
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

„Ako tražite mjesto gdje se možete izgubiti u šumama poput onih iz Robina Hooda, i zemlju prastaru i divlju, kao iz bajke, ovo je mjesto koje morate vidjeti, osjetiti, doživjeti“, ovim rečima je opisan Nacionalni park „Sutjeska“, na jednom od sajtova koji promovišu turističku ponudu BiH. Za sredovečne i starije građane bivših republika SFRJ, Sutjeska ipak pobuđuje jedan drugičiji asocijativni tok, koji se manje tiče Robina Huda, a više, recimo, brkatog Save Kovačevića. Onim mlađima stih slovenačkog novotalasnog pesnika: „Sutra će postelja biti Sutjeska tvojih nadanja“ pre je tajanstvena šifra, nego akumulirani simbol jednog vremena i poretka.

Šezdesetu godišnjicu bitke na Sutjesci, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943, bitke koja je činila jednu od središnjih tačaka mita o partizanskom otporu okupatorima u Drugom svetskom ratu, a čiji je jedan od glavnih promotera bila filmska industrija SFRJ, ove godine u Srbiji niko nije ni pomenuo. Država koja je snimala visokobudžetne istorijske filmske spektakle nimalo spektakularno se raspala, a partizanska epopeja postala predmet sprdnje, a onda i zaborava. Tridesetak kilometara od Foče, sela u okolini Tjentišta koja su bila uglavnom naseljena Bošnjacima, do jeseni 1992. godine su spaljena.

Spomen-sobu bitke na Sutjesci koja se nalazi u okviru memorijalnog kompleksa „Tjentište“ svečano otvorenog 1974. godine, a koju je projektovao arhitekta Ranko Radović, više od decenije ne obilaze đačke ekskurzije na „Putevima Avnoja“. Umesto organizovanog hodočašća, u nju je sve do prošlog leta ulazio ko je hteo, urezivao poruke i imena i pucao u zidne freske, koje su nekad uterivale strah u kosti đaka koji su naizust učili Jamu Ivana Gorana Kovačića. Ove freske su rađene od 1971. do 1974. prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića i idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili su ga Hegedušićevi saradnici akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.

Kako danas izgleda Spomen-soba bitke na Sutjesci možete videti na fotografijama koje je nedavno napravila Goranka Matić u okviru projekta „Sutjeska“ u produkciji Muzeja savremene umetnosti u Beograda.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve