img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Opoziciona lutanja: Šta bi sa Evropskom unijom

14. mart 2022, 07:26 Zora Drčelić
Foto: AP Photo/Markus Schreiber
Tema neprisutna u izbornoj kampanji: Evropska unija
Copied

Opozicija u Srbiji se nije snašla u ukrajinskoj krizi. Trebalo bi da se izjasni da li na ovim izborima nastupa kao proevropska alternativa Vučiću ili se pribojava rusofilski opredeljenih birača. I pitanje Rio Tinta je pitanje evropskog puta Srbije

Kada na svetsku scenu stupe ratovi i bolesti oni imaju takvu razornu moć da čiste sve pred sobom. Setimo se početka pandemije pre dve godine. Pogledi građana svake zemlje u globalnim krizama usmereni su na one koji u tom trenutku odlučuju u zemlji – na vlast. Opozicija tu nema mnogo čemu da se nada jer ne odlučuje ni o čemu, posebno ne u Srbiji. Zato je Aleksandar Vučić nastavio svoju predizbornu kampanju bez ikakave muke i uzjahao ratnu ukrajinsku krizu baš kao pre dve godine korona krizu. On je dokazani majstor manipulacija u kriznim situacijama, ratnim pogotovo, taj je zanat pekao još devedesetih sa skupštinske govornice i učio od najboljih.

Ukratko, treba donekle imati razumevanja što se opozicija nije najbolje snašla u ukrajinskoj drami. Razumljiva je i kalkulacija opozicionih lidera da ne bi baš da se zameraju rusofilski raspoloženom biračkom telu.

Ali oni od njih, koji se deklarišu kao proevropski i prozapadni su, međutim, propustili izuzetnu priliku da kandiduju kao važnu temu pitanje članstva Srbije u Evropskoj uniji. I da se profilišu jednom zauvek kao evropska alternativa naprednjačkoj vlasti. A rat u Ukrajini je prava pokazna vežba za to. Jer Vučić zemlju, otkako je došao na vlast pa do ovog rata u Ukrajini, uprkos svom retoričkom evroentuzijazmu, sve vreme gura sve dalje od EU.

Svojim ludim plesom između Brisela, Vašingtona, Moskve i Pekinga, misleći valjda da ih, onako pametan, sve vuče za nos i nadigrava, postao je zapravo levo smetalo na globalnoj geopolitičkoj sceni. Takav kakav je, on njima savršeno odgovara, jer nemaju nikakvu obavezu prema Srbiji. U toj Srbiji, iz njihove perspektive, na vlasti je neki nesolidan i nestabilan čovek koji ne radi u interesu Srbije (što ih ne zanima uopšte) ali ni u interesu EU, pa tako ni u interesu članstva Srbije u EU. Zašto bi onda EU radila u interesu Srbije?

Potpuno je, u tom kontekstu, razumljiva oproštajna poseta bivše nemačke kancelarke Angele Merkel koja je nedvosmisleno podržala iskopavanje litijuma u Srbiji za koji je zainteresovana cela EU. Standardi EU su takvi da ne dozvoljavaju iskopavanje litijuma na teritoriji Unije, pa je u interesu Unije da se litijum iskopava u Srbiji, jer srpski standardi često mutiraju od proevropskih do prokineskih, od proameričkih do proruskih. Pa ako se Srbija rukovodi bućkurišem od standarda, ako srpska vlast uveze najcrnju kinesku tehnologiju, koja je izbačena i iz Kine zbog zagađenja životne sredine, onda ta ista srpska vlast može da se dogovori i sa Rio Tintom, zar ne?

Upozoren je bio Vučić kada je potpisao međudržavni sporazum s Kinezima da je to protiv interesa Evrope (da je protiv interesa Srbije, sam je trebalo da zna). Njegova premijerka se za to vreme hvalila kako je Srbija “glavno čvorište” kineskog projekta “Pojas i put”. Isto je bilo kada je vlast podržala politiku Pekinga u Sinđangu, koja je suprotna politici EU: od 46 zemalja potpisnica prokineske deklaracije o Ujgurima Srbija je bila jedina koja teži članstvu u EU. I tada je Vučić upozoren da je to protiv interesa Evrope. Da ne nabrajamo dalje.

Kao i sada u ukrajinskoj krizi, ponovo je Vučić upotrebio svoju višestandardnu doktrinu: malo ćemo proevropski, malo proruski. Tako se Srbija pridružila osudi ruske agresije, ali ne i sankcijama Rusiji.

Ukratko, sve ekološke teme koje su se nametnule na ovim izborima kao egzistencijalne, od proterivanja Rio Tinta iz Srbije, borbe za čist vazduh i vodu, nimalo nisu izgubile na važnosti niti pale u drugi plan zbog rata u Ukrajini. Naprotiv, rat u Ukrajini ih je još više markirao.

Putinova agresija na Ukrajinu ponovo postavlja pitanje kuda ide Srbija? Kao članica EU, Srbija ne bi imala ni fabriku kineskih guma na svojoj teritoriji, ni Rio Tinto. Pitanje životne sredine jeste pitanje evropskog puta Srbije.

Zato opozicija, ona građanska i liberna, treba da se izjasni da li na ovim izborima nastupa kao proevropska alternativa Vučiću ili se pribojava rusofilski opredeljenih birača.

 

Čitaje dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić EU Evropska unija izbori 2022. Kina Opozicija put svile Rat u Ukrajini Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Francuska

09.septembar 2025. K. S.

Makron imenovao novog premijera

Za novog premijera Emanuel Makron imenovao je Sebastijana Lekornua

Špijunaža

09.septembar 2025. K. S.

BIRN: Kinez i Britanac čije izručenje traži SAD, pobegli iz kućnog pritvora u Beogradu

Kinez Cuj Guanghaj i Britanac Džon Miler, čije izručenje traži SAD pod optužbama za špijunažu i šverc vojne tehnologije, nestali su iz kućnog pritvora u Beogradu nakon što su skinuli elektronske narukvice, piše BIRN. Navode da je Viši sud u Beogradu naredio raspisivanje poternice

Železnički saobraćaj

09.septembar 2025. K. S.

Voz zaglavljen u tunelu kod Vukovog spomenika nekoliko sati

U tunelskoj cevi kod stajališta Vukov spomeni, od tri sata popodne u utorak blokirana je kompozicija na liniji Pančevo - Zemun

Evropski parlament

09.septembar 2025. K. S.

Opozicija u Strazburu tražila da EP uvede sankcije Vučiću, Brnabić, Dačiću i Macutu

Predstavnici opozicije Srbije koji borave u Strazburu, zatražili su uvođenje sankcija predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i drugim visokim funkcionerima

Protest u Nišu

Studentski protesti

09.septembar 2025. K. S.

„Koga nazivate ustašama“: Novi studentski protest u Nišu

Pošto su gradonačelnik Niša i odbornik SNS-a nazvali studente i građane „ustašama“, studenti pozivaju na protest u utorak od 17 časova ispred Skupštine grada

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure