
Pregled nedelje
Hoće li Vučić pomilovati Dodika
Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da će srpska trobojka biti „najpoznatija i najpopularnija zastava otpora u svetu.“ Opa! Zar to već nije bila 1999, baš kada je on sedeo u fotelji ministra za informisanje? I da li je zaboravio kako se sve završilo
Vučić nije slučajno izabrao Vilu Mir da ugosti Dodika i pripadajuću ekipu. Riječ je o rezidenciji pravljenoj za Tita u kojoj je živio Slobodan Milošević tokom posljednje, terminalne faze svoje politike. U tom duhu i znamenju, orilo se i srbovanje lidera sa obje strane Drine.
Presude Haškog tribuna gdje su pojedinci pod punim imenom i prezimenom osuđeni za genocid u Srebrenici, za družinu iz Vile Mir ne znače ništa. Predsjednik Srbije relativno je oprezan: šalje specijalnog izaslanika sa zahtjevom da Savjet bezbjednosti razmotri kršenje procedura vezanih za najavljenu Rezoluciju o Srebrenici. Dodik se ne femka. Za njega nema genocida, riječ je o izmišljenoj formi da za „satanizaciju čitavog srpskog naroda.“
Inače – veli Vučić – srpska trobojka će biti „najpoznatija i najpopularnija zastava otpora u svetu.“ Opa! Zar to već nije bila 1999, baš kada je on sjedio u fotelji ministra za informiranje? I da li je zaboravio kako se sve završilo? Sloba i Mira – sa onu stranu pojmljivog – sigurno mu aplaudiraju i viču: „Tako je junačino naša!“ A i ponovo će kad on i Dodik okupe cjelokupni „srpski svet“ i istaknu najpoznatiji barjak otpora.
Otvara li to Vučić novu krizu? Kako se uzme. Znao je on i ranije dramiti, pa u tišini gutati svoje riječi i govoriti: „Ko, je l’ ja? Nikad, bože sačuvaj“. Sadašnja faza njegovog srbovanja ima dva cilja. Prvi je stavljanje strancima do znanja da je i dalje nezaobilazni faktor mira i stabilnosti u „srpskom svetu“. Drugi, važniji cilj, jeste da naredne izbore smandrlja u nacionalnoj temperaturi neobjavljenog vanrednog stanja. Ne oštri Šapić glogov kolac za Tita tek tako.
U to ime, Đilas je džabe pisao Kristoferu Hilu. Što je sa svrstavanjem američkog ambasadora „na mladinu stranu“ želio postići možda znaju u SSP-u i Srbiji protiv nasilja. Možda i ne. Ono što je izvjesno, jeste da na ovaj način neće Vučiću preoteti ni jednog pristalicu. Također, sad se strani partneri opozicije u Srbiji češkaju po glavi. Možda Đilasa i potapšu po ramenu u nekom hodniku ovi iz Njemačke ili neke druge zemlje i kažu – „Al’ si mu skresao, svaka ti je ka’ Geteu!“ Ali, hoće li kvariti odnose sa Amerikom zbog krađe narodne volje, lokalnih izbora i, uopće, stanja demokracije u Srbiji? Ko, je l’ mi? Bože sačuvaj.
Inače, opozicija je napustila treću rundu pregovora sa Anom Brnabić. U pravu su kad kažu da vlast nije spremna na popuštanje. Pitanje je samo čime je na to misle natjerati. Zato na novinarsko pitanje hoće li biti bojkota ili će ipak izići na izbore, opozicije odlučno kaže – možda.
Da se ne radi o budućnosti zemlje i njenih građana, sve bi bilo i ludo i zabavno. Ovako – čist dert.
Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu
Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve