
Komentar
Izbora biti neće
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Svaki lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Isto važi i za kompjuterske mreže. Stepen njihove bezbednosti jednak je odgovornosti njenog najneodgovornijeg (ili najnaivnijeg) korisnika.
Poslovna upotreba interneta u celom svetu, pa i kod nas, u velikom je usponu, tj. razvija se mnogo brže nego privatna. U Engleskoj, na primer, broj korisnika interneta prividno je opao u poslednjih šest meseci upravo zbog činjenice da se internet masovno koristi na radnom mestu, te su ljudi odustajali od pristupa kod kuće. Zašto bi plaćali nešto što ionako ne stižu da koriste, a na poslu im je džabe.
Međutim, rad u lokalnoj mreži priključenoj na internet znatno podiže odgovornost, pogotovu kad se internet upotrebljava i u privatne svrhe (makar za proveru elektronske pošte). Jedna greška, jedan pogrešan klik na misteriozni fajl prikačen uz poruku može da inficira celu lokalnu mrežu (desetine, stotine pa i hiljade korisnika), što dovodi do masovnog širenja kompjuterskih virusa u roku od nekoliko sati i to po celom svetu.
Najnoviji primer je virus Goner, koji se pojavio u utorak i nudi se kao novi skrin-sejver. Po aktiviranju preuzima kontrolu nad programom za poštu i šalje sam sebe na sve adrese koje korisnik ima sačuvane, a sposoban je da blokira antivirus programe. Pre njega harao je virus Badtrans, koji bi se sam instalirao na računar (nije bilo potrebno ni da kliknete na prikačeni fajl) zahvaljujući rupi u Outlook Expressu.
Ovakvo stanje daje veliki značaj administratorima sistema čiji je zadatak upravo da omoguće rad u lokalnim mrežama, između ostalog i time što će voditi računa da se ovakvi uljezi ne uvuku u kompjutere. Situacija je na tom polju sve bolja, naročito kod internet provajdera, od kojih ćete (ukoliko ste zaraženi) sve češće dobiti informaciju o svojoj „bolesti“, nažalost još uvek bez pouke o leku. Za većinu korisnika interneta (privatnih, koji se priključuju od kuće) ovo može biti razlog za očajanje jer problem ne umeju sami da reše.
Dakle, ulazak u sezonu čestitki, želja i pozdrava zahteva dodatni oprez, odnosno najbolje ćemo uraditi ako svojim prijateljima pošaljemo kratke, „rukom pisane“ poruke umesto efektnih elektronskih čestitki pronađenih ko zna gde, a koje mogu biti i efektnije nego što mi mislimo. Još dodatno i sasvim nepotrebno opterećuju mrežu usporavajući rad.
Neki od pomenutih običnih korisnika koji su se našli u poziciji sajber žrtve odlučuju se za osvetu, te je za takve u Parizu osnovana hakerska akademija Zi Hakademi. Ovde se mogu naučiti osnove upadanja u tuđ računar ili tuđu računarsku mrežu, a polaznici su ljudi raznih profila i zanimanja. Svi kao razlog navode želju da nauče kako da se štite od internet napasnika koji im dodijavaju, dočim tvrde da stečeno znanje neće zloupotrebiti. Francuska policija za sada samo nadgleda aktivnosti u ovoj školi, doduše sa velikim interesovanjem.
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve