img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Anarhisti, Vehabije i Otpisani

09. septembar 2009, 16:57 Dragan Ilić
Copied

Sinoć sam na RTS-u gledao dve epizode „serije rekordne gledanosti“. Za one koji to ne znaju – reč je o „Otpisanima„. Time su se Prle i Tihi direktno stavili u funkciju promotera javnog servisa. Napravljena je tipska reklama u kojoj će se smenjivati beogradski ilegalci, Giga Moravac, Paja i Jare – i svi drugi heroji repriza iz domaćih serija. Iako svaki put kažem sebi da ne smem da se navučem, „Otpisani“ i dalje imaju magičan efekat na moju generaciju i prosto vas zalepe za ekran. Sinoć smo čak videli i neverovatnu transformaciju crno-belih „Otpisanih“ u kolor nastavak „Povratka Otpisanih„, gde im se pridružuju maestralni Paja i Marija. Po podne su Prle i Tihi razvalili brodogradilište, a uveče u koloru zeznuli Gašpara i Misirca, uz pomoć famozne šifre „Hadžipešićeva, da, da“! Nego, čudo je, kako bar rejtinzi pokazuju, da su partizani, ilegalci i antifašisti u ovoj zemlji i dalje popularni, što se, ruku na srce, ne bi moglo zaključiti iz ostatka programa. U „Trezoru“ se emituje istorijska serija o Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji, pa se nekako preklapaju istorijske činjenice i fikcija. Međutim, pitam se koliki je zaista uticaj „Otpisanih“ na naše gledaoce. Slušao sam da su na početku ratova na teritoriji SFRJ borci u početku pokušavali da se bore kao Prle i Tihi. Sličan uticaj je pirotehnika imala i na kriminalce, koji su iz potpuno drugačijih razloga delovali ilegalno. Gledajući „Otpisane“ vidimo kako se i onda švercovalo, muljalo na crnoj berzi, krali se automobili, a postojala su i skloništa „štekovi“. Modalitet rada je dakle imao uticaj sve do danas. Što se tiče levičarskih ideja, one su donekle dovedene u pitanje izjednačavanjem prava partizana i ravnogoraca. Ipak, ne mogu da se otmem utisku kako je napad beogradskih anarhosindikalista na ambasadu Grčke glup i nespretan pokušaj da se pri izražavanju političkih stavova primene metode „Otpisanih“. Kada sam pročitao saopštenje grupe „Crni Ilija„, koja je navodno odgovorna za bacanje Molotovljevih koktela i pisanje grafita na ambasadi, setio sam se legendarnog slogana sa prvog albuma Discipline kičme – Mladost ne opravdava besvest! U saopštenju se navodi i da su beogradski anarhisti odlučili da se „pridruže drugaricama i drugovima u Grčkoj, i u čitavom svetu, koji sprovode akcije solidarnosti sa Todorisom Iliopulusom, zahtevajući njegovo oslobađanje“.

„Zbog toga su pripadnici naše grupe tokom prethodne noći napali grčku ambasadu u Beogradu Molotovljevim koktelima. Nastavićemo sa aktivnostima sve do oslobađanja druga Iliopulosa“, zaključuje se u tom saopštenju. Grčki Crni Ilija je u međuvremenu oslobođen, a u pritvor su zaglavili beogradski anarhisti. Ono što je najparadoksalnije u celom incidentu jeste činjenica da su se anarhističke organizacije u Srbiji najdoslednije zalagale za zaštitu individualnih sloboda i prava. Ovakav akt je naišao na opštu osudu – napadnuta je ambasada prijateljske zemlje, u trenutku požara u Grčkoj, uz upotrebu Molotovljevog koktela. Čin je simboličan, šteta je neznatna, akcija je izvedena pred sigurnosnim kamerama, a akteri su se čak kući odvezli taksijem! Posledica ove nerazumne gluposti za petoro uhapšenih mogla bi biti optužba za međunarodni terorizam. Moglo bi se desiti da mladi i obrazovani ljudi, zaneseni idejama o socijalnoj pravdi, budu osuđeni kao teroristi da bi poslužili kao zgodan primer za neke buduće proteste i demonstracije. Glavno pitanje u ovom slučaju je možda drugačije. Kao deca smo gledali kako ilegalci rokaju Švabe, posle smo gledali kako vojske i paravojske rokaju po gradovima i civilima, pa mafijaše kako se rokaju po ulicama u sačekušama, pa demonstrante kako rokaju ambasade. Da li je u našem društvu nasilje postalo toliko uobičajeno – da je postalo univerzalan način izražavanja političkog stava? Kraće rečeno – da li je nasilje zarazno?

Drugi primer suočavanja sa terorizmom je suđenje vehabijama uhapšenim na planini Ninaji. Oni su otvoreno ignorisali suđenje pokazujući da ne priznaju državu i sud, smatrajući svoje akcije borbom za istinsku veru. Između ono malo detalja sa suđenja, zapamtio sam detalj da je osim znatne količine naoružanja, grupa imala kolekciju snimaka egzekucija nad američkim i ruskim zarobljenicima. To su oni potresni snimci kojima se teroristi pripremaju za buduće akcije. Izgleda da tv-program ipak ostavlja neke posledice. Zato osuđujem svaku vrstu terora, osim kada se Prle i Tihi bore protiv fašizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Pozorište

06.mart 2026. Sonja Ćirić

Dva jubileja Voje Brajovića, tri „Zvezdare teatra“ – ukupno deset jubilarnih predstava

Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure