img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Bluz virusi na papiru

12. maj 2010, 15:16 Teofil Pančić
Copied

U St-ovom naizgled sveprisutnom pesničkom ja-pa-ja nema napornog ego-tripa: radi se o odvažnoj, radoznaloj, ponekad svojim otkrićima upravo šokiranoj samousredsređenosti senzibilnog lirskog glasa

Polugola voditeljica, polugole gošće
Sprema se ozbiljan razgovor o muzici
a i o životu generalno

Decenijama se već vode jalove raspre o tome jesu li tekstovi rok pesama poezija, tačnije Poezija, a ta Poezija s velikim početnim slovom, e to vam je ono-nešto-mistično što ima Neprolaznu Umetničku Vrednost a što je namenjeno otiskivanju na papiru i čitanju sa istog, a ne pevanju uz muzičku pratnju. Doduše, mnoge su – čak sa stanovišta najstrožeg i najakademskijeg Kanona – velike pesme još većih pesnika uglazbljene i pevane, ali to je bilo docnije, bez učešća Poete, neretko čak posle njegove smrti, pa se to nekako ne računa… Kako god, treba preskočiti sav taj galimatijas, jer to ne vodi nikuda. Stihovi su tu pa su tu, i oni vam nešto znače, nešto vam govore i u nešto vas diraju, ili vam pak ne znače i ne govore ništa i odzvanjaju uprazno, u kojem slučaju nije ni važan medijum njihovog obznanjivanja svetu.

Aleksandar Stojković St možda i ne piše Poeziju, ali je svakako pesnik, i to ne makar kakav. Pročuo se kao pokretački duh, pevač i tekstopisac Goribora, jedne sasvim čudesne pojave iz devastiranog istočnosrbijanskog rudarskog gradića troslovnog imena, koju ćemo umesto po rudniku ubuduće možda pamtiti kao rodno mesto najboljeg novog benda na celoj ex-SFRJ vetrometini. Osim što pravi sjajnu muziku, Goribor je i baza moćne St-ove lirike, o kojoj sam, povodom prvog „pravog“ albuma grupe, u „Vremenu“ br 891. meždu pročim zapisao i da je: „ekspresivni (…) koktel autsajderskog, deziluzioniranog sredovečnog iskustva sa ljubavlju, drogama, društvenom marginalnošću i svim ostalim ‘opštim mestima’ rokenrola, s tim da su to kod St-a sve samo ne opšta mesta: radi se o povremeno baš fascinantnom transponovanju jednog egzistencijalnog šlajfovanja u beskompromisan umetnički izraz, beskrajno suptilan na jedan beskrajno nesavršen, možda čak nezgrapan način, mislim, ‘nezgrapan’ onako kako to već ume da bude krik, prodoran i ‘neuglađen’, ali, opet, način baš ni najmanje prost. I kad ‘psuje’, St nije ‘vulgaran’ jer u njegovoj lirici nema ni natruha banalnosti ili egzibicionističke želje za provokacijom: to su vam činjenice mog bitisanja – kao da kaže St – pa vi sad vidite šta ćete. Možete i da ih šutnete dalje od sebe, vaša stvar.“

Došlo je vreme – taman na vreme – da se Stojkovićeva lirika oknjiži: Ne možeš mnogo, ali možeš malo (Rende, Beograd 2010) kolekcija je od oko stotinu i pedesetak raznorodnih poetskih celina koje su dobar uvid u St-ov autorski svet: tu su i manje-više sve do sada poznate pesme Goribora, za koje se sada uveravamo da mahom veoma dobro funkcionišu bez muzičke pratnje, mada je nama Goriborcima, naravno, jako teško da te stihove odvojimo od ritmičko-melodijskih sklopova koji su nam se uvukli pod kožu, da nikada ne izađu odande, nego da rovare po nama kao kakvi hronični bluz–virusi; no, tu je i mnogo pesama koje nisu, a verovatno ni neće biti uglazbljene, bilo da je u pitanju klasičnija lirska forma, (para)narativne celine koje samo što se nisu prelile u pesme u prozi, ili poetske minijature (poput one briljantne, iznad ovog teksta navedene!) u kojima pesnik gotovo aforističkom svedenošću zenira i haikuiše svoje emotivno-ironijske uvide u svet koji ga okružuje, ali bogme i sopstvena intimna stanja/sranja (izvinjavamo se, ali ovaj je leksik primeren prigodi…). Ima tu, među takvim pesmama, i stanovitih viškova, prvoloptaških dosetki i drugog balasta, pa bi knjizi samo činilo dobro da je kraća za, recimo, dvadesetak-tridesetak takvih strana (od ukupno oko 160), ali to nije neka neoprostiva mana.

Podjednako udaljen i od, recimo, marčelovske raspričanosti (jbg, ipak je Marko Šelić student književnosti!) i od Kojinog stripofilskog minimalizma (u kojem je onomatopeja cela epopeja), Aleksandar Stojković je pesnik bespoštedne ispovednosti u kojoj se njegov lirski subjekt, neotklonjivo izjednačen s pesnikom, ogoljava do kraja, a da istovremeno gotovo nikada ne zapada u banalnu privatnost koja bi značila ubistvo ispovednog u ime (auto)tračerskog. Otuda u tom naizgled sveprisutnom pesničkom ja-pa-ja uopšte nema napornog ego tripa: radi se o odvažnoj, radoznaloj, ponekad svojim otkrićima upravo šokiranoj samousredsređenosti senzibilnog lirskog glasa, a ne o razvlačenju trica i kučina trivijalnog, ničim netranscendiranog autobiografizma.

Glas koji nam se obraća iz Stojkovićevih pesama (jer, ne zavaravajmo se, samo se nenapisana i neizgovorena pesma uistinu nikome ne obraća!) pripada subjektu koji ne želi da o sebi kaže ništa „dobro“ i ništa „loše“, to jest, koji samo pokušava da u reči udene i tako možda bolje razume ono što mu se događa – te način na koji se sam događa drugima – a to valjda i jeste ono zbog čega ljudi pišu pesme, pevali ih ili ne. Naravno, ima i onih koji pesme pišu i iz raznih drugih motiva, ali pitanje je onda jesu li to stvarno pesme ili samo nešto što ima formu pesme i sadržaj šupljine. Tu za St-a nema zime: ono što njega čini pesnikom ono je što niti ti ko može dati, niti ti ko može uzeti.

Nije da nije

Nije da nije tako
A nije ni da nije

Kad počnem da radim
Sagradiću kuću
Naći ću ženu
Napravićemo decu
Na nju da liče
Po meni da ih zovu
Njoj da plaču, sa mnom da skaču

Kad počnem da radim
Podeliću vreme
Jedno za mašinu
Jedno za sebe
Vreme da primam
Vreme da dam
Jedno za ne znam
Jedno za znam

Nije da nije tako
A nije ni da nije

Ustani, obuci se
Dobro je, svuci se
Udahni, priključi se,
Kasno je, isključi se
Stani, saberi se
Vreme je pokreni se
Izdahni, osloni se
Mirno je, odmori se

Nije da nije tako
A nije ni da nije


(Bez naslova)

Ako sa tobom u miru ne mogu da dišem
Onda neću ni da ti pišem
Zabole me, dosta je bilo
Ako hoćeš rat, nećeš ga dobiti
Sa mnom ga sigurno nećeš voditi
Dosta je bilo!!!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca razrešila je Ivana Đorđevića v.d. direktora tamošnjeg pozorišta bez objašnjenja, a zaboravila je da imenuje novog. Time je blokirala rad Vršačkog pozorišta

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Akcija srednjoškolaca

03.maj 2026. S. Ć.

Srednjoškolci Srbije: Humanitarni sajam knjiga će postati tradicija

Nakon uspeha prvog Humanitarnog sajma knjiga, srednjoškolci Srbije koji su ga organizovali, najavljuju da će ga pretvoriti u tradicionalni

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure