„Možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje?”, kaže Andžej Volski, reditelj filma o intelektualcu i humanisti Jozefu Čapskom, koji će u sredu imati premijeru u Beogradu
„Jozef Čapski, svedok veka“ naslov je dokumentarnog filma o izuzetnom intelektualcu i humanisti o kome se malo zna. Film će biti prikazan u sredu 2. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, u 18 časova. Događaj se organizuje u okviru poljskog predstavljanja Evropskoj uniji, a organizuju ga Poljski institut, Francuski institut i Evropska kuća.
Ukratko, Jozef Čapski (1896-1993) bio je poljsko-francuski slikar, pisac, kritičar umetnosti, istaknuti humanista koji je proživeo mnoge evropske turbulencije. Studirao je prava u Sankt Peterburgu tokom ruske revolucije, studirao slikarstvo u Varšavi i Krakovu.
Foto: ScreenshotIz filma „Jozef Čapski“
Kao poljski rezervni oficir borio se protiv okupacionih nacističkih snaga u prvim nedeljama Drugog svetskog rata, a onda je bio u sovjetskom zatočeništvu u logorima Starobielsk i Griazovec. Istraživao je ubistva poljskih intelektualaca u Katinju, koje je naredio Staljin, a za koje su krivili Nemce. Nakon rata, nije se vratio u Poljsku. Nastanio se u regionu Pariza i sa intelektualcima okupljenim oko časopisa „Kultura“, nastojao je da predstavi velikane poljske kulture i sudbinu svoje domovine. Ugledni intelektualac, Čapski je pre svega bio slikar, i uvek je isticao da ga je slikarstvo održalo i dalo smisao njegovom životu.
Sovjetski ratni logor
Gost Beograda povodom prikazivanja filma „Jozef Čapski, svedok vremena“ je reditelj Andžej Volski, u Evropi poznat po biografskim filmovima.
„Mislim da nam uranjanje u tuđe biografije pomaže, bar donekle, da razumemo sopstveni život, čiji nam smisao često izmiče. Barem je tako u mom slučaju”, kaže tim povodom reditelj Andžej Volski za portal „Vremena”.
Dodaje da je „Čapski, svedok veka“ film iz 2015. godine, i da ga je producirao francusko-nemački kanal ARTE „i to u velikoj meri zahvaljjući angažovanju Andžeja Vajde i njegove supruge Kristine Zahvatović”.
Iz filma „Jozef Čapski“
Moguće je da će gledaocima najzanimljiviji biti delovi filma o periodu koji je Čapski proveo u sovjetskom ratnom logoru tokom Drugog svetskog rata. Andžej Volski priča da je „Čapski, koji je nekim čudom izbegao sudbinu oficira ubijenih u Katinu, pušten je 1941. godine na osnovu sporazuma Sikorski-Majski, i pridružio se novoformiranim poljskim oružanim snagama u SSSR-u, gde je, u ime generala Andersa, do aprila 1942. bio uključen u neuspešnu potragu za „nestalim” poljskim oficirima za koje se kasnije ispostavilo da su bili žrtve pokolja u Katinskoj šumi. Kao bivši ratni zarobljenik u Starobjelsku, svedočio je pred američkom Madenovom komisijom 1952. godine, gde je direktno okrivio Staljina i tadašnjeg šefa NKVD-a Beriju za zločin u Katinu.”
U kontekstu rata u Ukrajini
Sadašnji gledalac će ovaj film Andžeja Volskog gledati u svetlu još uvek aktuelnog rata u Ukrajini, a on čak smatra da se „tragična sudbina Evrope u XX veku ogleda u bogatoj i nesvakidašnjoj biografiji Jozefa Čapskog”.
Iz filma „Jozef Čapski“
„Mislim da moramo pokušati da izbegnemo greške koje su Evropu dovele do katastrofe u prošlom veku. Rastući populizam i nacionalizam u Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj i – ovde bih zapravo mogao da pobrojim sve zemlje – predstavljaju ogromnu opasnost i neminovno vode ka još jednoj destrukciji, to je više nego očigledno. Ako ne izgradimo jaku nezavisnu Evropu, bićemo osuđeni na milost i nemilost Putina i Trampa.”
Traganje za istinom
Ovaj film je način, sredstvo, Volskog da, govoreći o Juzefu Čapskom, prenese gledaocima istinu do koje je ovaj intelektualac došao. Povodom činjenice da je mnogima u Evropi istina nedostupna, reditelj Volski kaže da se „samo u demokratskim državama može govoriti istina, a demokratija podrazumeva stalnu kontrolu nad političkom moći. U pravoj demokratiji ne može biti govora ni o kakvoj nekontrolisanoj političkoj vlasti. U međuvremenu primećujemo da se u mnogim zemljama dešava upravo suprotno – autoritarne vlade blokiraju slobodu govora. Moramo braniti ovu fundamentalnu slobodu po svaku cenu.”
Andžej Volski ističe da smo „verovali da će kraj Hladnog rata doneti konačnu pobedu demokratije i obezbediti slobodu budućim generacijama. Bili smo naivni. Autoritarizam se vratio u Rusiju, a Putinova oligarhija superbogatih pronašla je saveznike širom sveta.”
„U izvesnom smislu možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje? E pa, to možete samo zajedno, ujedinjeni, jaki u jedinstvu, inače ćemo vas smrviti”, ocenjuje reditelj Andžej Volski.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Recentni događaji, uključujući reakciju vlasti na mirne proteste koji su doveli do ugrožavanja autonomije univerziteta – razlozi su zbog kojih je Evropska asocijacija arheologa otkazala godišnju konferenciju koja je trebalo da se održi ovog septembra u Beogradu
Uslovi Konkursa za otkup knjiga su diskriminatorni, ugrožavaju funkcionisanje biblioteka, i navode ih da krše zakon – piše u saopštenju Plenuma Narodne biblioteke Srbije
Srbija tradicionalno, ni ove godine nema svoj štand na Sajmu u Bolonji, najvećem svetskom sajmu knjiga za decu. Njeno izdavaštvo predstavljaju samoinicijativno, „Kreativni centar“, „Laguna“ i „Pčelica“
Nakon skoro mesec dana, Beogradski filharmoničari prekinuli su štrajk, iako njihova dva zahteva nisu ispunjena. Kažu da su taoci loših zakona i još gorih uredbi, i nezainteresovanosti nadležnih da ih promene
Na mestu susreta privida i stvarnosti nalazi se nož u rukama građanke koja je skoknula do prodavnice po konzervu graška, pa onda tu konzervu, onako u mimohodu, hitnula na omraženi lik
Psihički labilna žena u Nišu nije napala slučajnog prolaznika, nego je napala ciljano. A ko je to mesecima crtao metu na čelu Natalije Jovanović i mnogih drugih?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!