img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Novosadska racija 21.1.1942: Moj lepi život u paklu

10. април 2024, 09:12 Ivan Ivanji
Foto: Jaroslav Pap/Tanjug
Posvećen žrtvama Novosadske racije: Spomenik "Porodica"
Copied

Na današnji dan pre tačno 80 godina krenuo sam u školu u Novom sadu. Pred kućom je bio veliki plakat na mađarskom, srpskom i nemačkom jeziku: „Racija...“ Preleteli smo preko objašnjenja: u gradu se nalaze sumnjive osobe i velike količine oružja, niko ne sme da napusti stan, prozori treba da su zatvoreni, zabranjeno je gledati na ulicu. Nema škole! Mene tada ništa drugo nije zanimalo. Imao sam nepunih 13 godina

Bezbroj puta sam opisao to jutro, jedno od ključnih mog života, kada mi je prvi put zapretila smrt.

Osvanuo je veoma hladan dan, 20. januar 1942. Mrzovoljno sam se umotao u šalove, krenuo sa braćom od strica u školu, ali pred kućom smo naišli na veliki plakat na mađarskom, srpskom i nemačkom jeziku: „Racija…“ Preleteli smo preko objašnjenja: u gradu se nalaze sumnjive osobe i velike količine oružja, niko ne sme da napusti svoj stan, prozori treba da su zatvoreni, zabranjeno je gledati na ulicu. Nema škole! Mene tada ništa drugo nije zanimalo.

Imao sam polulažnu krštenicu koju mi je izdao zrenjaninski reformatski sveštenik Zoltan Sabo, profesor Bogdan Čiplić me je upisao u novosadsku Mađarsku gimnaziju kao da sam je pohađao i prethodne školske godine, mislio sam da sam savršeno bezbedan – čist Mađar, bar na papiru. Mađarski sam govorio jednako dobro kao srpski i nemački.

Stric mi se početkom 1920-tih godina oženio sa Švabicom i na insistiranje njenih roditelja tada prešao u rimokatoličku veru. Bačka je bila pod mađarskom okupacijom. Strina je došla po mene u Zrenjanin i povela me u sigurniji Novi Sad. Moj rodni Banat bio je neposredno pod nemačkom vojnom upravom, biti Jevrejin tamo je postala smrtonosna bolest kojoj su podlegli i moji roditelji.

U toku racije nije uhapšeno ni jedno sumnjivo lice, ni jedan komunista ili simpatizer Komunističke partije. Ja mislim da žandari nisu ni pokušavali ikoga od njih da pronađu, jer bi se oni branili i sigurno bi došlo do okršaja. Racija kao policijska akcija bila je izgovor za pljačku i masovno ubijanje nevinih ljudi koje je počelo sutradan, 21. Januara 1942. Ti su ljudi uživali u ubijanju. Ljudi? Maksim Gorki greši, čovek ne zvuči gordo.

Dok se divlajčki ubijalo nekoliko stotina metara od stričevog stana u zgradi  udaljenoj od Banovine pedesetak metara, mi smo uveče tajno slušali džez na radiju i tačno u deset nemačku ljubavnu pesmu Lili Marlen.

Nikad se tačno nije saznalo koliko je ljudi zatri dana pobijeno, jer su likvidiarne i cele porodice, pa trag za njima nije ostao. Polazi se od 4.500 pretežno Srba, Jevreja i Roma, poimence je ustanvoljeno 1.246 lica

Ubijanje je na zapovest iz Budimpešte obustavljeno 24. januara, na moj trinaesti rođendan. Po starom jevrejskom zakonu mogao sam da slavim bar micvu, tada sam sa jevrejkog stanovišta bio postao punoletan.

Kad smo se vratili u školu jevrejskih drugova više nije bilo. Svi mađarski gimnazijalci su demonstrativno počeli da govore srpski.

Leta te 1942. opet smo se kupali i divljali na Štrandu gde su nekoliko meseci ranije ljudi stajali u redu da budu ubijeni i gurnuti pod led u Dunav. Prolećne kiše i vetrovi su oprali pesak. Nismo mislili na mrtve, bili smo nemilosrdna ratna generacija. Često smo se okupljali kod našeg druga Pište Selešija, njegov otac je bio mesar, uvek je bilo svežih krvavica, džigernjača, čvaraka.

Vraćao sam se na Raciju u svojim romanima. U „Poslednjem potezu“ je muž, glava porodice otišao u partizane, vratio se kao pukovnik da vidi odakle su mu ženu i majku odvukli u smrt. Na ulici ga bivši kolega naivno, nemajući pojma šta se događalo, pita „A kako je vaša lepa supruga?“, a on ga prebije i rizikuje gubitak čina. Posle govori da je sreća što nije imao pištolj kod sebe, jer bi pobio sve žive na ulici. U romanu „Usamljenost manjine“ raciju opisujem sa stanovišta mog junaka, Mađara, koji se pita do koje je mere kriv kao Mađar, iako subjektivno svakako nisu ni za šta bili krivi ni on, ni njegov otac.

Istina je, a toga se jasno sećam, da sam se vrativši se iz logora kao šestnaestogodišnjak osećao kao pobednik, nisam trpeo kao staratelje ni strica, ni tetku, ali sam odbio, a to su mi bili ponudili, da budem posmatrač na suđenju novosdskim ubicama, da gledam njihovo pogubljenje. Ja nisam osećao potrebu da se svetim, ali mnogi jesu. Ubijeni su neki krivci, ali i mnogi nevini Nemci i Mađari. Ubijen je i Seleši stariji čije sam džigernjače, krvavice i čvarke rado jeo posle Racije.

U Novom Sadu naručen je spomenik sa natpisom „Svim nevinim žrtvama 1944/45“. Neke časne antifašističke organizacije protestuju, kažu da neće dozvoliti da se takvim objektom rehabilituju zločinci. Ja se ne slažem sa njima. Tekst naglašava da se misli na nevine žrtve. Uveren sam da treba da se setimo i dešavanja posle pobede na koje ne treba da budemo ponosni, jer tek tako stičemo pravo da se čista srca sećamo svojih mrtvih i osudimo krvoloke.

Meni se za vreme Racije pre osamdeset godina ništa nije dogodilo. Nova pretnja smrću sačekala me je dve godine kasnije u Aušvicu. Danas, pred svoj 93. rođendan, smireno se osvrćem na sve što mi se događalo, a što sam u jednom mom romanu nazvao „Moj lepi život u paklu“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

21. januar 1942. Ivan Ivanji Novi Sad Novosadska racija Racija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pripreme za specijalizovanu izložbu EKSPO 2027

Ekspo 2027

15.октобар 2025. B. B.

Opozicija upozorava da će Ekspo 2027 „gurnuti Srbiju u dužničko ropstvo“

Opozicioni poslanici ocenili su da je Ekspo 2027 koruptivan projekat koji će dodatno zadužiti Srbiju

Protesti i žrtve

15.октобар 2025. I.M.

Odakle Vučiću 27 mrtvih na protestima u velikim evropskim zemljama?

U pokušaju da istakne demokratičnost Srbije, Aleksandar Vučić je na konferenciji za medije sa Ursulom fon der Lajen rekao da je na protestima u velikim evropskim zemljama bilo 27 mrtvih. Samo što to nije tačno

Hronika

15.октобар 2025. I.M.

Ukinut pritvor Mariji Vasić i dvojici aktivista, optuženima za „državni udar“

Troje od šestoro aktivista i studenata iz grupe STAV i Pokreta slobodnih građana (PSG), koji su optuženi za navodno pripremanje državnog udara uoči protesta u Beogradu 15. marta, pušteni su iz kućnog pritvora

Beograd, 15. oktobra 2025. - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen

Analiza

15.октобар 2025. Andrej Ivanji

Poseta Ursule fon der Lajen: Packe Vučiću usred Beograda

Poruke predsednice Evropske komisje Ursule fon der Lajen bile su ovog puta jasne: Srbija je na prekretnici i mora da bira između demokratije i autokratije, između EU i Rusije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je vidno neraspoložen

Blokada škole

15.октобар 2025. Marija L. Janković

Jedno veče sa đacima Pete: „Ovo će trajati mnogo duže od dve nedelje“

Iako je uveliko prošlo osam uveče, do kada inače traje nastava, Peta gimnazija je puna. Đaci je čuvaju iznutra, a napolju su im pritekli u pomoć roditelji, veterani, zborovi i građani. Ova škola ponovo je blokirana, ali blokade nisu iste kao lane, kažu njeni đaci za „Vreme“

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure