img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival

Beldocs: Zahtevamo da se aktivisti puste na slobodu

22. maj 2025, 13:40 S.Ć.
Foto: SEcult
Beldocs otvaranje
Copied

Festival dokumentarnog filma Beldocs postao je punoletan jasnim zahtevom da se aktivisti puste na slobodu, odajući i priznanje svim prosvetnim i univerzitetskim radnicima

Beldocs je sinoć počeo punoletstvo jasnim stavom protiv nepravde. Naime, pred krcatom salom Doma omladine Beograd, 21. maja, tim Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldocs je pozvao na oslobađanje i puštanje iz kućnog pritvora aktivista Pokreta slobodnih građana i studentske organizacije STAV, odajući i priznanje svim prosvetnim i univerzitetskim radnicima kao “nevidljivim herojima” današnje Srbije.

Publika im je odgovorila ogromnim aplauzom.

„Prošle godine smo na festivalu imali film Aleksandra Reljića Novosadsko sećanje o zločinima mađarskih fašista u Novom Sadu tokom Drugog svetskog rata. Jedan od aktera iz filma je i profesorka Marija Vasić. Ceo kolektiv Beldocsa udruženo stoji iza uhapšenih aktivista i profesora i zahtevamo da se puste na slobodu iz kućnog pritvora.“, rekao je Marko Grba Sing direktor festivala. .

I selektor 18. Beldocsa Igor Stanojević osvrnuo se na aktuelne događaje, pominjući obližnje “misteriozne naseobine kojima vršljaju ljudi neidentifikovanih motiva i najčešće zaključanih dosijea”.

“Restitucija, ili san i java stare garde”

Beldocs je otvoren  filmom “Restitucija, ili san i java stare garde” Želimira Žilnika.

Ovaj u osnovi igrani, ali sa dokumentarnim elementima, prati starog muzičara, pijanistu Stevana Arsina koji se, posle šest decenija života u Nemačkoj, vraća u Srbiju radi restitucije porodičnog imanja – plodne zemlje i stare vile. Suočava se s porodicom, prijateljima i procesom punim pravnih izazova u “hiper-transakcionom” svetu današnjice.

U razgovoru sa rediteljem i glavnim akterom Milanom Kovačevićem (1936), novosadskim muzičarem nakon projekcije filma, saznalo se da je Kovačevićeva životna priča i uspešna muzička karijera u Nemačkoj od početka 60-ih godina, kada je napustio tadašnju SFR Jugoslaviju, poslužila za scenario filma i čini njegov dokumentarni deo.

Žilnika i Kovačevića, koji nije profesionalni glumac, upoznao je zajednički prijatelj. Živi u Novom Sadu, a kao mlad je želeo da glumi i obožavao Čarlija Čaplina. Ostvarilo mu se želja da glumi na filmu, što mu je, kako je istakao u razgovoru posle premijerne projekcije, veliko zadovoljstvo i “ostvarenje svog dečjeg sna”.

Scene bez scenarija

Za pojedine scene, poput one u kojoj glavni lik filma uoči konačnog potpisivanja ugovora o restituciji vrednog nasledstva, mora na veštačenje mentalne sposobnosti kod psihologa na zahtev pohlepnog zeta, nije ni pisan scenario, već je govorio o sebi i svojim nastupima po čitavoj Evropi, poznatim ličnostima koje su prisustvovale koncertima, poput Hičkoka.

Poludokumentarna je i scena u kojoj u vikendicu prijatelja glavnog junaka, kod koga je odseo dok završava poslove u vezi sa restitucijom, dolaze muzičari sa kojima je svojevremeno svirao u kvintetima.

Sam Kovačević, koga Žilnik naziva neprofesionalnim glumcem, nije i nasledio kuću i ta konkretna priča o restituciji nije uzeta direktno iz života, ali je, kako je ukazao reditelj, u stvarnosti mnogo takvih priča u Vojvodini, gde je pušteno da propadaju lepe kuće i što je još strašnije – da plodna zemlja ostane neobrađena.

I životne situacije nekih drugih likova su autentično predstavljene, poput Vere Hrćan Ostojić, koja igra nekadašnju kafansku pevačicu i glumicu, a i u stvarnosti je glumica.

Novi Žilnikov film je došao na Beldocs nakon svetske premijere ranije ove godine na Berlinalu, te učešća na festivalima u Lincu, Visbadenu i Beču.

Tagovi:

Želimir Žilnik Beldocs Marija Vasić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodna biblioteka

09.mart 2026. S. Ć.

Tragovi za rekonstrukciju zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu

Ministar Selaković je najavio obnovu zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu uništene u bombardovanju 6. aprila 1941. Tragovi o njoj, govore da je bila izuzetna

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure