Na današnji dan 1941. godine u Beograd je ušao izvidnički vod SS divizije. Grad je predat okupatoru tamo gde je sada plato Narodne skupštine. Okupacija je trajala 1.287 dana
U Beograd je 12. aprila 1941. u pet popodne ušlo je izviđačko odeljenje nemačkog 41. motorizovanog korpusa SS divizije Das Reich pod komandom poručnika Franca Klingenberga, iz pravca Pančeva. Tokom noći i jutra u grad su stigli i delovi VII oklopne divizije iz pravca Zemuna i XI oklopne divizije iz pravca Topole.
Bio je to početak okupacije duge 1.287 dana.
Tadašnji gradonačelnik Beograda im je sutradan predao grad, na mestu na kome je sada plato ispred Narodne skupštine, a od juče glavna bina skupa „Ne damo Srbiju“. General Fon Tuson je postao vojni komandant grada.
Puste ulice
Istoričar Kosta Nikolić kaže za portal „Vremena“ da 12. aprila nije bilo nikakve vojne parade kao što se prepričava, te da je parada bila u maju, nakon što je potpisana kapitulacija. Paradu je predvodio general Vermahta, Ludvig Šreder.
Beograd je tog 12. aprila 1941. godine bio tužan grad. Kako je, posle šest dana konstantnog bombardovanja, veliki deo stanovništva pobegao u unutrašnjost zemlje, ulice su bile puste, grad je bio bez vode, struje, prevoza i hrane.
U knjizi Strah i nada u Srbiji 1941-1944. Svakodnevni život pod okupacijom Kosta Nikolić citira nemačke izvore: „Već prilikom prvog bombardovanja nemačkih vazdušnih snaga, Beograd je bio onesposobljen za život. Nemačka avijacija je već prilikom prvog napada uništila električna i vodovodna postrojenja. Već do podne 6. aprila izbačena su iz upotrebe sva preduzeća od važnosti za snabdevanje Beograda.“
Kostić dalje citira da je „bitan momenat dejstva vazdušnog napada na Beograd bilo je iznenađenje. Ono je potpuno uspelo. Kratko pre napada dat je alarm iz vazduha, ali se stanovništvo, koje je verovalo da je reč o nekakvoj vežbi, nije osvrtalo na to. Napad je bio vremenski koncentrisan i iznenadio je stanovništvo u kućama ali na ulicama. Ljudi su delom još spavali, a seljaci su se vozili sa periferije u centar grada, na pijace. Otuda je početak napada bio osobiti sa puno gubitaka, a moralni utisak snažan. Moralna posledica napada bitno je pojačana hukom štuka i bombi, koja je na neiskusne ostavljala utisak neposredne pretnje i onda kada je dejstvo udaljeno.“
Pravila okupatora
.Sutradan, 13. aprila 1941. godine, tadašnja Gradska uprava pozvala je Beograđane da budu „svesni vremena i okolnosti u kojima žive“ i da poštuju pravila okupatora. Svaki incident biće kažnjen „po vojnim zakonima“.
Proglasom je Beograđanima dopušteno kretanje ulicama u period od pet ujutru do 19 časova uveče. Noću su na ulicama mogle da budu samo naoružane građanske straže koje su održavale red i mir.
Stanovništvo je bilo dužno da pokazuje „poštovanje i pažnju“ nemačkim vojnicima koje sretne na ulici. Ovo je podrazumevalo sklanjanje sa puta i prvenstvo prolaza, a za neukazivanje poštovanja je sledila zatvorska kazna.
Pet dana kasnije, u Štabu nemačke Druge armije, potpisana je bezuslovna kapitulacija Jugoslovenske kraljevske vojske.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Car je go, ali Cara je baš briga što je go, on i tako go ostaje Car i hvali se svojom golotinjom u stilu ne možete mi ništa“, kaže rediteljka predstave „Razbijeni krčag“ Banjalučkog pozorišta koja u nedelju gostuje u Beogradu
U DKC-u više nije Kultura u blokadi koja je u februaru zauzela ovu bioskopsku salu, već grupa koju predvodi Ratibor Trivunac, aktivista i anarhista. Skupština grada ćuti, deluje da je Kulturni centar pušten niz vodu
Nisu nezadovoljni svi, već samo deo baletskih igrača, piše u saopštenju Uprave SNP-a, i nude dijalog povodom navedenih argumenata zbog kojih traže smenu Aje Jung. Večeras, umesto predstave, za publiku će biti izvedena samo generalna proba "Labudovog jezera"
Kada grad koji nosi titulu prestonice kulture, Zrenjanin, ostaje bez sredstava za projekte, a Beograd obustavlja sve konkurse, to nije administrativni
propust, već politička odluka – ocenjuje Jovana Karaulić docentkinja na FDU u tekstu za „Vreme“
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!