img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Nova srpska germanofobija: Pljuvanje Švaba za domaću upotrebu

26. decembar 2022, 08:26 Nemanja Rujević
Foto: Zoran Žestić/Tanjug
Beše nekada Angela Merkel: Olaš Šolc i Aleksandar Vučić
Copied

Šolc za Vučića ima štap, ali nema šargarepu. Vučić za Šolca nema ni toliko, ima samo latentnu pretnju da bez njega, kao „faktora stabilnosti“, iskra može da padne na bure baruta. Najnoviji izlivi prostakluka usemereni prema nemačkim političarima i diplomatama svedoče o nervozi jer bi Berlin da suzi Srbiji prostor za politiku koju je Vučić jednom precizno opisao kao „vrdanje“

Ako Vučić to pre nije znao, onda je 10. juna ove godine u 17 časova i 25 minuta morao da sazna da Olaf Šolc nije Angela Merkel.

Na konferenciji za medije u zgradi Saveznog izvršnog veća na Novom Beogradu, Vučić je tada na domaćem terenu odlučio da zameri Šolcu ono što mu je nekoliko nedelja ranije u Berlinu prećutao – naime Šolcove jasne izjave pred Kurtijem da će Srbija morati da prizna Kosovo pre ulaska u Evropsku uniju.

„Naš stav o Kosovu nije nov, nego dugo poznat. Uostalom, rekao sam nešto što je očito i možda to pomaže“, odvratio je Šolc.

U retrovizoru su promakli svi oni ugodni zalasci Sunca u Kancleramtu kad je Merkel gostila Vučića pred razne srpske izbore, njeno tetošenje i tek poneki majčinski blag prekor zbog vladavine prava, demokratskih manjkavosti i ostalih tričarija.

Nema dokaza da je Šolc – godinama vicekancelar – ikada nameravao da ne bude Merkel u bilo čemu, pa i u odnosu prema Srbiji i Vučiću. Uostalom, „Šolcomat“ je dobio izbore baš jer je najviše ličio na Merkel, a Nemci su nakon penzionisanja mame hteli da imaju barem tatu da se ne osećaju kao siročad.

Vetrovi promene

Ali Putinova nezasitost je do Berlina donela Wind of Change o kojem su pevali nemački Skorpionsi, samo što je tada vetar duvao ka istoku.

Nije Šolc hteo ni da ostane bez jeftinog ruskog gasa, nije hteo ni inflaciju, ni da šalje oružje Ukrajini, ali ničemu više nije mogao da se odupre. Dosetio se da bi ipak na Balkanu – koji pera nemačke štampe često zovu „stražnjim dvorištem“ ili „mekim trbuhom“ Evrope – mogao da preduhitri događaje i zapuši brešu kroz koju curi ruski uticaj.

Za Berlin nema dileme da je priznanje Kosova deo te priče. Za Šolca takođe nema dileme da je brzi prijem Srbije i komšiluka u EU poželjan – ali tu je kancelar nemoćan, sve dok galski petlić Makron blokira proširenje.

Ispada tako da Šolc za Vučića ima štap, ali nema šargarepu. Vučić za Šolca nema ni toliko, ima samo latentnu pretnju da bez njega, kao faktora stabilnosti, iskra može da padne na bure baruta.

Najnoviji izlivi prostakluka usmereni prema nemačkim političarima – recimo kad premijerka pita nemačkog ambasadora na Kosovu da li je imao moždani udar pa traži uklanjanje barikada – svedoče o nervozi jer bi Berlin da suzi Srbiji prostor za politiku koju je Vučić jednom precizno opisao kao „vrdanje“.

Ne vidi se šira upotrebna vrednost germanofobije koja se širi sa režimskih medija, osim one za domaću javnost. U njoj Švaba istorijski ima šizofreno mesto – kao zlotvor i srbomrzac, ali i kao biće vredno divljenja zbog reda, rada i discipline i jer je napravio Golfa dvojku.

Ogoljeni napadi u kojima se sa Viole fon Kramon, što je već svima dosadilo, prešlo na krupnije zverke, poput šefice diplomatije Analene Berbok, nepotrebna su žrtva na oltaru Vučićeve popularnosti i večne vladavine u Srbiji. On može da vlada i bez toga da tabloidi napišu kako je „odbrusio“ Nemcima, a ovako samo sokoli onaj deo političkog Berlina koji je oduvek prvi i jedini problem Balkana video u Beogradu.

Cementiranje pat pozicije

Ako je Merkel puštala Vučića da radi šta mu je volja kod kuće jer je računala na to da će on da joj završi Kosovo, današnji vlastodršci u Berlinu nemaju tih iluzija. Ali nemaju ni plan B niti je u Srbiji na vidiku iko ko bi im bio draži partner.

Od Vučića barem i dalje imaju masne subvencije za nemačke investitore, jeftinu radnu snagu, Srbija je i dalje solidan basen gastarbajtera za kojima Nemačka vapi. Malo li je na ovu skupoću.

Osma ofanziva, ova kosovska, ostaće jalova. Rečnikom šaha, omiljene Vučićeve igre, u toku je dekadentno kretanje ka potpunoj pat-poziciji.

Niti on hoće da prizna Kosovo pod uslovima koji su na stolu („nemačko-francuski predlog“), niti Nemci mogu da mu ponude ulazak u EU, niti Vučić i Srbija mogu sebi da priušte potpuno okretanje leđa Zapadu, niti bi Nemci sankcijama i otvorenim pretnjama da ga guraju u ruke Rusiji. I ništa što se kaže ne može da pomeri figure na tabli.

Za građane Srbije se, pak, u svemu krije otrežnjujuće saznanje – i ovim vlastima u Berlinu stalo je do geopolitičke poslušnosti Srbije, a ne do demokratije. Kad bi im Vučić dao šta hoće, opet bi upijao zalaske Sunca na terasi Kancleramta. U tom pogledu, Merkel kao da nije ni odlazila.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

srpsko nemački odnosi nemačko francuski plan nemačlka politika prema srbiji srbija nemačka kosovo Vučić Šolc Olaf Šolc srbija beograd berlin odnosi srbije i nemačke Aleksandar Vučić Olaf Šolc
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kosovska Mitrovica

Iz novog broja „Vremena“

25.februar 2026. M. S.

Kvaka 22 za kosovske Srbe: Trebaju ti dokumenta koja ti ne damo

Kosovski zakon o strancima kao da je pisan da uništi život hiljadama ljudi. A Beograd na sve to ćuti

Milosav Simović, presuda

Slučaj generala Simovića

25.februar 2026. K. S.

U ime naroda: Šta stoji u presudi generalu Simoviću za odavanje državne tajne

„Vreme” objavljuje presudu Višeg suda u Nišu generalu Milosavu Simoviću u kojoj stoji koje je podatke i kome predavao zbog čega je  osuđen na šest meseci kućnog pritvora

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Povezane vesti

Analiza

26.novembar Andrej Ivanji

Berlinski proces: Lepe želje i nelepa stvarnost

Danas je u Berlinu počeo još jedan samit šefova država i vlada Zapadnog Balkana. Kancelar Olaf Šolc je govorio o evropskoj perspektivi, kako Evropska unija nije kompletna bez ovih „šest“ država i kako one mogu da računaju na Nemačku. Baš lepo

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure