img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Anarhisti, Vehabije i Otpisani

09. septembar 2009, 16:57 Dragan Ilić
Copied

Sinoć sam na RTS-u gledao dve epizode „serije rekordne gledanosti“. Za one koji to ne znaju – reč je o „Otpisanima„. Time su se Prle i Tihi direktno stavili u funkciju promotera javnog servisa. Napravljena je tipska reklama u kojoj će se smenjivati beogradski ilegalci, Giga Moravac, Paja i Jare – i svi drugi heroji repriza iz domaćih serija. Iako svaki put kažem sebi da ne smem da se navučem, „Otpisani“ i dalje imaju magičan efekat na moju generaciju i prosto vas zalepe za ekran. Sinoć smo čak videli i neverovatnu transformaciju crno-belih „Otpisanih“ u kolor nastavak „Povratka Otpisanih„, gde im se pridružuju maestralni Paja i Marija. Po podne su Prle i Tihi razvalili brodogradilište, a uveče u koloru zeznuli Gašpara i Misirca, uz pomoć famozne šifre „Hadžipešićeva, da, da“! Nego, čudo je, kako bar rejtinzi pokazuju, da su partizani, ilegalci i antifašisti u ovoj zemlji i dalje popularni, što se, ruku na srce, ne bi moglo zaključiti iz ostatka programa. U „Trezoru“ se emituje istorijska serija o Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji, pa se nekako preklapaju istorijske činjenice i fikcija. Međutim, pitam se koliki je zaista uticaj „Otpisanih“ na naše gledaoce. Slušao sam da su na početku ratova na teritoriji SFRJ borci u početku pokušavali da se bore kao Prle i Tihi. Sličan uticaj je pirotehnika imala i na kriminalce, koji su iz potpuno drugačijih razloga delovali ilegalno. Gledajući „Otpisane“ vidimo kako se i onda švercovalo, muljalo na crnoj berzi, krali se automobili, a postojala su i skloništa „štekovi“. Modalitet rada je dakle imao uticaj sve do danas. Što se tiče levičarskih ideja, one su donekle dovedene u pitanje izjednačavanjem prava partizana i ravnogoraca. Ipak, ne mogu da se otmem utisku kako je napad beogradskih anarhosindikalista na ambasadu Grčke glup i nespretan pokušaj da se pri izražavanju političkih stavova primene metode „Otpisanih“. Kada sam pročitao saopštenje grupe „Crni Ilija„, koja je navodno odgovorna za bacanje Molotovljevih koktela i pisanje grafita na ambasadi, setio sam se legendarnog slogana sa prvog albuma Discipline kičme – Mladost ne opravdava besvest! U saopštenju se navodi i da su beogradski anarhisti odlučili da se „pridruže drugaricama i drugovima u Grčkoj, i u čitavom svetu, koji sprovode akcije solidarnosti sa Todorisom Iliopulusom, zahtevajući njegovo oslobađanje“.

„Zbog toga su pripadnici naše grupe tokom prethodne noći napali grčku ambasadu u Beogradu Molotovljevim koktelima. Nastavićemo sa aktivnostima sve do oslobađanja druga Iliopulosa“, zaključuje se u tom saopštenju. Grčki Crni Ilija je u međuvremenu oslobođen, a u pritvor su zaglavili beogradski anarhisti. Ono što je najparadoksalnije u celom incidentu jeste činjenica da su se anarhističke organizacije u Srbiji najdoslednije zalagale za zaštitu individualnih sloboda i prava. Ovakav akt je naišao na opštu osudu – napadnuta je ambasada prijateljske zemlje, u trenutku požara u Grčkoj, uz upotrebu Molotovljevog koktela. Čin je simboličan, šteta je neznatna, akcija je izvedena pred sigurnosnim kamerama, a akteri su se čak kući odvezli taksijem! Posledica ove nerazumne gluposti za petoro uhapšenih mogla bi biti optužba za međunarodni terorizam. Moglo bi se desiti da mladi i obrazovani ljudi, zaneseni idejama o socijalnoj pravdi, budu osuđeni kao teroristi da bi poslužili kao zgodan primer za neke buduće proteste i demonstracije. Glavno pitanje u ovom slučaju je možda drugačije. Kao deca smo gledali kako ilegalci rokaju Švabe, posle smo gledali kako vojske i paravojske rokaju po gradovima i civilima, pa mafijaše kako se rokaju po ulicama u sačekušama, pa demonstrante kako rokaju ambasade. Da li je u našem društvu nasilje postalo toliko uobičajeno – da je postalo univerzalan način izražavanja političkog stava? Kraće rečeno – da li je nasilje zarazno?

Drugi primer suočavanja sa terorizmom je suđenje vehabijama uhapšenim na planini Ninaji. Oni su otvoreno ignorisali suđenje pokazujući da ne priznaju državu i sud, smatrajući svoje akcije borbom za istinsku veru. Između ono malo detalja sa suđenja, zapamtio sam detalj da je osim znatne količine naoružanja, grupa imala kolekciju snimaka egzekucija nad američkim i ruskim zarobljenicima. To su oni potresni snimci kojima se teroristi pripremaju za buduće akcije. Izgleda da tv-program ipak ostavlja neke posledice. Zato osuđujem svaku vrstu terora, osim kada se Prle i Tihi bore protiv fašizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

ULUS i država

30.januar 2026. Sonja Ćirić

Krađa slike kao besplatna reklama: Tužno je, nije smešno

Dvoje mladih je ukralo sliku iz Galerije Udruženja likovnih umetnika Srbije. Krađa je razotkrila da Ministarstvo kulture ne izdvaja sredstva za osiguranje izložbi. Svi prošlogodišnji programi održani su bez dinara državne pomoći

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure