Oktobra prošle godine, posle 20 godina „rata protiv terorizma“, mora prolivene krvi i straćenih hiljada milijardi dolara, ceo Avganistan je predat nazad u ruke talibanima, uz Osamu bin Ladena drugom simbolu tog rata, a predat im je od strane onih koji su taj rat protiv njih vodili. Od tada su talibani, Avganistan, baš kao i Bin Laden, nestali iz udarnih vesti svetskih medija, kao da u njima nikada nisu ni bili
Na današnji dan, 2. maja 2011. godine, u gradu Abotabadu u Pakistanu američki specijalci ubili su Osamu bin Ladena, čoveka čije ime je od 11. septembra 2001. godine i napada Al Kaide na Ameriku bilo simbol zla, terorizma i rata protiv terorizma, koji su Sjedinjene Američke Države povele i predvodile posle tog 11. septembra.
Na desetu godišnjicu Bin Ladenove smrti, 2021. godine, još je i bila poneka objava o tome, mada je pandemija korona virusa skoro potrla sve druge vesti. Današnjeg 2. maja, deluje kao da Osama bin Laden nikada nije ni postojao, a za to postoje dva razloga. Prvi je što se svet zabavio novim ratom, onim u Ukrajini, koji potencijalom nuklearnog sukoba preti da pomrači sve što se na ratnom polju u svetu dešavalo u prošlom i ovom veku.
No, i da nije napada Rusije na Ukrajinu, teško da bi se neko od učesnika u likvidaciji Bin Ladena ove godine hvalio time kao velikim uspehom. Oktobra prošle godine, posle 20 godina rata protiv terorizma, mora prolivene krvi i straćenih hiljada milijardi dolara, ceo Avganistan je predat nazad u ruke talibanima, uz Osamu bin Ladena drugom simbolu tog rata, a predat im je od strane onih koji su taj rat protiv njih vodili. Od tada su talibani, Avganistan, baš kao i Bin Laden, nestali iz udarnih vesti svetskih medija, kao da u njima nikada nisu ni bili.
U tekstu „Simbol jednog rata“, objavljenom 5. maja 2011. godine u „Vremenu“ br. 1061, između ostalog je pisalo: „Bezbrojne grupe sa prefiksom Al Kaide u različitim zemljama imaju malo ili nimalo veza među sobom, i najjače vezivno tkivo im je teror koji koriste da bi namirivale mnoge račune. U te račune spadaju i obračun sa ‘nevernicima’ (a nevernika je, po njima, mnogo i među samim muslimanima), razračunavanja među različitim nacijama, decenijama stari plemenski i porodični sukobi, baš kao i klasična razbojništva. Po mnogim muslimanskim zemljama i velike svetske i regionalne sile namiruju svoje interese, a sve to daje eksplozivnu mešavinu u kojoj je Al Kaida jedan od sastojaka, pa ubistvo njenog lidera teško može ‘na terenu’ nešto korenito promeniti, čak i u zemljama za koje se najčešće vezuje ime Osame bin Ladena.
Bin Ladenova smrt biće medijska atrakcija još neko vreme, a zatim će utihnuti pred nekim drugim dramatičnim događajima koji se po muslimanskom svetu već nekoliko meseci svakodnevno dešavaju. Baš kao što je, pokrivena senzacionalnom vešću o ubistvu Bin Ladena, preko noći utihnula vest da su bombama NATO-a ubijeni troje Gadafijevih unučadi i njegov sin Seif al Arab.“
Bezbrojne žrtve terorističkih napada islamskih ekstremističkih grupa i žrtve „rata protiv terororizma“ u godinama posle 2. maja 2011, pokazuju da se ovim rečima ni danas ne bi imalo šta dodati.
Kompletne tekstove Miloša Vasića, Momira Turudića i Andreja Ivanjija posvećene ubistvu Osame bin Ladena možete čitati na linkovima:
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za jedne „najslobodnija teritorija”, za druge metafora propasti društva. Ivanka Popović, Miodrag Majić, Uroš Đurić, Vladeta Janković i Dragan Velikić za „Vreme” govore kako vide Ćacilend
Medijski radnici, udruženja i građani okupili su se ispred Skupštine Srbije u znak protesta zbog napada na ekipu N1. Transparenti, zvižduci i reakcije na prisustvo Informera obeležili su skup koji upozorava na sve učestalije napade na novinare
Približavaju se lokalni izbori u tri mesta, a po obrascu koji SNS primenjuje pred gotovo svake izbore, funkcioneri se utrkuju da obiđu meštane i daju nova obećanja
Izmene Zakona o Vojsci Srbije bacaju svetlo na mnoge anomalije. Obaška sve drugo, ozakonjivanjem Aleksandra Vučića kao vrhovnog komandanta „Ćacilend“ dobija svoju ispostavu u vojsci
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!