Komentar
Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Svaki lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Isto važi i za kompjuterske mreže. Stepen njihove bezbednosti jednak je odgovornosti njenog najneodgovornijeg (ili najnaivnijeg) korisnika.
Poslovna upotreba interneta u celom svetu, pa i kod nas, u velikom je usponu, tj. razvija se mnogo brže nego privatna. U Engleskoj, na primer, broj korisnika interneta prividno je opao u poslednjih šest meseci upravo zbog činjenice da se internet masovno koristi na radnom mestu, te su ljudi odustajali od pristupa kod kuće. Zašto bi plaćali nešto što ionako ne stižu da koriste, a na poslu im je džabe.
Međutim, rad u lokalnoj mreži priključenoj na internet znatno podiže odgovornost, pogotovu kad se internet upotrebljava i u privatne svrhe (makar za proveru elektronske pošte). Jedna greška, jedan pogrešan klik na misteriozni fajl prikačen uz poruku može da inficira celu lokalnu mrežu (desetine, stotine pa i hiljade korisnika), što dovodi do masovnog širenja kompjuterskih virusa u roku od nekoliko sati i to po celom svetu.
Najnoviji primer je virus Goner, koji se pojavio u utorak i nudi se kao novi skrin-sejver. Po aktiviranju preuzima kontrolu nad programom za poštu i šalje sam sebe na sve adrese koje korisnik ima sačuvane, a sposoban je da blokira antivirus programe. Pre njega harao je virus Badtrans, koji bi se sam instalirao na računar (nije bilo potrebno ni da kliknete na prikačeni fajl) zahvaljujući rupi u Outlook Expressu.
Ovakvo stanje daje veliki značaj administratorima sistema čiji je zadatak upravo da omoguće rad u lokalnim mrežama, između ostalog i time što će voditi računa da se ovakvi uljezi ne uvuku u kompjutere. Situacija je na tom polju sve bolja, naročito kod internet provajdera, od kojih ćete (ukoliko ste zaraženi) sve češće dobiti informaciju o svojoj „bolesti“, nažalost još uvek bez pouke o leku. Za većinu korisnika interneta (privatnih, koji se priključuju od kuće) ovo može biti razlog za očajanje jer problem ne umeju sami da reše.
Dakle, ulazak u sezonu čestitki, želja i pozdrava zahteva dodatni oprez, odnosno najbolje ćemo uraditi ako svojim prijateljima pošaljemo kratke, „rukom pisane“ poruke umesto efektnih elektronskih čestitki pronađenih ko zna gde, a koje mogu biti i efektnije nego što mi mislimo. Još dodatno i sasvim nepotrebno opterećuju mrežu usporavajući rad.
Neki od pomenutih običnih korisnika koji su se našli u poziciji sajber žrtve odlučuju se za osvetu, te je za takve u Parizu osnovana hakerska akademija Zi Hakademi. Ovde se mogu naučiti osnove upadanja u tuđ računar ili tuđu računarsku mrežu, a polaznici su ljudi raznih profila i zanimanja. Svi kao razlog navode želju da nauče kako da se štite od internet napasnika koji im dodijavaju, dočim tvrde da stečeno znanje neće zloupotrebiti. Francuska policija za sada samo nadgleda aktivnosti u ovoj školi, doduše sa velikim interesovanjem.
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Većinska Srbija nošena studentima sada mora naći snage da oprosti običnim ljudima i umiri one koji su godinama glasali za Vučića. A za više ešalone – sud i Zabela

U trenutku kada ovaj tekst nastaje Pionirski park puni se policijom i maskiranim muškarcima obučenim u crno i s misterioznim velikim torbama u kojima, prepostavljamo, ne nose napolitanke i južno voće. Ali čemu sve to?

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve