img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoom

Ukop na Prokopu – Da li je »Beograd na vodi« važniji od zdrave pameti, ko nam je direktor svih beogradskih festivala i kako je Vučić pokisao

04. jul 2018, 20:55 Dragoljub Žarković
foto: dimitrije goll / tanjug
Copied

Kupci stanova u onim kulama imali bi, osim kuriozuma da im se u 21. veku fekalije slivaju u septičke jame, i divan pogled na veličanstven požar, neviđen od vremena kada su Tihi i Prle upalili nemačku garažu

Nadnica za strah: Kuda će ići opasan teret

Upokojena zgrada Glavne železničke stanice nije se ni ohladila a na njenom odru nadležno ministarstvo priredilo je performans o dobrim vestima iz tog sektora.

Ne bih da budem zlurad, ali moram da pitam gde se u medijskom bespuću izgubila ona pompezna izjava da se stara stanica ukida šest meseci pre roka, što je trebalo da bude vrhunski dokaz sposobnosti onih koji planiraju takve projekte.

To pitanje se prosto nemeće samo od sebe. Da je Glavna u centru grada bila zatvorena u roku, dakle tek za šest meseci, mogla je i nova Glavna, u Prokopu, biti dovedena koliko-toliko elementarnoj nameni i ljudskim potrebama.

Zato nam je na toj vampirskoj izložbi upriličenoj u starom zdanju ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović obećala da će uskoro u Prokopu biti postavljeni liftovi, pokretne stepenice, otvoreni novi šalteri i sve ono što stanicu čini stanicom. Zar to nije moglo biti urađeno za tih šest meseci, odnosno zašto se žurilo sa zatvaranjem stare?

Odgovor na to pitanje teško da ćemo da dobijemo dokle god su ovi na vlasti jer je njima važniji „Beograd na vodi“ nego svi mi zajedno i nema te gluposti i nepočinstva koje neće da urade radi ovog državnog projekta, koji je u suštini privatan i s kojim je vlast toliko srasla da je osnovana pretpostavka da su se svi tu dobro ugradili. A što se više ugrađuju, više mu daju na značaju i više ga veličaju.

Žurba oko ukidanja koloseka diktirana je verovatno interesom investitora. To samo po sebi nije ni nemoralno ni nelogično. Ali je i nemoralno i nelogično da se taj interes ostvaruje na štetu građana.

No, ni to s uklanjanjem koloseka, kao što se moglo i predvideti, nije tako jednostavno. Narečena ministarka dan, dva nakon izložbe u staroj stanici rekla je da će prevoz opasnog materijala biti izmešten sa pruge oko Kalemegdana za nekoliko meseci. Prugom oko beogradske tvrđave prevoze se opasne materije iz Azotare i Naftne industrije Srbije. Ona je novinarima u Skupštini grada Beograda rekla da se traže rešenja za novu trasu.

„Transport opasnog materijala sa pruge oko beogradske tvrđave biće izmešten za nekoliko meseci“, tvrdi ministarka i dodaje da se ne može desiti da se prevoz trasom oko Kalemegdana ukine pre nego što se obezbedi alternativni pravac.

Ako se investitoru mnogo žuri, nije nemoguće da transport tog materijala počne da se obavlja auto-cisternama kroz Beograd, pa ko preživi taj Bopal na točkovima. Mogao bi to da bude „Beograd na metanu“ a kupci stanova u onim kulama imali bi, osim kuriozuma da im se u 21. veku fekalije slivaju u septičke jame, i divan pogled na veličanstven požar, neviđen od vremena kada su Tihi i Prle upalili nemačku garažu.


Lepše je sa kulturom: Postoji li ono mitsko dno

Ne vidim ništa sporno u izjavi za mene do juče nepoznatog Damira Handanovića da će pomoći „Beograđanima da se dobro provedu“ i da „svoje slobodno vreme odvoje za zabavu i razonodu“. Na neki način duboko prezirem svaki kulturni sadržaj koji mi ne omogućuje dobar provod, ako se ne zabavim i razonodim, i „pun mi je kufer“ onih koji se vrpolje na stolicama, zevaju od dosade, a posle pričaju o suštini stvari i tumače svetske magline.

Dakle, nemam ništa protiv provoda, razonode i zabave. Evo baš me je zabavila vest da Centar beogradskih festivala (CEBEF) od ove nedelje ima novog direktora, pomenutog Damira Handanovića, muzičkog urednika Televizije Pink i autora brojnih hitova novokomponovane muzike.

Deo javnosti smatra da je čovek s takvom biografijom na tom mestu ruganje u lice festivalskoj publici, ali i osnivačima najvećih kulturnih manifestacija u Srbiji.

Sam Handanović tvrdi da ga kritika ne uznemirava i da nova funkcija, kako kaže, priliči njegovom senzibilitetu, radu i požrtvovanosti na poslu, a još ranije je isticao da je ponosni član Srpske napredne stranke (SNS).

Ceca, Brena, Dragana Mirković, Goga Sekulić, BELEF, BEMUS, FEST, SOFEST – naizgled nespojivo od petka spaja jedan čovek: Damir Handanović, muzički urednik TV Pinka, kompozitor i producent pop i folk muzike.

„Pljunuli su svima u lice, ne samo ljudima koji posećuju te manifestacije, nego i ljudima koji su ih osnovali. Jednom Milutinu Čoliću koji je osnovao FEST, ljudima koji su svoje ime ugradili u BEMUS… Sreća je što nisu živi i što ne mogu da vide ovu vrstu poniženja“, navodi Janko Baljak, profesor FDU i reditelj.

I dodaje: „U trenutku kada pomisliš da je dno kod nas dosegnuto, ispostavi se da nije, i to izbor ovog čoveka pokazuje.“

Tako smo se vratili na mitsku, večnu priču o tome da li dno postoji. To je uvek turbulentna tema (Damirova pesma za novi Cecin album zove se „Turbulentno“) u društvima koja, poput srpskog društva, niti znaju gde idu, niti kako se tamo stiže. Upoznao sam jedno desetak direktora raznih preduzeća i agencija postavljenih od SNS-a i imaju dve zajedničke karakteristike: ponosni su članovi stranke i, na neki način, vrlo su zabavni, da ne kažem da su smešni u svojoj umišljenosti. Ali, daleko smo od dobrog provoda s njima. Naprotiv.


Kišni ljudi: Titulisanje u Kraljevu

Prošle nedelje održana je nekakva vojno-žandarmerijska priredba u Kraljevu gde su svi prisutni sledili vođu i pokisli kao miševi. Nije im to prvi put.

On ga ne otvara, ni oni ga ne otvaraju. Kišobran, mislim.

Dalji opis prepuštam Ljubodragu Stojadinoviću, koji je u tim stvarima verziraniji od mene i evo šta je, između ostalog, napisao za „Peščanik“: „Onaj major koji je predao raport ispred svečanog stroja raportirao je dvojici: gospodine predsedniče i vrhovni komandante, potencirajući bolni rascep onoga koga je tako raskošno oslovio i svega što ovde jedva još postoji. Nisam siguran imamo li predsednika, ali vrhovnog zaista nemamo, što znači da je tu zvučnu no praznu titulu neko izmislio. Sećam se da je to učinio fiktivni vrhovni, titoisao se lično, a da je njegovu visost prilježno glancao regrut Vulin, a kasnije i svi drugi poniznici.

U Kraljevu je zabeleženo, prvi put u istoriji srpske oružane sile, da je žandarmerija komandovala vojsci, dok je prvi general sedeo kao na sopstvenoj daći ne mešajući se ni u šta, ne samo zbog toga što ga niko ništa nije pitao. On se ponašao kao beznadežan sluhista na lošem koncertu, ne videvši ni ono što je bilo očito u direktnom prenosu na svim kanalima državne i paradržavne televizije: bila je to amaterska priredba o terorističkom atentatu i jurenju te grupacije po nekom igralištu i ulicama Kraljeva.“

Kiša, a ne atentat, verovatno je razlog što Aleksandar Vučić, predsednik i vrhovni komandant, nije bio na svečanom otvaranju Narodnog muzeja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure