img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Ruski svet: Srpski san

22. februar 2022, 11:04 Andrej Ivanji
Foto: Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Vrhovni komandant: Vladimir Putin
Copied

Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da zauzme dodatni pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa;  može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim. I niko ne može da ga spreči

Dok Aleksandar Vučić sanja o „srpskom svetu“, Vladimir Putin ruski svet stvara. Srbija nema nuklerano oružje i ne može da opkoli ono što smatra svojim sa 200.000 vojnika i odgovrajućom ratnom tehnikom.

Pošto su Hrvatska i Crna Gora članice NATO-a, a Kosovo sa Bondstilom čvrsto u rukama Albanaca,  u fokusu „srpskog sveta“ je Republika Srpska, koja bi rado proglasila nezavisnost kao samoproglašene narodne republike Lugansk i Donjeck, a Srbija bi tu nezavisnost rado priznala. U tom bi slučaju RTS prikazivao slavlje i vatromet u Banjoj Luci, kao što je ruska TV RT prikazivala vatromet i slavlje u Donjecku i Lugansku nakon što je Putin priznao njihovu nezavisnost. Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a. Ali, ni Srbija nije Rusija.

Mnogi Srbi imaju razumevanja za ruski svet Vladimira Putina, za konačno priznanje nezavisnosti republika Lugansk i Donjeck – u srpskoj kolektivnoj svesti duboko su ukorenjene nepregledne kolone srpskih izbeglica iz Hrvatske i paljenje pravoslavnih svetinja na Kosovu, poraz u jugoslovenskom ratu koji je bio neminovan kada su se SAD i NATO, uopšte Zapad, umešali u konflikt protiv srpskih aspiracija, a slaba Rusija Borisa Jeljcina posle raspada SSSR to nemoćno posmatrala.

Aneksiju Krima, naoružavanje i logističku pomoć proruskim separatistima, pa priznanje republika Lugansk i Donjeck, postepeno rasparčavanje Ukrajine, koja je za Putina komunistička, Lenjinova tvorevina koju su potom Staljin i Hruščov širili na račun Rusije, a sve to pred očima nemoćnog i preneraženog Zapada, mnogi Srbi sa osećanjem zluradosti posmatraju kao odmazdu za sve što je Zapad sa SAD na čelu radio Srbiji po raspadu SFRJ.

Sa 190.000 vojnika (najnoviji američki podaci) raspoređenih duž ukrajinskih granica sa svom potrebnom ratnom tehnikom i logistikom za invaziju, Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da proširi pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa;  može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim.

Putin širi Rusiju na zapad.

I niko ne može da ga spreči. To je sila koju demonstrira, novi ruski car koji je povratio snagu izgubljenu raspadom sovejteskog carstva. Poruka Putina Zapadu je: rekao sam vam da neću da se NATO širi na istok, rakao sam vam da maknete rakete iz ruskog dometa, nećete da slušate, vidite šta ja mogu da uradim.

Za sve to ovaj državni vrh Srbije koji je propovedao srpske granice na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica ima i te kako razumevanja, a i mnogi građani Srbije, jer „nije nas Rusija, nego nas je NATO bombardovao“.

S tim što Rusija sada Ukrajini radi što je Zapad činio Sbiji u slučaju Kosova – na silu otima deo po deo ukrajinske teritorije, jer pravo jačeg je iznad međunarodnog prava. Tu se krije nelogičnost u osećanju simpatizera Putinove ukrajinske politike. To je i  pokazatelj politike duplih standarda Zapada. A što se istorijske argumentacije tiče, sa njom je kao sa statistikom, marksizmom ili Svetim pismom: svako će da se posluži kako mu odgovara da potkrepi svoj stav.

Jaz između Zapada i  Rusije je od nedelje uveče beskonačno dublji i širi, nego što je bio dan ranije. Putin je de fakto već izvršenom invazijom na deo ukrajinske teritorije stavio tačku na podelu jednog dela hemisfere na Istok i Zapad, to jest, bez obzira na umetnički dojam o nastupu u globalnoj politici, na autokratiju i demokratiju. U zahuktalom sudaru sila od Srbije će se zahtevati da odabere stranu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Donjeck istočna kriza Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica Kijev Krim kriza Rusija Zapad Luganst narodna republika Donjeck narodna republika Lugansk NATO Putin Republika Srpska RS širenje na istok širenje na zapad Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Srpska pravoslavna crkva

28.novembar 2025. Marija L. Janković

Crkveni sud traži konačno isključenje za teologa Blagoja Pantelića

Tužilac Crkvenog suda Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke traži konačno isključenje iz crkvene zajednice za teologa Blagoja Pantelića, tvrdi on. Objašnjava da bi ova presuda značila da „kada premine, njegova porodica neće moći da ga sahrani po pravoslavnim običajima“

Jednovlašće

28.novembar 2025. Marija L. Janković

Jedan narod, jedan vođa: Potpuna kontrola svega

Aleksandar Vučić teži ka tome da sve što još uvek nije, stavi pod svoju kontrolu. Na red su došli Vojska Srbije i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Vlast zbija redove ne bi li suzbila pobunu u društvu

Obrušavanje u Kragujevcu

28.novembar 2025. I.M./N.M.

Obrušavanje u Kragujevcu: Ko je izvodio radove bez dozvole

Na gradilištu u Kragujevcu je došlo do obrušavanja zemljišta, potpornih zidova i dela puta. Gradilište pripada kompaniji „RP invest 1980“, a firma je radila bez građevinske dozvole, piše Glas Šumadije

Žitelji Ćacilenda prvo su pretukli odbornika Skupštine Beograda Aleksandra Jovanovića a zatim nasrnuli i na njegovog advokata. Policija je ponovo bila pasivna.

Ćacilend

28.novembar 2025. Bojan Bednar

Ko snima, dobije pesnicu: Batinaši „Ćacilenda” napali prvo odbornika, a onda i njegovog advokata

Žitelji Ćacilenda prvo su pretukli odbornika Skupštine Beograda Aleksandra Jovanovića a zatim nasrnuli i na njegovog advokata. Policija je ponovo bila pasivna

Građevinarstvo

28.novembar 2025. I.M.

Uznemirujući snimci obrušavanja zemljišta kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu

Fotografije objavljene na portalu Glas Šumadije prikazuju obrušavanje potpornih zidova i pristupne saobraćajnice kod kompleksa Centar izvrsnosti, gde je planirana izgradnja stambene zgrade, ali bez dostupnih informacija o investitoru i izvođaču

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure