Foto: Tanjug
Što Vučićev portparol za specijalne operacije želi postići svojim ispadima? Izgleda da je naprednjački režim uplašen promenama u Evropi izazvanim ruskim napadom na Ukrajinu, pa poseže za istim sredstvom kao i Milošević posle pada Berlinskog zida – raspirivanjem nacionalne histerije
Postoji li istup Aleksandra Vulina koji neće izazvati mučninu? Ako ga i ima, to nije onaj sa obilježavanje osamdesetogodišnjice Bitke na Kozari. Prvi Srbin vlastitog „Srpskog sveta“ još jednom je vilenio kao da je ljeto 1991, a ne 2022. Drugim riječima – vatreno je zagovarao povratak u devedesete godine prošlog stoljeća, sasvim u duhu prošlonedjeljnog obraćanja javnosti Aleksandra Vučića.
Ukratko, to što je Vulin izgovorio primjer je ukrštene patetike Mire Markovića i šovinizma vojvode Šešelja. Nigdje on ne pokazuje mrvicu pijeteta za trideset hiljada stradalih civila srpske nacionalnosti, niti za Prvi i Drugi krajiški partizanski odred, te Prvu krajišku udarnu brigadu – izgubili su gotovo pola sastava pokušavajući obraniti taj narod. Naprotiv, Vulinu je malo krvi pa lupeta da „gde Srbi nemaju svoju državu nema ni pravde za srpski narod“. Odnosi li se to i na Njemačku? Naime, tamo je više Srba nego u Hrvatskoj ili Crnoj Gori.
Jasno je da Vulin ipak misli na bivšu Jugoslaviju. Zato povezuje Jasenovac i „Oluju“, obećava da Srbija neće zaboraviti Srbe „gde god živeli, već će ih čuvati, paziti i braniti“.
Nema smisla ukazivati da je srpski narod teško postradao gdje god su ga Vulin i njemu slični branili. Još manje da je opstao uprkos njihovoj brizi, nipošto zahvaljujući njoj. Također i da – kako je primjetio Zdravko Ponoš – poslije svake „vulinijade“ starice u Kninskoj krajini dane provode zaključavši se u svoje kuće.
Ali što ovaj Vučićev portparol za specijalne operacije želi postići ovakvim ispadima? Izgleda da je naprednjački režim poprilično uplašen promjenama u Evropi izazvanim ruskim napadom na Ukrajinu, pa pribjegava istom sredstvu kao i Milošević poslije pada Berlinskog zida – raspirivanju mržnje između naroda koje toliko mnogo toga spaja, a tako malo dijeli. Bar se u ovo i te kako razumiju.
Zbog toga nije slučajno da Vulin na Kozari niti jednom jedinom rječju ne spominje pomirenje i zajednički život. Umjesto toga on zaziva kolektivnu odgovornost prozivajući druge pitanjem „koliko Srba treba da bude pobijeno i poklano da bi neko došao i zatražio oprost?“
Ima li Aleksandar Vulin išta nalik na obraz? Teško. Jer da ima, znao bi da je „Stojanku majku Knežopoljku“ o užasu Kozare napisao Bošnjak Skender Kulenović, a „Jamu“o pokoljima Srba – Ivan Goran Kovačić, Hrvat. Obojica partizani.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Aktivisti inicijative „Most ostaje“ suočili su se s policijskom akcijom tokom noći, kada su pripadnici Policijske brigade i UKP-a uklonili kamp sa novobeogradske strane Starog savskog mosta
Poslanici Skupštine Srbije započinju raspravu o Predlogu budžeta za 2025. godinu, koji predviđa ukupne prihode od 2.346,2 milijarde dinara, što je osam odsto više nego što je predviđeno rebalansom budžeta za ovu godinu
„Srbija čini 55 odsto ukupnog izvoza Zapadnog Balkana. Srbija čini 64 procenta ukupne privlačnosti Zapadnog Balkana. To je ono što sanjam, moj san je EKSPO 2027. To je ono na šta sam usredsređen'', rekao je Vučić u intervjuu za BBC
Aktivisti i pojedini opozicioni poslanici i odbornici su u nedelju ujutru blokirali Stari savski most u nameri da spreče njegovo rušenje. Posle podne došli provokatori, ali su ih aktivisti oterali
Završen je protest zbog pogibije 15 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu, na koji su pozvale organizacije Sviće i Stav. Okupljeni su poručili da neće stati dok svi odgovorni ne budu u zatvoru, a zabeleženo je nekoliko manjih incidenata
Studenta Akademije umetnosti Relju Stanojevića su bez ikakve potrebe držali u zatvoru 17 dana. Jesu mu naudili, ali nisu uspeli da ga zastraše
Kako se, na prvi znak da se otpor može organizovati drukčije nego mirnim šetnjicama, sad najednom vlast i njeni telali dosetiše da „batina ima dva kraja“?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
