
Komentar
Smejurija od države
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Baš kao u vicu, imam dobru i lošu vest. Obe dolaze iz Velike Britanije i donekle se tiču i nas. Loša vest je da po procenama predsednika Britanskog kompjuterskog društva (skraćenica BCS, nešto slično našem Društvu informatičara) toj zemlji u bliskoj budućnosti preti informatička kriza. Preciznije, BCS procenjuje da će Britaniji uskoro nedostajati kompjuterski stručnjaci jer je primećeno da je broj britanskih studenata koji upisuju računarske studije u poslednje tri godine u padu.
Budući da se informatičari traže u svim granama industrije, i to sve više, kao i da je industrija znanja, kojoj je osnova upravo informatika, najprofitabilnija i najčišća industrija današnjice, Britanci sa pravom strahuju da bi uskoro mogli da izgube status jedne od vodećih informatičkih sila u svetu. I već su se uzbunili.
Predsednik BSC-a izjavio je BBC-ju da se nedostatak fakultetski obrazovanih stručnjaka ne može rešavati brzim obukama velikog broja ljudi. To je kao da nedostatak lekara rešavate kursevima prve pomoći za sve građane, kaže on. Stručnjaci su stručnjaci, njihovo znanje je dublje od onog koje se stiče na kursevima, dodaje.
Ono što je loše za Veliku Britaniju za Srbiju je tek katastrofa. Jer, kada joj zafali kvalitetan kadar, ta zemlja (Britanija, ne Srbija) će posegnuti tamo gde ga ima, odnosno tamo gde se o stvaranju, upošljavanju i čuvanju informatičara ne brine previše. A Srbija je na neki nakaradan način gotovo ponosna što njeni visoko obučeni informatičari, kojih inače ima vrlo malo, nalaze uhlebljenje u jakim (pa i nejakim) firmama u inostranstvu. U izvesnoj meri, tim uhlebljenjem može se smatrati i autsorsing, odnosno radno mesto u inostranoj firmi, ali fizički u Beogradu. Osoba koja tako radi ni na koji način nije deo srpske privrede, osim što svoj novac troši ovde.
I dok se britanski informatičari brinu hoće li ih biti dovoljno da odgovore izazovima budućnosti, njihove srpske kolege više se bave visinom poreza na računarsku opremu. Ne kažem da je to sasvim nebitno, ali mi se čini da se informatika kod nas tretira „hardverski“, stručnjaci se brinu koliko računara je prodato i zbog čega taj broj ne raste, a Vlada se sprema da novac od privatizacije uloži u kupovinu velikog broja računara ne pokazujući pritom interes da kvalitetne informatičare zadrži u zemlji, a one koji su otišli nekako vrati. Naravno, ako je prethodno privreda usmerena tako da su nam oni uopšte potrebni.
Druga vest, ona dobra, takođe je vezana za BBC. Jedna njihova emisija angažovala je voditeljku tako što ju je urednik zapazio pregledajući video klipove na internet sajtu Jutjub. Ona se bavi analizom elektronskih drangulija, iliti gadžeta iz ženskog ugla i na veoma duhovit način i to je objavljivala na internetu (www.shinyshiny.tv pa potražite priloge Susi Weaser, ili ukucajte njeno ime na YouTube.com). Dakle, entuzijazam je konvertibilan, samo mora nešto da se uloži.
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Vlada Đura Macuta je „kontrarevolucionarna“, nabaždarena na odmazdu i državno i ulično nasilje nad protivnicima režima
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve