img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Preko dva evra za litar goriva: Cena slobode i ljuti vozači

09. март 2022, 19:31 Nemanja Rujević
Foto: AP Photo/Jae C. Hong
"Cena slobode": Cene goriva počinju da obaraju istorijske rekorde
Copied

Cene goriva u Nemačkoj prešle su pshihološku barijeru od dva evra po litru i to bi mogao da bude tek početak udara na džep vozača. Ruska agresija na Ukrajinu i prateće sankcije poskupeće i grejanje. Alternative ruskim energentima su skupe i daleke. Ali to je, kako se sada govori, „cena slobode“

Za Vreme iz Bona

Iz ugla nemačkih vozača protekli ponedeljak je istorijski dan. Svo gorivo na pumpama koštalo je u proseku nekoliko centi više od dva evra za litar. Dizel je bio skuplji od benzina, premda se oporezuje sa 33 centa manje po litru.

I pre rata u Ukrajini su cene bile rekordne, a sada su probile psihološku granicu jer ispred zareza stoji dvojka. Ne tako davno, kada je globalna ekonomija zamrla na početku pandemije, dešavalo se da nemački vozači ispred zareza vide i nulu.

Cena slobode

„Točite sada, jer biće još skuplje“, upozorava magazin Fokus svoje čitaoce. Barel sirove nafte je već na oko 130 dolara. Zapadni stručnjaci izmislili su krilaticu „cena slobode“ – to je, kažu, ako svet više ne bi koristio rusku naftu, pa bi barel koštao do 200 dolara.

„U ekstremnom slučaju možda ćemo plaćati do tri evra po litru goriva“, kaže ekspertkinja za sirovine u nemačkoj Dekabanci Gabrijele Vidman.

Stručnjaci kažu da, osim straha od prestanka uvoza ruskih energenata, na poskupljenje utiče i novi dil Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), kartela koji praktično diktira cene.

Dodatno, u Nemačkoj su ljudi koji se greju na lož-ulje požurili da napune rezervoare za iduću zimu, a sa tom rastućom potražnjom i cene odlaze dođavola. „To nije tipično za ovaj period godine, ali očito mnogi ljudi kupuju lož-ulje jer ne znaju kako će biti iduće zime“, naveo je automobilski klub ADAC. U Nemačkoj se preko osam miliona domaćinstava greje na naftu – to je oko četvrtina svih domaćinstava.

Auto je svetinja

Tako su ruska agresija i odgovor Zapada u vidu sankcija ekspresno došli do džepa nemačkih potrošača, posebno najnezgodnije kategorije među njima – vozača. U zemlji sa skoro pedeset miliona privatnih automobila svako poskupljenje goriva izaziva gunđanje, a to uvek može biti nevolja za političare.

Vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala se tako nije usudila da uvede opšte ograničenje brzine pa Nemačka ostaje jedina zemlja u Evropi gde na većem delu autoputeva može da se juri neograničenom brzinom. Kad je uvođen strogi lokdaun zbog korone gotovo sve je bilo zatvoreno, radile su benzinske pumpe i – autoperionice.

Poslovne veze sa Rusijom

Demohrišćanski premijer Sarske oblasti Tobijas Hans koristi priliku da traži „kočnicu“ za cene goriva, to jest da Vlada zakuca maskimalne cene preko kojih niko ne sme da ide. Tom zahtevu se pridružuju mnogi.

Ekonomisti procenjuju da će zbog rata i režima sankcija inflacija u Nemačkoj ove godine preći šest odsto. Direktno će poskupeti gorivo i grejanje, indirektno i hrana.

Nemačka je os svih velikih zapadnih ekonomija ubedljivo najviše pogođena ekonomskim ratom sa Rusijom. Prema navodima Nemačke industrijske i trgovinske komore oko 40.000 nemačkih firmi ima poslovne veze sa Rusijom, 3.650 je aktivno u toj zemlji. Ukupan izvoz u Rusiju je iznosio 26,6 milijardi godišnje, a oko 250.000 radnih mesta u Nemačkoj povezano je sa tim izvozom.

Doduše, u dosadašnjim paketima sankcija vodilo se računa da ne budu dirnute one banke i firme preko kojih se kupuje ruski gas. Dok bombe padaju na Mariupolj, Kijev i Harkov, kao i uvek teče ka Nemačkoj.

Posledice havarije u Fukušimi

Vlada u Berlinu odoleva najradikalnijim kritičarima koji traže da se prestane sa punjenjem „Putinove ratne kase“. Jedan od takvih je poznati komičar Jan Bemerman. „Ispričaj porodicama, starcima i deci koji upravo peške pokušavaju da pobegnu iz Kijeva kako se plašiš jer ćeš možda u martu morati da odeneš džemper u svom stanu u starogradnji“, napisao je on cinično na Tviteru.

Nemačka iz Rusije uvozi više od polovine potrebnog gasa, polovinu uglja i oko trećinu nafte. Potraga za alternativama je grozničava, ali ne obećava previše. Na naplatu dolazi populistička odluka Angele Merkel od pre deset godina, kada je nakon havarije u Fukušimi rešila da ugasi sve nemačke nuklearne reaktore. Poslednji se gase krajem godine.

Kako stvari stoje, Nemačka će na kratki rok moći da nadomesti ruski gas jedino ako za masne pare uveze tečni, recimo iz Katara i SAD. Terminali za prijem tečnog gasa (LNG) užurbano se planiraju, a prva dva bi mogla da budu gotova tek 2025. godine.

Preko granice po jeftiniji benzin

A vozači? Ako žive blizu granice, mogu da toče u Austriji, Poljskoj ili već negde izvan Nemačke. Tako štede najmanje 30 centi po litru, često i više.

Drugi će se osloniti na popularne aplikacije koje upoređuju cene goriva na pumpama u blizini. Natočiti jeftinije je i inače prava umetnost u Nemačkoj, gde svaka pumpa u proseku pet puta dnevno menja cene i gleda da zaradi više pred vikend, u vreme odmora, ili ponedeljkom ujutru, kad ljudi kreću u radnu sedmicu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ADAC cena slobode invazija Rusije Nemačka OPEC poskupljenje benzina poskupljenje goriva ruska agresija ruska nafta Ruski gas sankcije Rusiji zapadne sankcije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure