img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Tabloidi i suicid: Opasno gaženje svačijeg dostojanstva

21. јануар 2022, 12:12 Jovana Gligorijević
Foto: Pixabay.com
Tabloidno podstrekivanje suicida: Bezobzirno poigravanje sa mentalnim zdravljem
Copied

Ovakvo izveštavanje o suicidu, kakvo imamo u Srbiji, dovodi u direktnu opasnost one koji su u riziku od samoubistva. „Verterov efekat“ je naziv za pojavu povećanog broja samoubistava kada se mnogo i pogrešno izveštava o jednom konkretnom slučaju

Tokom čitavog jučerašnjeg dana, tabloidi su bili preplavljeni detaljima o samoubistvu deteta poznate političarke. Poznato nam je, dragi čitaoci, da verovatno znate o kome se radi, nije moguće izbeći tu informaciju. Ali mi ćemo je namerno prećutati, jer još uvek verujemo u ideju da su saosećanje i čuvanje  dostojanstva, i svog i tuđeg, u opisu novinarskog posla, uz sve ostalo što u taj posao spada.

Medijima u Srbiji još od 2005. godine na raspolaganju je na srpskom jeziku priručnik Svetske zdravstvene organizacije za izveštavanje o suicidu. Kada se uporede ovaj priručnik i način na koji tabloidi u Srbiji izveštavaju, izgleda kao da su ga dobro pročitali, izučili i doneli svesnu odluku da sve rade obrnuto. Drugog objašnjenja nema, jer lepo piše: ne stavljati na naslovne strane, ne objavljivati fotografije preminulog ni oproštajna pisma, ne opisivati način…

Najveća vrednost ovog priručnika nije u tome što govori šta raditi i šta nikako ne raditi, nego u tome što objašnjava ono najvažnije: zašto neke stvari nikako ne treba raditi.

Ovakvo izveštavanje o suicidu, kakvo imamo u Srbiji, dovodi u direktnu opasnost one koji su u riziku od samoubistva. „Verterov efekat“ je naziv za pojavu povećanog broja samoubistava kada se mnogo i pogrešno izveštava o jednom konkretnom slučaju. Dugo se smatralo da je „Verterov efekat“ nedovoljno izučen i dokazan fenomen, ali u poslednjih pet godina povećao se broj naučnih studija o njemu, pa sada već možemo da kažemo kako egzaktni dokazi postoje.

Jedno od svežijih istraživanja katedre za socijalnu i preventivnu medicinu Medicinskog univerziteta u Beču, objavljeno 2019. godine objedinilo je nalaze više od 50 studija koje proučavaju „Verterov efekat“. Zaključak: vesti o suicidu poznate ličnosti za 13 odsto povećavaju rizik od suicida kod onih koji za to imaju predispoziciju i taj efekat traje i do 60 dana od trenutka objavljivanja. Ako je u medijskim sadržajima opisan i metod, rizik raste na 30 odsto.

U svim studijama posebno je naglašeno da medijski sadržaji koji su objavljeni u pisanoj formi predstavljaju veću opasnost nego video i audio: mogu se sačuvati, iznova čitati, izrezati iz novina ili odštampati sa sajta… Iako je fenomen dobio naziv po izmišljenom liku, Geteovom mladom Verteru, studije pokazuju da fikcionalni sadržaji u kojima se pojavljuje suicid (serije, filmovi, književnost) ne utiču na porast broja samoubistava.

Da, priručnici, istraživanja i studije su suvoparni i dosadni: što bi neko gledao statističke podatke i izjave stručnjaka kad mu svaki srpski tabloid lepo nudi sliku sa mesta događaja, poslednju poruku pokojnika, u naslovu obećava reakciju članova porodice… E pa zato što se tako spašavaju životi i čuva mentalno zdravlje publike. Ima li važnije svrhe od te?

Nažalost, izgleda da ima: za tabloide u Srbiji, čitalac nije ljudsko biće, osoba sa slabostima, traumama i problemima i, naravno, sa vrednošću kakvu svako ljudsko biće u sebi nosi. Čitalac je za njih samo klik,  brojka koja obećava zaradu, ugovor sa oglašivačem kad se medij pohvali da ima toliko i toliko stotina hiljada ulazaka na sajt. Čitalac je za njih plen koji treba ščepati predatorskim tehnikama, igranjem na kartu najnižih poriva ljudske radoznalosti i usput ga poniziti, svesti na voajera, konzumenta tuđe nesreće, ubiti mu dostojanstvo, a da i ne zna šta mu se desilo.

Dostojanstvo je ključna reč: ono mora biti zgaženo kod svakog učesnika u ovoj bolesnoj igri. Poniziće i žrtvu suicida tranžiranjem njenog ili njegovog života, objavljivanjem najsitnijih detalja, objava sa društvenih mreža, fotografija, porodičnog stabla, slikama sa mesta gde se to dogodilo. Poniženi su i zgaženi članovi porodice – evo šta je rekla sestra pokojnika (zamolila je da je ostave na miru), evo šta je majka imala na sebi kad joj je policija saopštila šta se desilo (da, juče je zaista objavljeno u kakvoj je odeći bila žena kad joj je saopšteno da joj je sin preminuo)…

Ponižen je, na kraju, i novinar koji ode na mesto događaja. Ali, on je sam pristao na to, ponizio je sam sebe i pogazio vlastito dostojanstvo onog trenutka kad je iskoračio iz redakcije i zaputio se ka stanu pokojnika. Sveo je sebe na lešinara kad je prišao mestu gde se sve desilo, pokucao na vrata porodice, zaustavio komšinicu, fotografisao mesto na kom je pokojnik preminuo. Poslednju mrvu ljudskosti u sebi sam je iskljucao kad se zbog toga što radi izvinio i rekao kako mu je to posao. Ne, nije mu to posao. Nema tog posla u čijem opisu između redova ne stoji: ne nanesi štetu. Ili: nanesi što manje štete.

Mnogi su se juče i danas na društvenim mrežama zapitali kako ti ljudi odu kući, zagrle decu ili roditelje, kako jedu i spavaju. Nažalost, sva je prilika da problem sa tim nemaju. Jednom kad se pređe granica, kad se pogaze osnovni principu ljudskosti, nikakve granice više nema. Ali, to nije sloboda, nego razularenost, slična onoj s kojom mahnite rulje varvara lome i ruše sve pred sobom, bez svesti da posledice uopšte postoje. Oni ispred sebe ne vide ljudsko biće: kao što čitalac nije čovek, ni pokojnik ni njegova porodica za njih nisu ljudi, nego lovina. A lovinu vrebaju zveri, a ne ljudi.

Da li će biti zver ili čovek, svako od nas može sam da odluči. Pa odlučite. Jer „Verterov efekat“ je stvaran, pa iako krv na sopstvenim rukama možda ne vidite, ona je tu.

Ako vam je potrebna pomoć: Nacionalna SOS linija za prevenciju samoubistva – 011/7777-000 (24 sata)/Nesalomivi – 0800 001 002 (24 sata)/Centar Srce – 0800 300 303 (od 14 do 23 sata)

 

 Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

depresija dostojanstvo Samoubistvo Sanda Rašković Ivić Senzacionalizam suicid Tabloidi Verterov efekat Verterov sindrom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić : Ljudi su nervozni, protesti najveći problem za 23 odsto populacije

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za EXPO

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure