„Ako tražite mjesto gdje se možete izgubiti u šumama poput onih iz Robina Hooda, i zemlju prastaru i divlju, kao iz bajke, ovo je mjesto koje morate vidjeti, osjetiti, doživjeti“, ovim rečima je opisan Nacionalni park „Sutjeska“, na jednom od sajtova koji promovišu turističku ponudu BiH. Za sredovečne i starije građane bivših republika SFRJ, Sutjeska ipak pobuđuje jedan drugičiji asocijativni tok, koji se manje tiče Robina Huda, a više, recimo, brkatog Save Kovačevića. Onim mlađima stih slovenačkog novotalasnog pesnika: „Sutra će postelja biti Sutjeska tvojih nadanja“ pre je tajanstvena šifra, nego akumulirani simbol jednog vremena i poretka. Šezdesetu godišnjicu bitke na Sutjesci, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943, bitke koja je činila jednu od središnjih tačaka mita o partizanskom otporu okupatorima u Drugom svetskom ratu, a čiji je jedan od glavnih promotera bila filmska industrija SFRJ, ove godine u Srbiji niko nije ni pomenuo. Država koja je snimala visokobudžetne istorijske filmske spektakle nimalo spektakularno se raspala, a partizanska epopeja postala predmet sprdnje, a onda i zaborava. Tridesetak kilometara od Foče, sela u okolini Tjentišta koja su bila uglavnom naseljena Bošnjacima, do jeseni 1992. godine su spaljena. Spomen-sobu bitke na Sutjesci koja se nalazi u okviru memorijalnog kompleksa „Tjentište“ svečano otvorenog 1974. godine, a koju je projektovao arhitekta Ranko Radović, više od decenije ne obilaze đačke ekskurzije na „Putevima Avnoja“. Umesto organizovanog hodočašća, u nju je sve do prošlog leta ulazio ko je hteo, urezivao poruke i imena i pucao u zidne freske, koje su nekad uterivale strah u kosti đaka koji su naizust učili Jamu Ivana Gorana Kovačića. Ove freske su rađene od 1971. do 1974. prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića i idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili su ga Hegedušićevi saradnici akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek. Kako danas izgleda Spomen-soba bitke na Sutjesci možete videti na fotografijama koje je nedavno napravila Goranka Matić u okviru projekta „Sutjeska“ u produkciji Muzeja savremene umetnosti u Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
S obzirom na to da je Skupština grada odbila predlog Odbora Bitefa da Andraš Urban sačini program ovogodišnjeg festivala, da li to znači da Odbor zapravo nije na čelu Bitefa kao što piše u odluci te iste Skupštine grada
Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja
Razmena iskustava, zajednički rad i neformalni razgovori postaju integralni deo umetničke prakse. Fokus se pomera sa proizvoda na proces, sa individualne afirmacije na kolektivno promišljanje. U vremenu u kom su umetnici primorani da stalno proizvode dokaze sopstvene relevantnosti, “Mokrin House Art Colony” predstavlja pomak s jasnom političkom težinom
Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!