
Jubilej
SANU: Godina Đure Daničića, koji je u mnogim oblastima bio prvi
Povodom 200 godina od rođenja Đure Daničića, jednog od najvećeg filologa i lingviste u Srba, Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2025. Godinom Đure Daničića
„Možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje?”, kaže Andžej Volski, reditelj filma o intelektualcu i humanisti Jozefu Čapskom, koji će u sredu imati premijeru u Beogradu
„Jozef Čapski, svedok veka“ naslov je dokumentarnog filma o izuzetnom intelektualcu i humanisti o kome se malo zna. Film će biti prikazan u sredu 2. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, u 18 časova. Događaj se organizuje u okviru poljskog predstavljanja Evropskoj uniji, a organizuju ga Poljski institut, Francuski institut i Evropska kuća.
Ukratko, Jozef Čapski (1896-1993) bio je poljsko-francuski slikar, pisac, kritičar umetnosti, istaknuti humanista koji je proživeo mnoge evropske turbulencije. Studirao je prava u Sankt Peterburgu tokom ruske revolucije, studirao slikarstvo u Varšavi i Krakovu.
Kao poljski rezervni oficir borio se protiv okupacionih nacističkih snaga u prvim nedeljama Drugog svetskog rata, a onda je bio u sovjetskom zatočeništvu u logorima Starobielsk i Griazovec. Istraživao je ubistva poljskih intelektualaca u Katinju, koje je naredio Staljin, a za koje su krivili Nemce. Nakon rata, nije se vratio u Poljsku. Nastanio se u regionu Pariza i sa intelektualcima okupljenim oko časopisa „Kultura“, nastojao je da predstavi velikane poljske kulture i sudbinu svoje domovine. Ugledni intelektualac, Čapski je pre svega bio slikar, i uvek je isticao da ga je slikarstvo održalo i dalo smisao njegovom životu.
Sovjetski ratni logor
Gost Beograda povodom prikazivanja filma „Jozef Čapski, svedok vremena“ je reditelj Andžej Volski, u Evropi poznat po biografskim filmovima.
„Mislim da nam uranjanje u tuđe biografije pomaže, bar donekle, da razumemo sopstveni život, čiji nam smisao često izmiče. Barem je tako u mom slučaju”, kaže tim povodom reditelj Andžej Volski za portal „Vremena”.
Dodaje da je „Čapski, svedok veka“ film iz 2015. godine, i da ga je producirao francusko-nemački kanal ARTE „i to u velikoj meri zahvaljjući angažovanju Andžeja Vajde i njegove supruge Kristine Zahvatović”.
Moguće je da će gledaocima najzanimljiviji biti delovi filma o periodu koji je Čapski proveo u sovjetskom ratnom logoru tokom Drugog svetskog rata. Andžej Volski priča da je „Čapski, koji je nekim čudom izbegao sudbinu oficira ubijenih u Katinu, pušten je 1941. godine na osnovu sporazuma Sikorski-Majski, i pridružio se novoformiranim poljskim oružanim snagama u SSSR-u, gde je, u ime generala Andersa, do aprila 1942. bio uključen u neuspešnu potragu za „nestalim” poljskim oficirima za koje se kasnije ispostavilo da su bili žrtve pokolja u Katinskoj šumi. Kao bivši ratni zarobljenik u Starobjelsku, svedočio je pred američkom Madenovom komisijom 1952. godine, gde je direktno okrivio Staljina i tadašnjeg šefa NKVD-a Beriju za zločin u Katinu.”
U kontekstu rata u Ukrajini
Sadašnji gledalac će ovaj film Andžeja Volskog gledati u svetlu još uvek aktuelnog rata u Ukrajini, a on čak smatra da se „tragična sudbina Evrope u XX veku ogleda u bogatoj i nesvakidašnjoj biografiji Jozefa Čapskog”.
„Mislim da moramo pokušati da izbegnemo greške koje su Evropu dovele do katastrofe u prošlom veku. Rastući populizam i nacionalizam u Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj i – ovde bih zapravo mogao da pobrojim sve zemlje – predstavljaju ogromnu opasnost i neminovno vode ka još jednoj destrukciji, to je više nego očigledno. Ako ne izgradimo jaku nezavisnu Evropu, bićemo osuđeni na milost i nemilost Putina i Trampa.”
Traganje za istinom
Ovaj film je način, sredstvo, Volskog da, govoreći o Juzefu Čapskom, prenese gledaocima istinu do koje je ovaj intelektualac došao. Povodom činjenice da je mnogima u Evropi istina nedostupna, reditelj Volski kaže da se „samo u demokratskim državama može govoriti istina, a demokratija podrazumeva stalnu kontrolu nad političkom moći. U pravoj demokratiji ne može biti govora ni o kakvoj nekontrolisanoj političkoj vlasti. U međuvremenu primećujemo da se u mnogim zemljama dešava upravo suprotno – autoritarne vlade blokiraju slobodu govora. Moramo braniti ovu fundamentalnu slobodu po svaku cenu.”
Andžej Volski ističe da smo „verovali da će kraj Hladnog rata doneti konačnu pobedu demokratije i obezbediti slobodu budućim generacijama. Bili smo naivni. Autoritarizam se vratio u Rusiju, a Putinova oligarhija superbogatih pronašla je saveznike širom sveta.”
„U izvesnom smislu možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje? E pa, to možete samo zajedno, ujedinjeni, jaki u jedinstvu, inače ćemo vas smrviti”, ocenjuje reditelj Andžej Volski.
Povodom 200 godina od rođenja Đure Daničića, jednog od najvećeg filologa i lingviste u Srba, Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2025. Godinom Đure Daničića
Beldocs će ove godine biti održan kao i uvek, u maju, za razliku od drugih festivala u Beogradu koji su dobili neke nove termine
Edicija „Sloboda počinje između korica“ u izdanju „Lagune“ kao da je složena za današnje srpsko "Smutno vreme" blokada i protesta
Trospratna podzemna garaža u Skerlićevoj ulici je na 10 metara od depoa Narodne biblioteke Srbije, upozorava Plenum ove ustanove i pokušava da peticijom spase celokupno pisano blago Srbije
Goran Vasić v.d. direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture poslao je bez znanja zaposlenih Predlog o ukidanju statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba, tvrde oni, i zato traže od onih koji su ga i postavili na to mesto, od Vlade Srbije, da ga smene
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve