img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Anarhisti, Vehabije i Otpisani

09. septembar 2009, 16:57 Dragan Ilić
Copied

Sinoć sam na RTS-u gledao dve epizode „serije rekordne gledanosti“. Za one koji to ne znaju – reč je o „Otpisanima„. Time su se Prle i Tihi direktno stavili u funkciju promotera javnog servisa. Napravljena je tipska reklama u kojoj će se smenjivati beogradski ilegalci, Giga Moravac, Paja i Jare – i svi drugi heroji repriza iz domaćih serija. Iako svaki put kažem sebi da ne smem da se navučem, „Otpisani“ i dalje imaju magičan efekat na moju generaciju i prosto vas zalepe za ekran. Sinoć smo čak videli i neverovatnu transformaciju crno-belih „Otpisanih“ u kolor nastavak „Povratka Otpisanih„, gde im se pridružuju maestralni Paja i Marija. Po podne su Prle i Tihi razvalili brodogradilište, a uveče u koloru zeznuli Gašpara i Misirca, uz pomoć famozne šifre „Hadžipešićeva, da, da“! Nego, čudo je, kako bar rejtinzi pokazuju, da su partizani, ilegalci i antifašisti u ovoj zemlji i dalje popularni, što se, ruku na srce, ne bi moglo zaključiti iz ostatka programa. U „Trezoru“ se emituje istorijska serija o Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji, pa se nekako preklapaju istorijske činjenice i fikcija. Međutim, pitam se koliki je zaista uticaj „Otpisanih“ na naše gledaoce. Slušao sam da su na početku ratova na teritoriji SFRJ borci u početku pokušavali da se bore kao Prle i Tihi. Sličan uticaj je pirotehnika imala i na kriminalce, koji su iz potpuno drugačijih razloga delovali ilegalno. Gledajući „Otpisane“ vidimo kako se i onda švercovalo, muljalo na crnoj berzi, krali se automobili, a postojala su i skloništa „štekovi“. Modalitet rada je dakle imao uticaj sve do danas. Što se tiče levičarskih ideja, one su donekle dovedene u pitanje izjednačavanjem prava partizana i ravnogoraca. Ipak, ne mogu da se otmem utisku kako je napad beogradskih anarhosindikalista na ambasadu Grčke glup i nespretan pokušaj da se pri izražavanju političkih stavova primene metode „Otpisanih“. Kada sam pročitao saopštenje grupe „Crni Ilija„, koja je navodno odgovorna za bacanje Molotovljevih koktela i pisanje grafita na ambasadi, setio sam se legendarnog slogana sa prvog albuma Discipline kičme – Mladost ne opravdava besvest! U saopštenju se navodi i da su beogradski anarhisti odlučili da se „pridruže drugaricama i drugovima u Grčkoj, i u čitavom svetu, koji sprovode akcije solidarnosti sa Todorisom Iliopulusom, zahtevajući njegovo oslobađanje“.

„Zbog toga su pripadnici naše grupe tokom prethodne noći napali grčku ambasadu u Beogradu Molotovljevim koktelima. Nastavićemo sa aktivnostima sve do oslobađanja druga Iliopulosa“, zaključuje se u tom saopštenju. Grčki Crni Ilija je u međuvremenu oslobođen, a u pritvor su zaglavili beogradski anarhisti. Ono što je najparadoksalnije u celom incidentu jeste činjenica da su se anarhističke organizacije u Srbiji najdoslednije zalagale za zaštitu individualnih sloboda i prava. Ovakav akt je naišao na opštu osudu – napadnuta je ambasada prijateljske zemlje, u trenutku požara u Grčkoj, uz upotrebu Molotovljevog koktela. Čin je simboličan, šteta je neznatna, akcija je izvedena pred sigurnosnim kamerama, a akteri su se čak kući odvezli taksijem! Posledica ove nerazumne gluposti za petoro uhapšenih mogla bi biti optužba za međunarodni terorizam. Moglo bi se desiti da mladi i obrazovani ljudi, zaneseni idejama o socijalnoj pravdi, budu osuđeni kao teroristi da bi poslužili kao zgodan primer za neke buduće proteste i demonstracije. Glavno pitanje u ovom slučaju je možda drugačije. Kao deca smo gledali kako ilegalci rokaju Švabe, posle smo gledali kako vojske i paravojske rokaju po gradovima i civilima, pa mafijaše kako se rokaju po ulicama u sačekušama, pa demonstrante kako rokaju ambasade. Da li je u našem društvu nasilje postalo toliko uobičajeno – da je postalo univerzalan način izražavanja političkog stava? Kraće rečeno – da li je nasilje zarazno?

Drugi primer suočavanja sa terorizmom je suđenje vehabijama uhapšenim na planini Ninaji. Oni su otvoreno ignorisali suđenje pokazujući da ne priznaju državu i sud, smatrajući svoje akcije borbom za istinsku veru. Između ono malo detalja sa suđenja, zapamtio sam detalj da je osim znatne količine naoružanja, grupa imala kolekciju snimaka egzekucija nad američkim i ruskim zarobljenicima. To su oni potresni snimci kojima se teroristi pripremaju za buduće akcije. Izgleda da tv-program ipak ostavlja neke posledice. Zato osuđujem svaku vrstu terora, osim kada se Prle i Tihi bore protiv fašizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure