

Komentar
Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra




Kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija. A ovi što u Srbiji brane rusku invaziju nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Njima ama baš ništa ne znače Kandinski, Maljevič, Platonov, Stravinski. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin
Borbe i razaranja u Ukrajini se nastavljaju. Jaz između Rusije i članica NATO-a sve je dublji. Također i podjele u Srbiji – nije ih primirilo ni pridruživanje osudi invazije u Ujedinjenim nacijama. U svemu ovome, ruski narod je zaboravljen.
Na jednoj strani uskrsle su predrasude i atavizmi iz Hladnog rata. Sve rusko je opasno, anticivilizacijsko, u najmanju ruku – sumnjivo. U suprotnom, valjda bi građani Moskve ili Sankt Petersburga zaustavili rat. Ali kako? Ako to nisu mogli Britanci masovnim antiratnim demonstracijama u Londonu prije početka invazije na Irak 2003, zašto bi uspjelo Rusima? Pogotovo pod autoritativnom vlašću koja tretira opoziciju i medije neusporedivo gore čak i od režima u Srbiji.
Nasuprot nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Ona je istorija borbe za slobodu, pravdu, ljudsko dostojanstvo i jednakost, kako pod carevima, tako i pod Staljinom: Dostojevski je pomilovan na gubilištu, Tolstoj ekskomuniciran, Babelj streljan, Harms umro od gladi u zatvoru… Isto tako, nemjerljiv je i modernistički značaj ruske kulture. Kako zamisliti suvremenu umjetnost bez Kandinskog, Maljeviča, Platonova, Stravinskog..?
Oni putinofilima ne znače baš ništa. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin. Mada su im puna su usta američkog i evropskog tlačenja po Africi, Aziji, Južnoj Americi, zajedno sa Putinom preziru Lenjina zato što je „izmislio Ukrajinu“. A upravo njegovo načelo o pravu svakog naroda na samoopredjeljenje uključujući i otcjepljenje, uklesano je u antikolonijalnu borbu.
Uprkos hapšenjima i kažnjavanjima, postoje građani, aktivisti i javne ličnosti u Rusiji koji dižu glas protiv napada na Ukrajinu. Tu je i ono malo medija što svakog časa očekuje da budu ugašeno samo zbog toga što profesionalno rade svoj posao i bore se za mir. U četvrtak je posle više od 30 godina rada ugašen radio Eho Moskve, koji je u Putinovoj Rusiji imao značaj i simobiliku kakvu je ima Radio B 92 u Miloševićevoj Srbiji.
Svako onaj tko je u Srbiji tokom devedesetih ustao protiv ratova i autoritarizma zna u koliko su teškoj situaciji. Takođe i koliku ličnu cijenu plaćaju. Njihovo djelovanje nikad ne smije biti skrajnuto ili zaboravljeno.
Jer, kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija.
Drž’te se braćo!
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala


Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu


Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve