

Komentar
Narod ne želi da bude pokraden i prebijen
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe


Sajber selo Srbiju spasava – mogao bi biti naš moto za naredni vek, barem ako je suditi o projektu Teledom (www.teledom.org.yu) koji se ovih nedelja širi Srbijom. Teledom je nešto poput doma kulture, ali na bazi informacionih tehnologija i ima za cilj da u sredinama koje bi se mogle svrstati u informativnu provinciju dovede računare i moderna sredstva za komunikaciju. Ili, još jednostavnije rečeno, u adekvatan prostor unesu se računari, štampači, faks, skener, digitalni foto-aparat, sistem se priključi na internet i stavi na raspolaganje lokalnom stanovništvu koje tu može najpre da se obuči i da koristi moderne informativne tehnologije.
Po proceni autora ovog projekta, inače poniklog u Švedskoj 1985. godine, jedan Teledom trebalo bi da opsluži deset hilljada ljudi, a u Srbiji ih do sada ima četiri (Bačka Topola, Mali Iđoš, Ljig i Ivanjica).
Peti se otvara u petak 20. aprila u Moravcima, selu u okolini Ljiga na ibarskoj magistrali. Rukovodilac projekta je Zoran Tanasijević Tasa, inače poznatiji kao prvi srpski sajber seljak (shodno tome i prvi srpski sajber parničar, akter prvog sudskog procesa u Srbiji vezanog za upotrebu interneta), a ideja ovog Teledoma, odnosno Telekolibe, (www.moravci.org.yu) jeste da pored opismenjavanja lokalnog stanovništva napravi i prvu elektronsku pijacu, omogućujući prodaju poljoprivrednih proizvoda ovog kraja na internetu, u čemu je Tasa pionir.
Telekoliba će iskoristiti blizinu regionalnog puta da se otvori i prema namernicima koji otuda prolaze, a treba nešto hitno da oposle na mreži tako da bismo mogli reći da u okolini Moravaca ibarska magistrala postaje tridesetdvobitna.
Međutim, informativna (ne obavezno i geografska) dislociranost nije jedini hendikep za potencijalne korisnike interneta. Internet je doskora bio krajnje neprilagođen za ljude koji imaju problema sa vidom ili zbog prirode posla ne mogu da čitaju (vozači pre svih). Budući da svetska informativna mreža sadrži informacije neophodne i za njihov život i rad, poslednjih godina dosta se radi na formiranju adekvatnog softvera.
Jedan od interesantnijih proizvoda je web brauzer kompanije WeMedia (www.wemedia.com) inače specijalizovane za pomoć hendikepiranim osobama koje nastoje da prevaziđu fizička ograničenja u svakodnevnom životu. Brauzer veličine osam megabajta može da čita tekst sa ekrana kako bi ga korisnik mogao čuti, a upotrebljene ikone su znatno veće od uobičajenih da bi ih osobe sa ograničenim vidom mogle lakše raspoznavati. Softver za sada čita sa engleskog jezika pa kompjuterski generisane reči zvuče ponekad rogobatno, ali za očekivati je da će naredne verziaje (ovo je prva) biti bolje. Talking browser (pregledač koji priča) samo je prvi korak u stvaranju zvučnog interneta koji bi apstrahovao čulo vida omogućujući svima da dođu do željene informacije pomoću zvuka


Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe


Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju


Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje


"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“


Zašto se sve što Aleksandar Vučić dotakne pretvara u u sprdnju ili skandal, a najčešće u oboje? I zbog čega je jasno da je izgubio, ali mu to još niko nije rekao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve