Beograd je bio jedan od retkih gradova u Evropi koji je ima Muzej automobila, a sada je zatvoren, kaže za "Vreme" Vladimir Atanacković predsednika Srpskog Saveza za istorijska vozila
Beograd od danas više nema Muzej automobila. Jutros je počelo prinudno iseljenje Muzeja automobila, koji se nalazi u ulici Majke Jevrosime 30, u zgradi koja je izgrađena 1929. godine kao Moderna garaža, po projektu ruskog arhitekte Valerija Staševskog, i ima status kulturnog dobra.
Muzej automobila je zajednički osnovan 1994. godine od strane Skupštine grada Beograda i kolekcionara automobila, reditelja i nekadašnjeg ministra kulture Bratislava Petkovića, koji je preminuo 2021. godine.
„Objekat Moderne garaže je restitucijom vraćen starim vlasnicima i sa te strane, stvar je čista. Međutim, ono što je alarmantno jeste da Grad Beograd koji je bio suosnivač nije uradio ništa da se nađe neki novi prostor za Muzej, a restitucija je završena još pre nekoliko godina. I dočekali smo poslednji dan da se iseljavaju automobili i kompletna arhivska građa na neke privatne lokacije po Beogradu uz pomoć volontera i prijatelja muzeja“, kaže za „Vreme“ Vladimir Atanacković predsednika Srpskog Saveza za istorijska vozila.
Foto: FoNet/Marko DragoslavićMuzej automobila nalazio se u Ulici majke Jevrosime
Kako kaže, ovo nije način da se raspolaže sa ovakim eksponatima jer ako se ne skladište kako treba, oni su veoma ugroženi.
„To je ono što nas zabrinjava. Mi kao Srpski Savez za istorijska vozila apelujemo na sve da se nađe adekvatan prostor gde bi muzej mogao da bude preseljen. Beograd je redak grad u Evropi koji ima Muzej automobila, a sada ćemo da ga zatvorimo“, ističe Atanacković.
Zgrada koju koristi Muzej automobila izgrađena je 1929. godine kao prva javna garaža, Centralna garaža, u gradu, po planovima ruskog arhitekte Valerija Staševskog. Od 1994. godine proglašena spomenikom kulture pod nazivom Moderna garaža.
Na zvaničnom sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda piše da je Staševski projektovao taj objekat kao akademsku građevinu sa elementima postsecesije.
Foto: FoNet/Marko DragoslavićOdvoženje automobila
Značaj objekta proističe iz činjenice da je zgrada Moderne garaže prvi objekat takve vrste ne samo u Beogradu, već i na Balkanu, da je po tehničkim mogućnostima bio savremenik sličnim objektima u Zapadnoj Evropi, da su u njemu sačuvani značajni pneumatski alati i da je bio centar auto-sporta u Beogradu.
Na sajtu piše da je Muzej automobila zbirka Bratislava Petkovića, nekadašnjeg ministra kulture, da je izložena polovina od oko 100 automobila starih i retkih automobila koliko ih ima u kolekciji, a da oni imaju poseban značaj za upoznavanje razvoja i tehničkog napretka automobilizma kod nas i u svetu.
Najstariji automobil je Marot-Gardon, Francuska, iz 1897. godine, vozilo na tri točka, drvene karoserije (jasen), sa sedištem za dve osobe.
Foto: FoNet/Marko DragoslavićAutomobili će biti prebačeni na privatne lokacije
U Zbirci su i francuski automobil Charrron iz 1908. godine, sa drvenim paocima na točkovima i luksuznom drvenom karoserijom tipa Landolet, koja se izrađivala ručno po narudžbini. Zatim Ford model T iz 1925. godine, prvi automobil izrađen u velikoj seriji, na montažnoj traci.
Kolekcija obuhvata originalne i restaurisane automobile među kojima se ističu: Ford iz 1902, Lancia Lamda iz 1925, Citroën B10 iz 1926, Buick 28-58 Opera coupe iz 1928, Škoda R6 iz 1929, Aero 10 iz 1929, Alvis iz 1930, BMW 327/328 iz 1938, Rover 14…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo kulture odbilo je da izdvoji 120.000 dinara za podršku programu Nišvila posvećenom Šabanu Bajramoviću. Prethodno je Selakovićevo ministarstvo ostavilo bez dinara i Nišvil džez festival iako je među 10 najboljih džez festivala u Evropi. Da li u Srbiji ima mesta samo za „srpsku“ muziku
Pred premijeru, Sektor protivpožarne zaštite Narodnog pozorišta tražio je od scenografa predstave „Gospođa Olga“ da zameni trsku iz scenografije, mada prethodnih dana nije nikom smetala
Na licitaciji, po početnoj ceni u visini jednog većeg stana, prodat je dvorac porodice Dunđerski firmi u vlasništvu Maje Buhe. Država je imala pravo preče kupovine
U današnjem svetu ne pitamo više šta je istinito, već koji narativ nam omogućava da izdržimo krizu, strah, neizvesnost. Film ”Bugonija” taj pomak ne objašnjava, ne opravdava i ne kritikuje sa distance – on ga registruje iznutra
Početna cena po kojoj će biti licitiran dvorac Sokolac porodice Dunđerski sa okolnim objektima i imanjem je 325.000 evra. Država nije zainteresovana da ga kupi
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!