img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Stvaranje novog smisla

19. januar 2022, 19:54 Marina Milivojević Mađarev
foto: bitef teatar
Copied

Volfram Loc: Adresa svemir – nekoliko poruka; režija Anja Suša; Bitef teatar

foto: bitef teatar
…

Rediteljka Anja Suša je režirala predstavu u Beogradu nakon dužeg vremena. Ona je u Beogradu postigla značajne uspehe – režirala je više predstava, zagovarala novi, savremeni pristup u pozorištu za decu, vodila Malo pozorište “Duško Radović” i bila koselektor festivala Bitef. Poslednjih pet godina zaposlena je na Univerzitetu umetnosti u Stokholmu kao profesorka režije. Njen kratki povratak u Beogradu deo je repertoarske politike Bitef teatra koji namerava da na svojoj sceni otvori prostor za naše umetnike koji žive i stvaraju u inostranstvu. Podrazumeva se da takva ideja zaslužuje svaku pohvalu – previše talentovanih i obrazovanih ljudi je otišlo odavde. Za “maticu” bi moglo biti od koristi da makar pokuša da ih za sebe veže. Ostaje još da se vidi gde su sada sa svojim interesovanjima oni, a gde smo mi sa svojim potrebama i da li oni koji su otišli i mi koji smo ostali i dalje imamo najmanji zajednički imenitelj.

POBUNA ILI KOPRCANJE

Anja Suša je odabrala da postavi dramu Adresa svemir – nekoliko poruka Volframa Loca (Wolfram Lotz), u prevodu Bojane Denić. Adresa svemir nije drama u uobičajenom smislu već tekst koji je namenjen da bude izgovoren u pozorištu i da kroz pozorište govori o svetu i jeziku. Adresa svemir ispituje moguće odnose stvarnosti i naše percepcije stvarnosti, kako jezik oblikuje naše razumevanje stvarnosti, kako naše biće podnosi da njegovo razumevanje stvarnosti nije stvarnost sama već ograničavajuća jezička forma, kakva je veza realnosti i istine, postoji li uopšte istina i da li je ona relevantna, da li pozorište može da pronikne u stvarnost, šta bi se dogodilo kada bi likovi u komadu shvatili da nemaju svoju volju već da je ono što izgovaraju samo tekst koji je neko drugi napisao, da li je smrt kraj života i čemu život ako postoji smrt, ako mi imamo slobodnu volju zašto i naša smrt nije stvar naše slobodne volje, možemo li se pobuniti protiv stanja stvari ili je sve tek jedno besmisleno i uzaludno koprcanje, da li je spas od konačnosti u rođenju deteta, kakav je odnos medija i života, postoji li medij kojim bismo mogli da prenesemo svoju poruku u svemir i šta bi ta poruka bila, da li se naše savremeno razumevanje realnosti konstruiše kroz medije i da li je taj “novi smisao” tek naš bedni pokušaj da se spasemo straha od autentičnog osećanja praznine… Ovo su samo neke od pitanja koja otvara tekst Adresa svemir – nekoliko poruka u formi jedne otvorene i razbarušene igre rečima, pojmovima i različitim načinima na koji se može napisati jedan tekst (monolog, dijalog, stih).

Polazeći od otvorene forme ovog teksta i koristeći se svojim raznovrsnim pozorišnim iskustvom, Anja Suša stvara predstavu koja je sva sačinjena od različitih oblika teatarskih igara i koja u sebe uključuje ne samo glumce već i neke elemente tipične za pozorište, kao, na primer, zavesu koja odvaja prostor igre od prostora publike. Na početku predstave pravi se neka vrsta komentara na neuspešno pozorište sa decom u kome se deca tretiraju kao tzv. glumci koji treba da izgovore tuđi tekst – neka vrsta božićne priredbe u kojoj tri pastira dobijaju vest od anđela o rođenju deteta. “Deca” destruiraju predstavu koju je zamislio odrasli i time nas uvode u predstavu kakva će zaista biti, a to je neprekidni niz propitivanja onoga što mislimo da je pozorište – da li predstava mora da ima likove, radnju, priču, šta je priča… Osnovni motiv koji se ponavlja kroz čitavu predstavu je rođenje deteta i smrt (deteta) i pitanje da li rođenje deteta samo po sebi daje smisao životu, te sledstveno tome da li smrt znači ukidanje smisla. Ova tema se varira na više načina – dva dramska lika koji postaju svesni da su samo likovi žele da dobiju dete, otac kome je ćerka poginula u saobraćajnoj nesreći uzaludno pokušava da sastavi smislenu priču o besmislenom i strašnom gubitku deteta…

STRAH OD PAUZE

I pisac i rediteljka nas permanentno sprečavaju da uhvatimo smisao – to jest celoviti sklop ideja, jer nam na taj način žele potvrditi sopstvenu ideju da je svaki pokušaj konstrukcije priče tek iluzija o postojanju smisla. Kako se pisac poigrava idejom drame, tako se rediteljka poigrava idejom pozorišta. Rediteljka Anja Suša propituje strah od praznog prostora i strah od neplanirane pauze u predstavi koji su, u stvari, odjek straha od gubitka smisla, odnosno straha od smrti. Humor se zasniva na apsurdu i dadaističkim gegovima. Njegov cilj je da nas osvesti – sve je samo igra u kojoj je sve tako kako je, a kako je pojma nemamo i ne zanosimo se da ćemo ikada shvatiti jer smisao je tek konstrukt jezika, kao što i pozorište postoji samo ako prihvatimo njegove konvencije. Čitava predstava je neprekidna serija u kojoj se velike filozofske teme kojima je bremenit tekst proigravaju kroz različite pozorišne oblike i dekonstrukciju različitih pozorišnih konvencija. Ovu pozorišnu igru su drsko i poletno izveli glumci različitih generacija: Mladen Andrejević, Milutin Dapčević, Danijel Sič, Aleksandar Vučković, Nikola Malbaša, Jelena Ilić i Milica Sužnjević.

Predstava Adresa svemir – nekoliko poruka zahteva maksimalno otvorenog gledaoca, spremnog na poigravanje formom i smislom, jer ako takav niste, a dođete da gledate ovu, predstavu moglo bi vam se desiti da sa predstave izađete zbunjeni, smoreni, pa čak i ljuti i da postavite pitanje šta je smisao stalne destrukcije smisla i koji je smisao pozorišta koje razbija svoje konvencije. Možda je to put stvaranja novog smisla i novog pozorišta? Srećom po predstavu, ona se igra u Bitef teatru koji je svoju publiku na prethodnim predstavama (Kretanje, Kao da kraj nije ni sasvim blizu, Izgubljeni pejzaži…) dobro pripremio za ovakve i slične eksperimente. Ti eksperimenti su u duhu onoga što već nekoliko godina gledamo na festivalu Bitef i predstavljaju pokušaj ove kuće da ono što su estetske vrednosti koje donosi ovaj festival uhvate korena u našoj sredini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

13.novembar 2026. S. Ć.

Inicijativa izdavača za očuvanje Beogradskog sajma

Održavanje Sajma knjiga na njegovom tradicionalnom mestu, reforma sistema podrške knjizi – neki su od ciljeva platforme Inicijativa 3 koju su pokrenuli izdavači Bajac, Hamović i Božović

Hronika

13.novembar 2026. Sonja Ćirić

Da li je sliku iz zgrade Pokrajinske vlade iznela spremačica

Pre tri dana prijavljen je nastanak umetničke slike iz zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, a izgleda da je nestala još u avgustu

Kultura

12.novembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su nacionalne penzije povod ostavki u Udruženju prevodilaca

Udruženje književnih prevodilaca Srbije i PEN centar dali su najviše glasova Ljubinki Milinčić u predlogu na nacionalnu penziju. Posle toga, tri članice su istupile iz Udruženja

„Konstelacije

Promo

12.novembar 2026. I. M.

Atelje 212: Stoto izvođenje predstave „Кonstelacije“

Atelje 212 obeležava jubilej u nedelju 15. Novembra u 20.30. na sceni “Petar Kralj” - 100. izvođenja predstave „Кonstelacije“

Preporuka

11.novembar 2026. S. Ć.

Šta biste pitali Hendriksa, Tarkovskog, Teslu i slične

Goran Kosanović, autor romana „Unutar večne sadašnjosti“ razgovara sa onima koji su ostavili trag u kulturi, spaja njihova vremena sa našim, i to je vrlo inspirativno

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure