
Iz rođendanskog dvobroja
Policija i BIA kao plaćene dadilje narko-kartela
„Vreme“ istražuje kako je mafijaška likvidacija u Beogradu na vodi ogolila da policija posmatra i štiti kriminalce, umesto da ih hapsi. Pa ih još ubiju na njihove oči
Poseta Lavrova „srpskim prijateljima“ rukovođena isključivo ruskim interesima ne bi bila nimalo prijateljski čin, jer bi rukovodstvo zemlje domaćina uvalila u dodatne probleme, kao da srpskim čelnicima nije dovoljno što odolevaju pritiscima Zapada i ne uvode sankcije Rusiji
Da je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov došao u Beograd bio bi uvalio „srpske prijatelje“ u solidne neprijatnosti: scene kako ga u organizaciji raznoraznih patriotskih udruženja i proruskih partija oduševljeno pozdravljaju građani koji nose slike sa Putinom, kako se ljubi i grli sa Vučićem, Dačićem i Selakovićem i ćaska sa patrjarhom Porfirijem, kako Dan Rusije proslavlja u Beogredu obišle bi podeljeni svet koji je zabrazdio u ratni sukob između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Srbija bi za Lavrova bila ništa drugo do evropska pozornica sa koje bi u svet poslao poruke o opravdanosti ruske „specijalne operacije“ i agresiji Zapada na pravedničku Rusiju, mesto sa koga bi pokazao da Rusija u Evropi nije sama.
Na Srbiju bi se bio obrušio šitstorm zapadnih medija kome bi sledile oštre kritike zapadnih političara, na opšte oduševljenje onih preko 80 odsto građana Srbije koji vole Vladimira Putina i koji, valjda, u svojim vlažnim snovima rusku invaziju na Ukrajinu projektuju na san o nekoj futurističkoj, vojno nadmoćnoj Srbiji koja bi poslala svoje tenkovske jedinice na Kosovo i Metohiju i od koje bi strepele sve susedne zemlje; a možda i ponovo izbila na linju Karlovac-Karlobag-Virovtica-Ogulin koju je nekoć propagirao sadašnji predsednik Srbije u drugom mandatu Alekandar Vučić.
Srbija koja se zahvaljujući mudrom državnom rukovodstvu koprca između ruskog gasa i ljubavi rusofilijom zadojenog stanovništva prema Putinu sa jedne, i ekonomske zavisnosti od Evropske unije sa druge strane, koja je izložena sve većim pritiscima Zapada zato što jedina u Evropi nije uvela sankcije Rusiji, samo bi još poseta Lavrova falila.
Poseta Lavrova „srpskim prijateljima“ ne bi bila nimalo prijateljska, njeni organizatori u Moskvi rukovodili su se samo ruskim interesima ne hajući za dodatne probleme koje bi na glavu natovarila domaćinima.
Demonstracija sile Zapada – zatvaranje neba oko Srbije za ruski avion u kome bi doleteo Lavrov – je Srbiju poštedela muka gostoprimstva dragom, u ovomtrenutku neželjenom gostu i slikovito pokazala šta bi Srbija bila ukoliko bi se u sukobu svetova priklonila ruskom carstvu: izolovana gubernija na rubu Evropske unije.
I mala ograda od ovog, ko bi ga znao, trčanja pred rudu da Lavrov definitivno ne dolazi (neko je spomenuo teleportovanje): mogao bi Lavrov da pokuša da sedne u avion Air Serbia na redovnom letu Moskva-Beograd koji saobraća svakog dana, a ponedeljkom, sredom i petkom i dva puta dnevno; ili Aerflota koji takođe leti svakog dana iz Moskve; ili, ako hoće da uštedi, da doleti sa ruskom avio kompanijom Red Wings koja leti za Beograd utorkom, četvrtkom i subotom, doduše sa aerodroma Domodedovo 42 kilometara udajenog od centra Moskve.
Kao što predsdnik Vučić voli da naglasi: Srbija je jedina evropska država koja nije uvela sankcije Rusiji.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Vreme“ istražuje kako je mafijaška likvidacija u Beogradu na vodi ogolila da policija posmatra i štiti kriminalce, umesto da ih hapsi. Pa ih još ubiju na njihove oči
I vlast i deo opozicije osećaju nelagodu jer se pojavio novi snažni akter na političkoj sceni, kaže rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić za „Vreme“. Kaže da ljudi sa studentske liste moraju biti produžena ruka studenata i da poverenje ne smeju da iznevere
Dok vlast poziva na dijalog i osuđuje "blokaderski terorizam", opozicija za incident u Ćacilendu krivi režim koji je u centru Beograda instalirao šatorsko naselje u kome se okupljaju „nasilnici i kriminogeni elementi“.
Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koju je usvojena 22. oktobra ocenjena je kao najoštrija od svih dosadašnjih i njome se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD
Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve