

Srpska pravoslavna crkva
Joanikije odgovara Vučiću: Predsednik Srbije da ne maše neodređenim kritikama na račun Crkve
Mitropolija crnogorsko-primorska reaguje na izjave Aleksandra Vučića o litijama u Crnoj Gori 2020. koje „vrve od nejasnoća”




Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da zauzme dodatni pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa; može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim. I niko ne može da ga spreči
Dok Aleksandar Vučić sanja o „srpskom svetu“, Vladimir Putin ruski svet stvara. Srbija nema nuklerano oružje i ne može da opkoli ono što smatra svojim sa 200.000 vojnika i odgovrajućom ratnom tehnikom.
Pošto su Hrvatska i Crna Gora članice NATO-a, a Kosovo sa Bondstilom čvrsto u rukama Albanaca, u fokusu „srpskog sveta“ je Republika Srpska, koja bi rado proglasila nezavisnost kao samoproglašene narodne republike Lugansk i Donjeck, a Srbija bi tu nezavisnost rado priznala. U tom bi slučaju RTS prikazivao slavlje i vatromet u Banjoj Luci, kao što je ruska TV RT prikazivala vatromet i slavlje u Donjecku i Lugansku nakon što je Putin priznao njihovu nezavisnost. Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a. Ali, ni Srbija nije Rusija.
Mnogi Srbi imaju razumevanja za ruski svet Vladimira Putina, za konačno priznanje nezavisnosti republika Lugansk i Donjeck – u srpskoj kolektivnoj svesti duboko su ukorenjene nepregledne kolone srpskih izbeglica iz Hrvatske i paljenje pravoslavnih svetinja na Kosovu, poraz u jugoslovenskom ratu koji je bio neminovan kada su se SAD i NATO, uopšte Zapad, umešali u konflikt protiv srpskih aspiracija, a slaba Rusija Borisa Jeljcina posle raspada SSSR to nemoćno posmatrala.
Aneksiju Krima, naoružavanje i logističku pomoć proruskim separatistima, pa priznanje republika Lugansk i Donjeck, postepeno rasparčavanje Ukrajine, koja je za Putina komunistička, Lenjinova tvorevina koju su potom Staljin i Hruščov širili na račun Rusije, a sve to pred očima nemoćnog i preneraženog Zapada, mnogi Srbi sa osećanjem zluradosti posmatraju kao odmazdu za sve što je Zapad sa SAD na čelu radio Srbiji po raspadu SFRJ.
Sa 190.000 vojnika (najnoviji američki podaci) raspoređenih duž ukrajinskih granica sa svom potrebnom ratnom tehnikom i logistikom za invaziju, Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da proširi pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa; može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim.
Putin širi Rusiju na zapad.
I niko ne može da ga spreči. To je sila koju demonstrira, novi ruski car koji je povratio snagu izgubljenu raspadom sovejteskog carstva. Poruka Putina Zapadu je: rekao sam vam da neću da se NATO širi na istok, rakao sam vam da maknete rakete iz ruskog dometa, nećete da slušate, vidite šta ja mogu da uradim.
Za sve to ovaj državni vrh Srbije koji je propovedao srpske granice na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica ima i te kako razumevanja, a i mnogi građani Srbije, jer „nije nas Rusija, nego nas je NATO bombardovao“.
S tim što Rusija sada Ukrajini radi što je Zapad činio Sbiji u slučaju Kosova – na silu otima deo po deo ukrajinske teritorije, jer pravo jačeg je iznad međunarodnog prava. Tu se krije nelogičnost u osećanju simpatizera Putinove ukrajinske politike. To je i pokazatelj politike duplih standarda Zapada. A što se istorijske argumentacije tiče, sa njom je kao sa statistikom, marksizmom ili Svetim pismom: svako će da se posluži kako mu odgovara da potkrepi svoj stav.
Jaz između Zapada i Rusije je od nedelje uveče beskonačno dublji i širi, nego što je bio dan ranije. Putin je de fakto već izvršenom invazijom na deo ukrajinske teritorije stavio tačku na podelu jednog dela hemisfere na Istok i Zapad, to jest, bez obzira na umetnički dojam o nastupu u globalnoj politici, na autokratiju i demokratiju. U zahuktalom sudaru sila od Srbije će se zahtevati da odabere stranu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Mitropolija crnogorsko-primorska reaguje na izjave Aleksandra Vučića o litijama u Crnoj Gori 2020. koje „vrve od nejasnoća”


Dva odbornika SPS-a iz Knića odmetnula su se od socijalista u lokalnoj Skupštini jer ne žele više da imaju posla sa "nasilnim i neobrazovanim" naprednjacima. Jedan od njih kaže za „Vreme“ da je „SNS u Kniću nasilna skupina neobrazovanih ljudi" sa kojima ne žele ni sad, niti ikada više, da sarađuju. Branko Ružić za „Vreme“ kaže da je alarmantno da tendencije odricanja od izvornih principa i mazohizma postoje ne samo na lokalu, već i u samom vrhu SPS-a


Prisustvo otpravnika poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj obeležavanju godišnjice „Oluje“ u Kninu izazvalo je političke reakcije u Srbiji. Vučić je poručio da je reč o proslavi zločina počinjenih nad srpskim narodom


Udruženje novinara Srbije (UNS) je upozorilo da programski saveti RTS-a i RTV-a nisu formirani nakon isteka mandata njihovih članova, zbog čega se postavlja pitanje poštovanja zakonskih procedura i funkcionisanja mehanizama kontrole javnih medijskih servisa


Kako je tekao politički put Rasima Ljajića od muslimanskog SDA, preko DOS-a, do preleta Vučiću i konačno otklona od naprednjaka. Da li će se usuditi da javno podrži studente?
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve