img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Antiromeo i Antijulija u hladnom svetu

21. februar 2024, 22:03 Marina Milivojević Mađarev
foto: nebojša babić
Copied

Enda Volš: Disko svinje; režija Simo Đukić; Jugoslovensko dramsko pozorište

Komad Disko svinje je jedan od najpoznatijih tekstova in–yer–face dramaturgije koja je bila aktuelna devedesetih godina 20. veka. Za in–yer–face dramaturgiju su bile karakteristične scene u kojima se eksplicitno (često namerno skandalozno) prikazuju seks i nasilje u pokušaju da se razume suština egzistencije i veza između tela koje može biti povređeno i razoreno i duha koji je u potrazi za identitetom. In–yer–face dramaturgija se smatrala i odgovorom na slobodno bujanje konzumerizma i kapitalizma devedesetih godina 20. veka i najavom krize koja je nastupila u prvoj deceniji 21. veka. Ovi komadi su se igrali širom Evrope, a do nas su stigli početkom dvehiljaditih nakon društvenih promena (Mark Rejvenhil Shopping&Fucking, Sara Kejn Fedrina ljubav…)

Komad Disko svinje govori o životu dvoje mladih: Svinja (mladić) i Prcoljak (devojka) koji su upravo navršili 17 godina i koji su čitav život proveli zajedno. Oni imaju građanska imena i prosečne građanske porodice (roditelji i dom), ali metaforično i sebe i svoj svet nazivaju svinjama. Svinja je u ovom komadu metafora proždrljivosti, bezosećajnosti i nasilnosti koja iskušava granice dozvoljenog. Likovi govore za sebe da se upravo tako i ponašaju – divlje, nasilno, opijaju se, upadaju u tuče, prete da će drugim ljudima uraditi ovo i ono… Ali ono što mi vidimo je da su njih dvoje sve vreme sami i da je sve o čemu govore njihova fikcija. Međutim, ta fikcija je za njih stvarna i oni metaforično ginu na kraju komada. Zbog svoje ljubavi i stradanja Svinja i Prcoljak su neka vrsta anti-Romea i anti-Julije u jednom hladnom, izolovanom svetu ispražnjenom od bilo kakvih duhovnih vrednosti i osuđenom na zadovoljavanje elementarnih fizičkih potreba – svinjskom svetu. Njihovi životi i govor su ispražnjeni od duhovnosti i smisla, a ono što je ostalo je telo, telesne potrebe i fizičko nasilje koje je jedini način izražavanja likova. Možemo lako da pretpostavimo da su junaci kao deca preživeli zanemarivanje i zlostavljanje i da nasiljem pokušavaju da uzvrate na nasilje. Ipak, suštinski se ništa ne dogodi, oni ostaju zatvoreni u svom svetu i jedino nasilje koje mogu da počine je nasilje nad sobom.

U ovo predstavi komad je jako skraćen i praktično sveden na kroki – izbačeni su delovi u kojima likovi govore o susretu sa drugim ljudima. Pretpostavljamo da je ideja bila da se na taj način radnja zgusne i fokus potpuno stavi na međusobni odnos Svinje i Prcoljka. Time što su iz dramske priče sasvim skrajnuti odnosi sa drugim (zamišljenim) likovima, izgubio se i veći deo konteksta njihove priče, a narativni tok povremeno deluje haotično. To samo pokazuje da komad Disko svinje iako na prvi pogled deluje haotično, u stvari, ima čvrstu strukturu koja se ne može bez veće štete rušiti i prepravljati.

Reditelj Simo Đukić je ispraznio pozornicu Scene Studio JDP-a da bi ona bila sasvim oslobođena za fizički teatar. Čitav prostor scene Studio se koristi za igru. Glumci ulaze i izlaze na bočna vrata i na vrata u publiku, ulaze u publiku, igraju u publici, komuniciraju sa publikom. Na taj način se pojačava bliskost između publike i glumaca i stiče se utisak da smo uvučeni u priču. Ipak, nije sasvim jasno ko smo mi u toj priči. Možemo da kažemo da smo mi oni pred kojima akteri odigravaju svoju priču. Njih zabavlja da igraju svoju priču pred nama iako je suštinski igraju sami za sebe. Reditelj je naglasio fizički aspekt predstave: prejedanje (bukvalno ždranje), napijanje, udaranje, jurcanje, valjanje, skrivanje… Sve se to čini u svetu koji je fizički (bez nameštaja) i duhovno sasvim ispražnjen. Jedino što je izvesno je izvesnost njihovih tela koja su suštinski krhka i osetljiva ma koliko likovi želeli da se prikažu jakima i bezosećajnim.

Najveći teret ove predstave pao je na glumce. Očigledno je da su Sara Simović (Prcoljak) i Veljko Stevanović (Svinja) dali sve od sebe da ovu fizički zahtevnu predstavu odigraju maksimalno posvećeno i uverljivo. Sara Simović igra Prcoljka kao devojčicu koja pokušava da na svaki način parira dečaku tj. Svinji. Ona nastoji da bude gruba, da se takmiči sa njim u divljanju, prežderavanju… ali suštinski ona želi da bude sa njim, da bude pored njega, da on bude njen i da ona bude njegova. Sara Simović je takve fizičke konstitucije i takve glumačke sugestivnosti da uspešno u Prcoljku igra i devojčicu i ženu koja se seksualno budi. Svinja isto tako želi da bude grub i da ždere, ali je realno pažljiv prema njoj. On joj je čak smislio poklon – kuglu iz diskoteke – simbol jednog svetlucavog zamišljenog sveta. On se igra sa njom, on je voli, on želi da bude sa njom i da ona bude sa njim i tako zauvek. Mi gledamo kako se oni igraju na početku kao deca – žderu, zatim se igraju šuge, da bismo postepeno saznali i o njihovim seksualnim iskustvima. Ona igra devojčicu koja neće da bude devojčica već Svinjin drugar. On igra u suštini nežnog dečaka koji voli svoju drugaricu i devojku. Ono što ih muči je spoznaja da oni ne mogu nikud iz svog sveta. I to je ono što ovu predstavu čini tužnom i suštinski nežnom. Ako želite da gledate dvoje posvećenih mladih glumaca, gledajte Disko svinje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure