U petak, festival „7 veličanstvenih“ počinje dvadeseti put. Prikazaće dugometražne evropske dokumentarne filmovime o težnji ka nečem što je san
U petak trinaestog, dvadeseti put će početi „7 veličanstvenih“, Festival evropskog dugometražnog dokumentarnog filma.
U Beogradu, u MTS dvorani, otvoriće ga „Pijanoforte“ poljskog reditelja Jakuba Pjonteka, a do 19. septembra biće prikazano još šest izuzetnih ostvarenja, uz razgovore sa njihovim autorima, te jednu specijalnu projekciju. Selektori su osnivači „7 veličanstvenih“, Zoran i Svetlana Popovi. a koselektor jeTue Stina Milera.
Popovići su pokrenuli festival zadivljeni programom čuvenog Festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA), u trenutku kada je moderni dokumentarizam počeo “na prepad” da osvaja festivale, pa i bioskope namenjene igranom filmu, te su poželeli da ovdašnjoj publici prenesu sve te lepote i vrhunske domete.
“Naš festival pratio je u korak razvoj nove, očaravajuće vrste filma. Publika je to brzo prepoznala, a glas o fantastičnim projekcijama i nesvakidašnjoj festivalskoj atmosferi pronosili su Evropom neki od najeminentnijih evropskih dokumentarista koji su s radošću dolazili u Beograd”, istakao je Zoran Popović medijima, predstavljajući jubilarni festival.
“Čini mi se da smo došli do selekcije dostojne jubilarnog izdanja”, rekao je Popović o selekciji.
Odabrane filmove objedinjuje težnja ka nekom vrhunskom cilju, “potreba da se ne odustaje ni kada je najgore, traženje puteva da ostvarite nešto što je san. Filmovi govore o lepoti prirode, lepoti čoveka, o težnji da se svetu pokaže za šta je sve čovek sposoban”, objasnili su selektori
“Pijanoforte” je film o svojevrsnoj Olimpijadi za mlade pijaniste, takmičenju “Frederik Šopen”, koje svake pete godine u Varšavi okuplja umetnike spremne na tešku borbu s konkurentima, ali i samima sobom. Dešava se iza kulisa, vrlo je napet, i krasi ga briljantno izvedena i filmski predstavljena muzika.
Foto: PromoIz filma „Bilo jednom u jednoj šumi“
Festival će zatvoriti “Bilo jednom u jednoj šumi” velike finske autorke Virpi Sutari, koja će treći put biti gošća Beograda. Njen novi film očarava lepotama finskih šuma, ali otkriva i mračne pretnje uništavanja zbog profita, dok se grupa aktivista tome beskompromisno suprotstavlja.
Tokom prethodnih 20 godina, na festivalu su prikazani i filmovi dva domaća autora – Mile Turajlić i Mladena Kovačevića.
Iako se na kraju sve dobro završilo, tokom priprema festivala bilo je izvesnih organizacionih teškoća. Zoran Popović je medijima rekao da je podrška Ministarstva kulture stalna, a Grada Beograda povremena, ali da je problem što svake godine moraju da se prijave kao da je reč o prvom izdanju.
“Razgovarali smo s mnogim ministrima kulture, ali nije bilo razumevanja za nešto što bi bio konstantan odnos, umesto da svake godine konkurišemo kao pojedinačni projekat”, izjavio je Popović, dodajući da je ove godine bilo posebno teško jer je Ministarstvo kulture tek tokom leta objavilo rezultate konkursa, a Grad Beograd ga nije ni raspisao.
Treba reći da je „7 veličanstvenih“ više poznat i priznat van granica Srbije nego u svojoj zemlji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!