

Iz novog broja
Zašto Miljenko Jergović više ne krade knjige
Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Moć solista
Koncepcija ovogodišnjeg BEMUS-a je višeslojna i moguće ju je osvetliti iz različitih uglova. Najpre, u velikoj meri reč je o koncertima kamerne muzike. Bili su tu različiti kamerni sastavi: Korintski trio Stefana Milenkovića, duo flautistkinje Irene Grafenauer i klarinetiste Mata Bekvca, kvartet Kodaj, kvintet Kapela Nuova iz Švedske koji izvodi baroknu muziku na originalnim instrumentima, sekstet Minhenske filharmonije. Značajan je bio i udeo kamernih orkestara: Gudački ansambl Arte, Gudači sv. Đorđa, Beogradski gudački orkestar Dušan Skovran, Festivalski ansambl koji je izveo Malerovu Pesmu o zemlji u obradi Šenberga i Rina, Bečki kamerni orkestar, ansambl Artemis.
Ima simbolike i u tome da je festival otvoren, ali i da će biti zatvoren nastupima Beogradske filharmonije: u prvom slučaju pod upravom maestra Uroša Lajovica sa Mocartovim simfonijama, a u drugom sa nemačkim dirigentom Johanesom Gorickim, violinistom Reneom Kapisonom i perkusionistom Nebojšom Jovanom Živkovićem koji će festival zatvoriti delima Prokofjeva i samog Živkovića. No, čini se da su i pored orkestarskih, najatraktivniji koncerti 33. Beogradskih muzičkih svečanosti zasnovani na nastupima izuzetnih solista. Na prvom mestu tu je svakako violončelista svetskog glasa Miša Majski, zatim pijanista Aleksandar Madžar, potom perkusionista Nebojša Jovan Živković, vokalna solistkinja Katarina Jovanović i pijanistkinja Jasminka Stančul. Što se koncepcije ovakvih koncerata tiče, oni su odraz moći soliste koji svoj program donosi, a to je u najvećem broju slučajeva program zasnovan na delima romantičarskih autora, tih „kraljeva“ mejnstrima umetničke muzike i koncertnih dvorana.
U tom pogledu, kao izuzetak navodimo gest pijaniste Aleksandra Madžara koji je „doneo“ kompoziciju Introitus savremene autorke Sofije Gubajduline što je svojevrstan kuriozitet ovogodišnjeg BEMUS-a. Pored Introitusa Gubajduline premijerno je izvedena i kompozicija prve ikada poznate kompozitorke Hildegard iz Bingena u interpretaciji hora Kolegijum muzikum sa Darinkom Matić-Marović. Hildegardina kompozicija, stara oko devet stoleća, za Beograd je ipak bila nova muzika. I još ponešto o autorkama – ovogodišnja porudžbina BEMUS-a delo je domaće kompozitorke srednje generacije Milane Stojadinović Milić. Reč je o kompoziciji Kaleidoskop.
Jedan deo programa posvećen je delima duhovne muzike. Sa duhovnim programom nastupio je dečji hor Kolibri, hor monaha manastira Kovilj, kao i pojac Dragoslav Aksentijević sa ansamblom Zapis. Ovakvim programima svakako se udovoljava naraslim potrebama društva za religioznošću, ali svaki od pomenutih koncerata pokazuje i kako duhovna muzika izvedena van crkvenog obreda deluje kao svetovno, koncertno delo.
Pored ženskog hora Kolegijum muzikum nastupio je i izuzetan francuski mešoviti kamerni hor Accentus pod upravom Lorans Ekilbe, hor koji je na svoj program stavio isključivo dela dvadesetog veka. Svojom interpretacijom i virtuoznošću, Accentus je bacio u zasenak sve ansamble ovog tipa koji su se skoro mogli čuti u Beogradu.
Kompozicije savremene muzike su na BEMUS-u bile zastupljene u onoj meri u kojoj ih prosečna publika i inače konzumira, dakle obazrivo i ne previše, po mogućstvu uz neko delo „standardnog“ repertoara, što se pokazalo kao dobar način za „indoktrinaciju“ publike zvucima muzike „sadašnjeg“ vremena.
BEMUS je opravdao tridesettrogodišnje poverenje i sve vreme svog ovogodišnjeg trajanja bio glavno kulturno zbivanje u gradu i zemlji. Ono što BEMUS-u želimo za ubuduće jeste proširivanje polja njegovog delovanja i stremljenje ka tome da postane deo, ako ne svetskih, a ono evropskih kulturnih događaja.


Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra


Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći


Vojislav Šešelj je na TV Informer rekao da je Olivera Marković, majka "blokadera" Gorana Markovića, kako je nazvao ovog velikog reditelja, bila ljubavnica gestapovskih oficira. Da li će Narodno pozorište reagovati i odbraniti istoriju srpskog teatra, pita Željko Hubač


Snimanje je bilo kao neki začarani krug, napišete scenario inspirisan stvarnošću, a onda, pokušavajući da je rekonstruišete, ona se prelije u neku novu stvarnost koja se dešava prvi put. Jedno inicira drugo i rađa novi, neponovljivi trenutak
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve