img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Anatomija melanholije

06. јул 2011, 15:47 Muharem Bazdulj
Copied

Vilijam Stajron: Vidik tame
Gradac K, Čačak–Beograd, 2011.
(prevela sa engleskog Aleksandra Mančić)

Borhes i Sioran, dva autora, koji su – gle čuda! – kao i Stajron, autori koje objavljuje Gradac, odnosno biblioteka Alef, složili su se da je najbolji književni naslov uopšte naslov one čuvene Bartonove knjige – Anatomija melanholije. Vilijam Stajron se u knjizi Vidik tame bavi melanholijom kao dijagnozom. Kažem melanholijom, a ne depresijom, kako je ovu bolest uobičajeno zvati, jer upravo Stajron tvrdi da ima nečeg duboko pogrešnog u korišćenju „imenice blagog tonaliteta i bez ikakve ozbiljnosti i dostojanstva“ (kako on opisuje imenicu depresija) za tako ozbiljan psihički poremećaj, poremećaj koji je i njega samog gotovo ubio. (Usput, u jednoj maloj digresiji, Stajron nam otkriva da je za raširenost termina depresija u moderna vremena najzaslužniji čuveni američki psihijatar Adolf Majer, inače po rođenju Švajcarac, dakle, neko kome engleski nije bio maternji i ko, kako sa rezigniranom ironijom veli Stajron, „nije imao sluha za istančanije ritmove engleskog jezika i zato nije bio svestan semantičke štete koju je naneo kada je ponudio reč depresija kao opisnu imenicu za tako užasnu i tešku bolest“.)

Vilijam Stajron (1925–2006), slavni američki pisac, dobitnik Pulicerove nagrade, kod nas vjerovatno najpoznatiji po romanu Sofijin izbor iz 1979. godine, prema kojem je tri godine kasnije Alan Pakula snimio istoimeni film sa Meril Strip u glavnoj ulozi, za koju je ona dobila i Zlatni globus i Oskara, u kratkoj uvodnoj bilješci obavještava čitaoca da je Vidik tame autobiografska priča o njegovoj vlastitoj borbi s depresijom. Važno je primijetiti da Stajron od samog početka insistira na izjednačavanju depresije sa jednim oblikom ludila. (Uostalom, podnaslov knjige je Podsetnik na ludilo.) Nema kod Stajrona ni trunka namjere da depresiju iole romantizira; on je odviše svjestan, vlastitom kožom i utrobom svjestan, da depresija kao dijagnoza nema ničeg zajedničkog sa romantičarskom tugom zbog sudbine svijeta.

Opisujući na samom početku svoje putovanje u Pariz u jesen 1985. godine, gdje je išao na dodjelu ugledne književne nagrade, i detalje svojih tamošnjih depresivnih ispada, Stajron odmah uvlači čitaoca u svijet vlastitih muka, između ostalog i skoro surovom iskrenošću. Iz perspektive našeg prevoda, to je naročito znakovito. Kod nas, i na Balkanu općenito, bolest, a naročito psihička bolest, je iznad svega sramota. U tom je smislu, Stajronova iskrenost dodatno šokantna. Opisujući gubitak svake životne radosti, samoubilačke misli, čak i neke naoko trivijalne blamove koje osoba napravi kad mora kako-tako funkcionisati u društvu, a ništa, pa ni život sam, joj se više ne čini imalo vrijednim, Stajron je u stanju da dočara neke valere tog sivila i vidika tame kroz koje je prolazio. Ipak, značajno je reći da se na nekoliko mjesta Stajron koncentriše upravo na nemogućnost dobrog i vjernog opisa muka kroz koje osoba u depresiji prolazi sugerišući zapravo da ko ne prođe kroz to ne može ni znati koliko je to grozno.

Ima kod Stajrona i mjesta za kritikovanje zvanične medicine i psihijatrije, ali ima i mjesta gdje im se odaje priznanje. S jedne strane sumnja da su mu pojedini lijekovi negativno utjecali na stanje i tok bolesti te kritikuje pristup jednog poznatog psihijatra, s druge strane priznaje da ga je u najgorem trenutku zapravo spasila terapija u bolnici. Kulminacija radnje ovog memoarskog eseja zapravo i jest momenat u kojem se Stajron počinje pripremati za samoubistvo. Srećom, ostalo je u njemu nešto što ga je ponukalo da odustane, da umjesto suicida izabere odlazak u psihijatrijsku bolnicu. To nešto, povezano je sa umjetnošću. Njega je konkretno spasio jedan „poletan odlomak iz Bramsove Rapsodije za alt„. Skoro kao u nekoj varijaciji na finale Andrićeve priče Aska i vuk, umjetnost će pomoći Stajronu da pobijedi svako zlo, pa i samu smrt.

Ipak, nije umjetnost samo lijek. Na nekoliko mjesta, Stajron razmišlja o činjenici da depresija naročito često napada umjetnike. Ponajviše se na tim stranicama bavi francuskim piscima Alberom Kamijem i Romenom Garijem. Ako je uloga umjetnosti spram depresije ambivalentna, ono u čemu ambivalencije nema jest podrška i ljubav koju je Stajronu pružala njegova supruga Rouz, žena kojoj je ova knjiga i posvećena.

Pred kraj Vidika tame, Stajron ipak dopušta da se na horizontu pomoli malo svjetlosti: „Za one koji su se borili s crnom šumom depresije, koji su upoznali njene neobjašnjive muke, povratak iz ponora pomalo je nalik usponu pesnika koji se kobelja uvis, uvis, da se izvuče iz crnih dubina pakla i na kraju izranja u ono što je video kao blistavi svet. Svako ko je povratio zdravlje gotovo uvek je povratio i sposobnost za vedrinu i radost i to je možda dovoljna odšteta za pretrpljeno očajanje nad očajanjima.“

Na samom kraju je citat iz Danteovog Pakla E quindi uscimmo a riveder le stelle, što bi u prevodu Mihovila Kombola zvučalo ovako: Iziđosmo da gledamo zvijezde. Asocijacija na zvjezdano nebo skoro da neizbježno priziva valjda najslavniju Kantovu rečenicu, samo što poslije Stajronove knjige na pamet padaju i neke mračnije varijacije, o neizmjernosti i neizmjerljivosti broja zvijezda na nebu i potencijala ljudskih muka.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure