img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Opoziciona lutanja: Šta bi sa Evropskom unijom

14. март 2022, 07:26 Zora Drčelić
Foto: AP Photo/Markus Schreiber
Tema neprisutna u izbornoj kampanji: Evropska unija
Copied

Opozicija u Srbiji se nije snašla u ukrajinskoj krizi. Trebalo bi da se izjasni da li na ovim izborima nastupa kao proevropska alternativa Vučiću ili se pribojava rusofilski opredeljenih birača. I pitanje Rio Tinta je pitanje evropskog puta Srbije

Kada na svetsku scenu stupe ratovi i bolesti oni imaju takvu razornu moć da čiste sve pred sobom. Setimo se početka pandemije pre dve godine. Pogledi građana svake zemlje u globalnim krizama usmereni su na one koji u tom trenutku odlučuju u zemlji – na vlast. Opozicija tu nema mnogo čemu da se nada jer ne odlučuje ni o čemu, posebno ne u Srbiji. Zato je Aleksandar Vučić nastavio svoju predizbornu kampanju bez ikakave muke i uzjahao ratnu ukrajinsku krizu baš kao pre dve godine korona krizu. On je dokazani majstor manipulacija u kriznim situacijama, ratnim pogotovo, taj je zanat pekao još devedesetih sa skupštinske govornice i učio od najboljih.

Ukratko, treba donekle imati razumevanja što se opozicija nije najbolje snašla u ukrajinskoj drami. Razumljiva je i kalkulacija opozicionih lidera da ne bi baš da se zameraju rusofilski raspoloženom biračkom telu.

Ali oni od njih, koji se deklarišu kao proevropski i prozapadni su, međutim, propustili izuzetnu priliku da kandiduju kao važnu temu pitanje članstva Srbije u Evropskoj uniji. I da se profilišu jednom zauvek kao evropska alternativa naprednjačkoj vlasti. A rat u Ukrajini je prava pokazna vežba za to. Jer Vučić zemlju, otkako je došao na vlast pa do ovog rata u Ukrajini, uprkos svom retoričkom evroentuzijazmu, sve vreme gura sve dalje od EU.

Svojim ludim plesom između Brisela, Vašingtona, Moskve i Pekinga, misleći valjda da ih, onako pametan, sve vuče za nos i nadigrava, postao je zapravo levo smetalo na globalnoj geopolitičkoj sceni. Takav kakav je, on njima savršeno odgovara, jer nemaju nikakvu obavezu prema Srbiji. U toj Srbiji, iz njihove perspektive, na vlasti je neki nesolidan i nestabilan čovek koji ne radi u interesu Srbije (što ih ne zanima uopšte) ali ni u interesu EU, pa tako ni u interesu članstva Srbije u EU. Zašto bi onda EU radila u interesu Srbije?

Potpuno je, u tom kontekstu, razumljiva oproštajna poseta bivše nemačke kancelarke Angele Merkel koja je nedvosmisleno podržala iskopavanje litijuma u Srbiji za koji je zainteresovana cela EU. Standardi EU su takvi da ne dozvoljavaju iskopavanje litijuma na teritoriji Unije, pa je u interesu Unije da se litijum iskopava u Srbiji, jer srpski standardi često mutiraju od proevropskih do prokineskih, od proameričkih do proruskih. Pa ako se Srbija rukovodi bućkurišem od standarda, ako srpska vlast uveze najcrnju kinesku tehnologiju, koja je izbačena i iz Kine zbog zagađenja životne sredine, onda ta ista srpska vlast može da se dogovori i sa Rio Tintom, zar ne?

Upozoren je bio Vučić kada je potpisao međudržavni sporazum s Kinezima da je to protiv interesa Evrope (da je protiv interesa Srbije, sam je trebalo da zna). Njegova premijerka se za to vreme hvalila kako je Srbija “glavno čvorište” kineskog projekta “Pojas i put”. Isto je bilo kada je vlast podržala politiku Pekinga u Sinđangu, koja je suprotna politici EU: od 46 zemalja potpisnica prokineske deklaracije o Ujgurima Srbija je bila jedina koja teži članstvu u EU. I tada je Vučić upozoren da je to protiv interesa Evrope. Da ne nabrajamo dalje.

Kao i sada u ukrajinskoj krizi, ponovo je Vučić upotrebio svoju višestandardnu doktrinu: malo ćemo proevropski, malo proruski. Tako se Srbija pridružila osudi ruske agresije, ali ne i sankcijama Rusiji.

Ukratko, sve ekološke teme koje su se nametnule na ovim izborima kao egzistencijalne, od proterivanja Rio Tinta iz Srbije, borbe za čist vazduh i vodu, nimalo nisu izgubile na važnosti niti pale u drugi plan zbog rata u Ukrajini. Naprotiv, rat u Ukrajini ih je još više markirao.

Putinova agresija na Ukrajinu ponovo postavlja pitanje kuda ide Srbija? Kao članica EU, Srbija ne bi imala ni fabriku kineskih guma na svojoj teritoriji, ni Rio Tinto. Pitanje životne sredine jeste pitanje evropskog puta Srbije.

Zato opozicija, ona građanska i liberna, treba da se izjasni da li na ovim izborima nastupa kao proevropska alternativa Vučiću ili se pribojava rusofilski opredeljenih birača.

 

Čitaje dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić EU Evropska unija izbori 2022. Kina Opozicija put svile Rat u Ukrajini Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Propaganda

28.мај 2025. B. B.

Demostat: Stiče se utisak da se Srbija guši u proruskoj propagandi

Rezultati monitoringa Demostata pokazuju da na srpskim televizijama ima mnogo više priloga koji zastupaju rusku stranu, a dа је manja minutaža posvećenu Ukrajini

Srpska napredna stranka

28.мај 2025. B. B.

„Sudije beskičmenjaci“: Vučević besan zbog kućnog pritvora za aktiviste

„Nedopustivo je da huligani i nasilnici isteruju pravdu po svojim uličarskim pravilima“, napisao je predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević povodom odluke suda u Novom Sadu kojom su i preostala trojica aktivista puštena iz zatvora u kućni pritvor

Protest ispred zgrada pravosuđa u Novom Sadu

Novi Sad

28.мај 2025. B. B.

Aktivistima umesto zatvorskog određen kućni pritvor, studenti uzvikuju „pobeda“

Aktivistima Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću i Davoru Stefanoviću iz Pokreta slobodnih građana umesto zatvorskog odeređen je kućni pritvor uz elektronski nadzor

Studenti koji žele da uče u Pionirskom parku

Štrajk glađu u Ćacilendu

28.мај 2025. T. S.

Štrajk „studenata 2.0“: Oni kao hoće da gladuju, a Vučević ih kao odgovara

Dok „studenti koji žele da uče“ najavljuju štrajk glađu, predsednik SNS-a Miloš Vučević im s malih ekrana poručuje: jedite, deco. Sve deluje kao dobro poznata predstava u kojoj se znaju i režija i publika

Svetsko takmičenje Lego igara

28.мај 2025. Milica Tošić

Učenici Prve kragujevačke zbog besparice ne mogu da brane titulu na Floridi

Mladi naučnici iz Prve kragujevačke gimnazije po svemu sudeći neće moći da brane titulu prvaka na svetskom takmičenju Lego igara na Floridi – zato što nemaju novac za put i smeštaj. Vlast koja šakom i kapom deli milione za mitinge i besplatne pljeskavice, za taj problem nema sluha

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure