img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pregled nedelje

Rusija nije Putin: Pravda za ruski narod

04. mart 2022, 08:38 Filip Švarm
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Gušenje svake kritike: Antiratni protesti u Sankt Peterburgu
Copied

Kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija. A ovi što u Srbiji brane rusku invaziju nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Njima ama baš ništa ne znače Kandinski, Maljevič, Platonov, Stravinski. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin

Borbe i razaranja u Ukrajini se nastavljaju. Jaz između Rusije i članica NATO-a sve je dublji. Također i podjele u Srbiji – nije ih primirilo ni pridruživanje osudi invazije u Ujedinjenim nacijama. U svemu ovome, ruski narod je zaboravljen.

Na jednoj strani uskrsle su predrasude i atavizmi iz Hladnog rata. Sve rusko je opasno, anticivilizacijsko, u najmanju ruku – sumnjivo. U suprotnom, valjda bi građani Moskve ili Sankt Petersburga zaustavili rat. Ali kako? Ako to nisu mogli Britanci masovnim antiratnim demonstracijama u Londonu  prije početka invazije na Irak 2003,  zašto bi uspjelo Rusima? Pogotovo pod autoritativnom vlašću koja tretira opoziciju i medije neusporedivo gore čak i od režima u Srbiji.

Nasuprot nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Ona je istorija borbe za slobodu, pravdu, ljudsko dostojanstvo i jednakost, kako pod carevima, tako i pod Staljinom: Dostojevski je pomilovan na gubilištu, Tolstoj ekskomuniciran, Babelj streljan, Harms umro od gladi u zatvoru… Isto tako, nemjerljiv je i modernistički značaj ruske kulture. Kako zamisliti suvremenu umjetnost bez Kandinskog, Maljeviča, Platonova, Stravinskog..?

Oni putinofilima ne znače baš ništa. Mnogo su im bliži samodršci  dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin. Mada su im puna su usta američkog i evropskog tlačenja po Africi, Aziji, Južnoj Americi, zajedno sa Putinom preziru Lenjina zato što je „izmislio Ukrajinu“. A upravo njegovo načelo o pravu svakog naroda na samoopredjeljenje uključujući i otcjepljenje, uklesano je u antikolonijalnu borbu.

Uprkos hapšenjima i kažnjavanjima, postoje građani, aktivisti i javne ličnosti u Rusiji koji dižu glas protiv napada na Ukrajinu. Tu je i ono malo medija što svakog časa očekuje da budu ugašeno samo zbog toga što profesionalno rade svoj posao i bore se za mir. U četvrtak je posle više od 30 godina rada ugašen radio Eho Moskve, koji je u Putinovoj Rusiji imao značaj i simobiliku kakvu je ima Radio B 92 u Miloševićevoj Srbiji.

Svako onaj tko je u Srbiji tokom devedesetih ustao protiv ratova i autoritarizma zna u koliko su teškoj situaciji. Takođe i koliku ličnu cijenu plaćaju. Njihovo djelovanje nikad ne smije biti skrajnuto ili zaboravljeno.

Jer, kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija.

Drž’te se braćo!

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

NATO Kijev Moskva ruska invazija Rat u Ukrajini Sankt Peterburg ruska agresija rusofili putinofili antiratne demonstracije Putin Eho Moskve
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 15. mart

Komentar

15.mart 2026. Nemanja Rujević

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Petnaesti mart

15.mart 2026. Marija L. Janković

Godinu dana od „zvučnog topa“: Huk koji nas prati do danas

Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana

Sećanje

14.mart 2026. S. Ć.

Preminuo je Habermas koji je NATO agresiju smatrao vrstom“legitimne pomoći“

Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala

Protest

14.mart 2026. Milica Srejić

Blokada Jarinja: Srbi sa KiM nisu stranci u svojoj državi

Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu

Protesti

14.mart 2026. S. Ć.

Subota u Srbiji: „Svi u zborove“ i „Budi glas promene“

Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure