dobar i za početnike i za one manje ili više upućene, u to šta, kako i zašto pišu naši susedi. To je “Antologija savremene rumunske priče”, probrane znalačkim uvidom Oane Hergenreter, Novosađanke, banatske Rumunke i od 2014. istraživača u oblasti književnosti na Univerzitetu u Gracu.

Priređivačica je za ovu antologiju izabrala dvadeset i pet priča dvadesetoro savremenih pripovedača različitih generacija, rođenih od četrdesetih do osamdesetih godina prošlog veka. Razume se, bez reminiscencija na vreme bizarne i brutalne vladavine Čaušeskua nije se moglo, bez obzira da li se radilo o prozi koja je u to vreme i nastajala, ili o potonjem sagledavanju jedne mračne epohe, u kojoj pak književnost ipak ima onu istu ulogu koju ima uvek i svugde: da estetski relevantno artikuliše neuporedivo ljudsko egzistencijalno iskustvo, intimne ponore, moralne pometnje, pokušaje da se postane i ostane Neko u okolnostima koje su neprijateljske čak i tamo gde su naizgled prijateljske. A sve to sredstvima humornim, kritičkim, jetkim, ironijskim… to je već do pisca. I taj pluralitet ova antologija dobro osvetljava i pokazuje. No ipak, razume se da je naglasak u ovoj knjizi stavljen na savremeniju savremenost, na epohu tzv. tranzicije iz devedesetih i ranih dvehiljaditih, i na današnju Rumuniju, zemlju članicu jednog “elitnog kluba” (Evropske unije) koja se po malo čemu oseća elitnom, i malo šta u njoj deluje tako, i domaćima i strancima.

Za detaljan prolazak kroz “ponudu” ove knjige trebalo bi nam mnogo više prostora, a možda i ne treba unapred otkrivati sve njene adute. Možda vredi tek lapidarno preleteti, sasvim lično i subjektivno, kroz priče-favorite ovog čitaoca, tek da zagolicamo radoznalost drugih, koji će čitati drugačije. Gabrijela Adamešteanu kroz monolog, ili dijalog u kojem sve vreme “čujemo” samo jednu stranu, prikazuje tihi, postojani užas jednog ljubavnog odnosa postavljenog na pogrešnim premisama; Lavinija Branište kroz prve radne dane profesora u “elitnoj” privatnoj školi skenira dubinsku trulež sistema koji ne obrazuje nego formalno zadovoljava statusne potrebe mladunčadi elite; Radu Pavel Geo nas vodi u banatsko selo blizu granice sa Jugoslavijom, u vreme poznog čaušeskizma, dok seljani pokušavaju da nameste antenu tako da mogu da prate “erotski film” (ali i reklame!) na Televiziji Beograd, njihovom dragocenom prozoru u spoljni svet; Adela Grečeanu bavi se donekle sličnim motivom, kroz priču iz središta pakla tupog seoskog patrijarhata, zavetovanog bigotnosti i samoobnavljajućoj nesreći; Mirču Kartareskua “ne treba posebno predstavljati” i ovde je sa dve sjajne priče; Florin Lazaresku je zastupljen izvrsnom pričom po kojoj je veliki Radu Žude snimio kratak film; Dan Lungu briljira u neprepričljivoj i teško zaboravljivoj “Udelite šlajmaru”; Radu Paraskivesku od jedne stare, uvrnute ideje Vudija Alena (bordel za intelektualce, gde biste osim seksa – nekad i umesto seksa – dobijali i visokoparne i kompetentne rasprave na temu po vašem izboru) pravi ludo zabavnu burlesku sa sasvim rumunskim, odnosno balkanskim šmekom, u kojem nezaobilaznu ulogu igraju dežurne i za sve nadležne babe iz socijalističkih solitera; Razvan Petresku upečatljivo uvodi fantastički motiv misteriozne zaraze umiranja u jednoj stambenoj zgradi, podatan za raznovrsna učitavanja i tumačenja, a u drugoj priči intelektualci – opet pomalo vudialenovski – pokušavaju da organizuju pravu pravcatu oružanu pljačku, što već miriše na veliki belaj; Dojna Rušti razvija srodan fantastički motiv, pomalo na tragu “Stanara”; Dan Soču u “Šugavcima” ležerno prelazi sve granice tzv. dobrog ukusa, i to sa briljantnim rezultatom; Lučijan Dan Todorović kroz metaforu žvakaće gume kao prikrivača “lošeg” daha iz usta sjajno portretira anksioznost prekarnog položaja na savremenom tržištu rada; Aleks Točilesku… uf, nema više mesta!

Zaključak je, dakle, jasan: ne treba propustiti ovako pouzdan vodič kroz mnoga zadovoljstva koja vas čekaju od naših istočnih suseda – treba se samo zaputiti putem kojim se ređe ide, dalje će biti laća.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure