img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika

33. Bemus

18. oktobar 2001, 11:26 Jelena Novak
Copied

Moć solista

Koncepcija ovogodišnjeg BEMUS-a je višeslojna i moguće ju je osvetliti iz različitih uglova. Najpre, u velikoj meri reč je o koncertima kamerne muzike. Bili su tu različiti kamerni sastavi: Korintski trio Stefana Milenkovića, duo flautistkinje Irene Grafenauer i klarinetiste Mata Bekvca, kvartet Kodaj, kvintet Kapela Nuova iz Švedske koji izvodi baroknu muziku na originalnim instrumentima, sekstet Minhenske filharmonije. Značajan je bio i udeo kamernih orkestara: Gudački ansambl Arte, Gudači sv. Đorđa, Beogradski gudački orkestar Dušan Skovran, Festivalski ansambl koji je izveo Malerovu Pesmu o zemlji u obradi Šenberga i Rina, Bečki kamerni orkestar, ansambl Artemis.

Ima simbolike i u tome da je festival otvoren, ali i da će biti zatvoren nastupima Beogradske filharmonije: u prvom slučaju pod upravom maestra Uroša Lajovica sa Mocartovim simfonijama, a u drugom sa nemačkim dirigentom Johanesom Gorickim, violinistom Reneom Kapisonom i perkusionistom Nebojšom Jovanom Živkovićem koji će festival zatvoriti delima Prokofjeva i samog Živkovića. No, čini se da su i pored orkestarskih, najatraktivniji koncerti 33. Beogradskih muzičkih svečanosti zasnovani na nastupima izuzetnih solista. Na prvom mestu tu je svakako violončelista svetskog glasa Miša Majski, zatim pijanista Aleksandar Madžar, potom perkusionista Nebojša Jovan Živković, vokalna solistkinja Katarina Jovanović i pijanistkinja Jasminka Stančul. Što se koncepcije ovakvih koncerata tiče, oni su odraz moći soliste koji svoj program donosi, a to je u najvećem broju slučajeva program zasnovan na delima romantičarskih autora, tih „kraljeva“ mejnstrima umetničke muzike i koncertnih dvorana.

U tom pogledu, kao izuzetak navodimo gest pijaniste Aleksandra Madžara koji je „doneo“ kompoziciju Introitus savremene autorke Sofije Gubajduline što je svojevrstan kuriozitet ovogodišnjeg BEMUS-a. Pored Introitusa Gubajduline premijerno je izvedena i kompozicija prve ikada poznate kompozitorke Hildegard iz Bingena u interpretaciji hora Kolegijum muzikum sa Darinkom Matić-Marović. Hildegardina kompozicija, stara oko devet stoleća, za Beograd je ipak bila nova muzika. I još ponešto o autorkama – ovogodišnja porudžbina BEMUS-a delo je domaće kompozitorke srednje generacije Milane Stojadinović Milić. Reč je o kompoziciji Kaleidoskop.

Jedan deo programa posvećen je delima duhovne muzike. Sa duhovnim programom nastupio je dečji hor Kolibri, hor monaha manastira Kovilj, kao i pojac Dragoslav Aksentijević sa ansamblom Zapis. Ovakvim programima svakako se udovoljava naraslim potrebama društva za religioznošću, ali svaki od pomenutih koncerata pokazuje i kako duhovna muzika izvedena van crkvenog obreda deluje kao svetovno, koncertno delo.

Pored ženskog hora Kolegijum muzikum nastupio je i izuzetan francuski mešoviti kamerni hor Accentus pod upravom Lorans Ekilbe, hor koji je na svoj program stavio isključivo dela dvadesetog veka. Svojom interpretacijom i virtuoznošću, Accentus je bacio u zasenak sve ansamble ovog tipa koji su se skoro mogli čuti u Beogradu.

Kompozicije savremene muzike su na BEMUS-u bile zastupljene u onoj meri u kojoj ih prosečna publika i inače konzumira, dakle obazrivo i ne previše, po mogućstvu uz neko delo „standardnog“ repertoara, što se pokazalo kao dobar način za „indoktrinaciju“ publike zvucima muzike „sadašnjeg“ vremena.

BEMUS je opravdao tridesettrogodišnje poverenje i sve vreme svog ovogodišnjeg trajanja bio glavno kulturno zbivanje u gradu i zemlji. Ono što BEMUS-u želimo za ubuduće jeste proširivanje polja njegovog delovanja i stremljenje ka tome da postane deo, ako ne svetskih, a ono evropskih kulturnih događaja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Striming

18.decembar 2025. Zoran Janković

Dok nuklerani projektil leti prema tebi

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.

Pozorište

18.decembar 2025. Marina Milivojević Mađarev

Rekonstrukcija užasa

Proces Peliko, režija Milo Rau
“Ne: Bitef”

Filozofija

18.decembar 2025. Slobodan Simović

Zabranjene jabuke, obmane i manipulacije

Nenad Fišer, Anatomija grijeha: kroz istoriju propagande
Nomad, Sarajevo 2025.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure