Na današnji dan 1941. godine u Beograd je ušao izvidnički vod SS divizije. Grad je predat okupatoru tamo gde je sada plato Narodne skupštine. Okupacija je trajala 1.287 dana
U Beograd je 12. aprila 1941. u pet popodne ušlo je izviđačko odeljenje nemačkog 41. motorizovanog korpusa SS divizije Das Reich pod komandom poručnika Franca Klingenberga, iz pravca Pančeva. Tokom noći i jutra u grad su stigli i delovi VII oklopne divizije iz pravca Zemuna i XI oklopne divizije iz pravca Topole.
Bio je to početak okupacije duge 1.287 dana.
Tadašnji gradonačelnik Beograda im je sutradan predao grad, na mestu na kome je sada plato ispred Narodne skupštine, a od juče glavna bina skupa „Ne damo Srbiju“. General Fon Tuson je postao vojni komandant grada.
Puste ulice
Istoričar Kosta Nikolić kaže za portal „Vremena“ da 12. aprila nije bilo nikakve vojne parade kao što se prepričava, te da je parada bila u maju, nakon što je potpisana kapitulacija. Paradu je predvodio general Vermahta, Ludvig Šreder.
Beograd je tog 12. aprila 1941. godine bio tužan grad. Kako je, posle šest dana konstantnog bombardovanja, veliki deo stanovništva pobegao u unutrašnjost zemlje, ulice su bile puste, grad je bio bez vode, struje, prevoza i hrane.
U knjizi Strah i nada u Srbiji 1941-1944. Svakodnevni život pod okupacijom Kosta Nikolić citira nemačke izvore: „Već prilikom prvog bombardovanja nemačkih vazdušnih snaga, Beograd je bio onesposobljen za život. Nemačka avijacija je već prilikom prvog napada uništila električna i vodovodna postrojenja. Već do podne 6. aprila izbačena su iz upotrebe sva preduzeća od važnosti za snabdevanje Beograda.“
Kostić dalje citira da je „bitan momenat dejstva vazdušnog napada na Beograd bilo je iznenađenje. Ono je potpuno uspelo. Kratko pre napada dat je alarm iz vazduha, ali se stanovništvo, koje je verovalo da je reč o nekakvoj vežbi, nije osvrtalo na to. Napad je bio vremenski koncentrisan i iznenadio je stanovništvo u kućama ali na ulicama. Ljudi su delom još spavali, a seljaci su se vozili sa periferije u centar grada, na pijace. Otuda je početak napada bio osobiti sa puno gubitaka, a moralni utisak snažan. Moralna posledica napada bitno je pojačana hukom štuka i bombi, koja je na neiskusne ostavljala utisak neposredne pretnje i onda kada je dejstvo udaljeno.“
Pravila okupatora
.Sutradan, 13. aprila 1941. godine, tadašnja Gradska uprava pozvala je Beograđane da budu „svesni vremena i okolnosti u kojima žive“ i da poštuju pravila okupatora. Svaki incident biće kažnjen „po vojnim zakonima“.
Proglasom je Beograđanima dopušteno kretanje ulicama u period od pet ujutru do 19 časova uveče. Noću su na ulicama mogle da budu samo naoružane građanske straže koje su održavale red i mir.
Stanovništvo je bilo dužno da pokazuje „poštovanje i pažnju“ nemačkim vojnicima koje sretne na ulici. Ovo je podrazumevalo sklanjanje sa puta i prvenstvo prolaza, a za neukazivanje poštovanja je sledila zatvorska kazna.
Pet dana kasnije, u Štabu nemačke Druge armije, potpisana je bezuslovna kapitulacija Jugoslovenske kraljevske vojske.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Stil i poetika svakog od nas zavise od senzibiliteta i karaktera ličnosti. U mom slučaju je tako od malena, po prirodi sam izuzetno perceptivan tip i pridajem veliki značaj detaljima, te tako i moj rad obiluje simbolikom i harmonijom likovnih elemenata kojima se igram pri postavci. Detalji i prizori u likovnom delu ne znače ništa ako umetnik nema izoštreno oko i smisao za harmoničan odnos likovnih elemenata u kompoziciji dela
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!