
Novi Sad
„Nova etapa“: Detalji studentskog protesta 17. januara
Studenti najavljuju protest u Novom Sadu kao uvod u novu fazu delovanja. Cilj im je da javnosti predstave konkretna rešenja i nastave pritisak na vlast za ispunjenje njihovih zahteva
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija. A ovi što u Srbiji brane rusku invaziju nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Njima ama baš ništa ne znače Kandinski, Maljevič, Platonov, Stravinski. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin
Borbe i razaranja u Ukrajini se nastavljaju. Jaz između Rusije i članica NATO-a sve je dublji. Također i podjele u Srbiji – nije ih primirilo ni pridruživanje osudi invazije u Ujedinjenim nacijama. U svemu ovome, ruski narod je zaboravljen.
Na jednoj strani uskrsle su predrasude i atavizmi iz Hladnog rata. Sve rusko je opasno, anticivilizacijsko, u najmanju ruku – sumnjivo. U suprotnom, valjda bi građani Moskve ili Sankt Petersburga zaustavili rat. Ali kako? Ako to nisu mogli Britanci masovnim antiratnim demonstracijama u Londonu prije početka invazije na Irak 2003, zašto bi uspjelo Rusima? Pogotovo pod autoritativnom vlašću koja tretira opoziciju i medije neusporedivo gore čak i od režima u Srbiji.
Nasuprot nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Ona je istorija borbe za slobodu, pravdu, ljudsko dostojanstvo i jednakost, kako pod carevima, tako i pod Staljinom: Dostojevski je pomilovan na gubilištu, Tolstoj ekskomuniciran, Babelj streljan, Harms umro od gladi u zatvoru… Isto tako, nemjerljiv je i modernistički značaj ruske kulture. Kako zamisliti suvremenu umjetnost bez Kandinskog, Maljeviča, Platonova, Stravinskog..?
Oni putinofilima ne znače baš ništa. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin. Mada su im puna su usta američkog i evropskog tlačenja po Africi, Aziji, Južnoj Americi, zajedno sa Putinom preziru Lenjina zato što je „izmislio Ukrajinu“. A upravo njegovo načelo o pravu svakog naroda na samoopredjeljenje uključujući i otcjepljenje, uklesano je u antikolonijalnu borbu.
Uprkos hapšenjima i kažnjavanjima, postoje građani, aktivisti i javne ličnosti u Rusiji koji dižu glas protiv napada na Ukrajinu. Tu je i ono malo medija što svakog časa očekuje da budu ugašeno samo zbog toga što profesionalno rade svoj posao i bore se za mir. U četvrtak je posle više od 30 godina rada ugašen radio Eho Moskve, koji je u Putinovoj Rusiji imao značaj i simobiliku kakvu je ima Radio B 92 u Miloševićevoj Srbiji.
Svako onaj tko je u Srbiji tokom devedesetih ustao protiv ratova i autoritarizma zna u koliko su teškoj situaciji. Takođe i koliku ličnu cijenu plaćaju. Njihovo djelovanje nikad ne smije biti skrajnuto ili zaboravljeno.
Jer, kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija.
Drž’te se braćo!
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti najavljuju protest u Novom Sadu kao uvod u novu fazu delovanja. Cilj im je da javnosti predstave konkretna rešenja i nastave pritisak na vlast za ispunjenje njihovih zahteva

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Visoki savet Tužilaštva je saopštio da se Ustavni sud nije pridržavao zakona kada je presudio u korist žalbi na izbore u VST-u i time doveo u pitanje ishod legitimnog izbornog procesa

Iako su članovi misije Evropskog parlamenta tražili da se sastanu sa Aleksandrom Vučićem i Anom Brnabić, do tih sastanaka neće doći

„Politiko“ piše da je imao uvid u dokumenta koja pokazuju da su srpski i ruski obaveštajci testirali „zvučne topove“ na psima
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve