
Komentar
Koliko puta dnevno jede naprednjak?
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kompanija Majkrosoft ponudila je na Jutjubu besplatne lekcije iz programskog jezika Pajton, a drži ih jedan od njihovih vodećih programera Kristofer Harison, uz pomoć Suzan Ibač iz departmana igrica. Koji je njihov interes u tome?
Odgovora, odnosno nagađanja ima mnogo, ali za početak da vidimo o čemu se radi. Na Jutjubu su se pre nekoliko dana pojavile 44 video-lekcije „Pajtona za početnike“ (Python for Beginners) koje je Majkrosoft objavio o sopstvenom trošku. Lekcije su različite dužine, od 2 do 13 minuta i namenjene su onima koji bi želeli da nauče programski jezik proglašen za najpopularniji na svetu prošle godine.
Prema objašnjenju samog Harisona, ovo jeste kurs za početnike, ali ne baš za one koji još nikada nisu imali kontakt sa programiranjem. Očekuje se da pratilac kursa ima neku ideju o algoritmima, kaže Harison, navodeći kao primer korak „ako“ koji se u različitim jezicima drugačije piše, ali ima isti smisao. Polaznik, dakle, treba da zna čemu služi taj i slični koraci, a kurs će mu pojasniti kako se to koristi u Pajtonu.
Harison zaključuje da kurs pokriva samo osnovne stvari, naučiće vas da se „sporazumevate“, a polaznik treba da nastavi da uči sam na drugim kursevima ili iz knjiga.
Nije, dakle, za potpune duduke koje bombarduju obećanjima da će ih neka škola programiranja za šest meseci pretvoriti u majstora koji mesečno zgrće hiljade evra, ali jeste za nekoga koji bi da se prekvalifikuje, a ima neko osnovno znanje stečeno na časovima informatike u školi.
Interes Majkrosofta da ovakav kurs napravi je, pre svega, namera da što više ljudi privuče na svoj Azur, što je Majkrosoftov servis za upravljanje klaudom. Ako im uspe to što su naumili, Azur bi trebalo da postane novi Vindouz, odnosno platforma na kojoj se sve dešava.
A da bi to uspelo, potrebno je da korisnici ovladaju osnovnim stvarima, kao što su morali da nauče da koriste vord i eksel u svoje vreme.
Pajton je za to idealan jezik, nastao je krajem osamdesetih prošlog veka i ime je dobio po Letećem cirkusu Montija Pajtona. Napravio ga je holandski programer Gvido van Rosum, nezadovoljan koliko su tada aktuelni programski jezici nekomforni za ljude koji nisu studirali programiranje. Pajton je s te strane prilično jednostavan i za učenje i za rad i to je razlog što je danas tako popularan. Gvido se nije obogatio od svog dela (koje su posle razvijali mnogi), a danas radi za Gugl.
Ovaj kurs bi mogao idealno da se nadoveže na znanje iz informatike koje se stiče u srpskim školama, pod uslovom da se školski program unapredi i okrene ka usvajanju algoritamskog razmišljanja umesto učenja praktičnih veština koje će ubrzo biti prevaziđene.
U svakom slučaju, preporuka je da ga isprobate. Ako vam koristi, odlično je, možete polako da se pripremate za budućnost gde će znanje programiranja vredeti više nego vozačka dozvola. Ako ništa ne ukapirate, barem ćete znati da vam treba kurs ispod početnog.
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve