„Možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje?”, kaže Andžej Volski, reditelj filma o intelektualcu i humanisti Jozefu Čapskom, koji će u sredu imati premijeru u Beogradu
„Jozef Čapski, svedok veka“ naslov je dokumentarnog filma o izuzetnom intelektualcu i humanisti o kome se malo zna. Film će biti prikazan u sredu 2. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, u 18 časova. Događaj se organizuje u okviru poljskog predstavljanja Evropskoj uniji, a organizuju ga Poljski institut, Francuski institut i Evropska kuća.
Ukratko, Jozef Čapski (1896-1993) bio je poljsko-francuski slikar, pisac, kritičar umetnosti, istaknuti humanista koji je proživeo mnoge evropske turbulencije. Studirao je prava u Sankt Peterburgu tokom ruske revolucije, studirao slikarstvo u Varšavi i Krakovu.
Foto: ScreenshotIz filma „Jozef Čapski“
Kao poljski rezervni oficir borio se protiv okupacionih nacističkih snaga u prvim nedeljama Drugog svetskog rata, a onda je bio u sovjetskom zatočeništvu u logorima Starobielsk i Griazovec. Istraživao je ubistva poljskih intelektualaca u Katinju, koje je naredio Staljin, a za koje su krivili Nemce. Nakon rata, nije se vratio u Poljsku. Nastanio se u regionu Pariza i sa intelektualcima okupljenim oko časopisa „Kultura“, nastojao je da predstavi velikane poljske kulture i sudbinu svoje domovine. Ugledni intelektualac, Čapski je pre svega bio slikar, i uvek je isticao da ga je slikarstvo održalo i dalo smisao njegovom životu.
Sovjetski ratni logor
Gost Beograda povodom prikazivanja filma „Jozef Čapski, svedok vremena“ je reditelj Andžej Volski, u Evropi poznat po biografskim filmovima.
„Mislim da nam uranjanje u tuđe biografije pomaže, bar donekle, da razumemo sopstveni život, čiji nam smisao često izmiče. Barem je tako u mom slučaju”, kaže tim povodom reditelj Andžej Volski za portal „Vremena”.
Dodaje da je „Čapski, svedok veka“ film iz 2015. godine, i da ga je producirao francusko-nemački kanal ARTE „i to u velikoj meri zahvaljjući angažovanju Andžeja Vajde i njegove supruge Kristine Zahvatović”.
Iz filma „Jozef Čapski“
Moguće je da će gledaocima najzanimljiviji biti delovi filma o periodu koji je Čapski proveo u sovjetskom ratnom logoru tokom Drugog svetskog rata. Andžej Volski priča da je „Čapski, koji je nekim čudom izbegao sudbinu oficira ubijenih u Katinu, pušten je 1941. godine na osnovu sporazuma Sikorski-Majski, i pridružio se novoformiranim poljskim oružanim snagama u SSSR-u, gde je, u ime generala Andersa, do aprila 1942. bio uključen u neuspešnu potragu za „nestalim” poljskim oficirima za koje se kasnije ispostavilo da su bili žrtve pokolja u Katinskoj šumi. Kao bivši ratni zarobljenik u Starobjelsku, svedočio je pred američkom Madenovom komisijom 1952. godine, gde je direktno okrivio Staljina i tadašnjeg šefa NKVD-a Beriju za zločin u Katinu.”
U kontekstu rata u Ukrajini
Sadašnji gledalac će ovaj film Andžeja Volskog gledati u svetlu još uvek aktuelnog rata u Ukrajini, a on čak smatra da se „tragična sudbina Evrope u XX veku ogleda u bogatoj i nesvakidašnjoj biografiji Jozefa Čapskog”.
Iz filma „Jozef Čapski“
„Mislim da moramo pokušati da izbegnemo greške koje su Evropu dovele do katastrofe u prošlom veku. Rastući populizam i nacionalizam u Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj i – ovde bih zapravo mogao da pobrojim sve zemlje – predstavljaju ogromnu opasnost i neminovno vode ka još jednoj destrukciji, to je više nego očigledno. Ako ne izgradimo jaku nezavisnu Evropu, bićemo osuđeni na milost i nemilost Putina i Trampa.”
Traganje za istinom
Ovaj film je način, sredstvo, Volskog da, govoreći o Juzefu Čapskom, prenese gledaocima istinu do koje je ovaj intelektualac došao. Povodom činjenice da je mnogima u Evropi istina nedostupna, reditelj Volski kaže da se „samo u demokratskim državama može govoriti istina, a demokratija podrazumeva stalnu kontrolu nad političkom moći. U pravoj demokratiji ne može biti govora ni o kakvoj nekontrolisanoj političkoj vlasti. U međuvremenu primećujemo da se u mnogim zemljama dešava upravo suprotno – autoritarne vlade blokiraju slobodu govora. Moramo braniti ovu fundamentalnu slobodu po svaku cenu.”
Andžej Volski ističe da smo „verovali da će kraj Hladnog rata doneti konačnu pobedu demokratije i obezbediti slobodu budućim generacijama. Bili smo naivni. Autoritarizam se vratio u Rusiju, a Putinova oligarhija superbogatih pronašla je saveznike širom sveta.”
„U izvesnom smislu možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje? E pa, to možete samo zajedno, ujedinjeni, jaki u jedinstvu, inače ćemo vas smrviti”, ocenjuje reditelj Andžej Volski.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U vreme kad država od kulture oduzima i ono malo novca koje joj je dodelila, ministar Nikola Selaković najavljuje osnivanje Festivala patriotske pesme. Možda zato što je patriotski
„Duboko je cinično gledati filmove o ljubavi i braku dok Izrael intenzivno sprovodi genocid nad palestinskim stanovništvom“, piše u apelu kojim je traženo da se otkažu Dani izraelskog filma
Industrijsko nasleđe je upitno u vremenu očigledne ugroženosti već zaštićenih i daleko poznatijih kulturnih i istorijskih objekata, kaže Dobrivoje Lale Erić učesnik regionalnog projekta koji promoviše vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa
Posle trogodišnje pauze „Arhipelag“ opet organizuje Beogradski festival evropske književnosti i, u ovo vreme besparice po kulturu, pita - da li su kultura i književnost subverzivne
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za
davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!