
Komentar
Autoimuna bolest Srbije
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Kompanija Majkrosoft ponudila je na Jutjubu besplatne lekcije iz programskog jezika Pajton, a drži ih jedan od njihovih vodećih programera Kristofer Harison, uz pomoć Suzan Ibač iz departmana igrica. Koji je njihov interes u tome?
Odgovora, odnosno nagađanja ima mnogo, ali za početak da vidimo o čemu se radi. Na Jutjubu su se pre nekoliko dana pojavile 44 video-lekcije „Pajtona za početnike“ (Python for Beginners) koje je Majkrosoft objavio o sopstvenom trošku. Lekcije su različite dužine, od 2 do 13 minuta i namenjene su onima koji bi želeli da nauče programski jezik proglašen za najpopularniji na svetu prošle godine.
Prema objašnjenju samog Harisona, ovo jeste kurs za početnike, ali ne baš za one koji još nikada nisu imali kontakt sa programiranjem. Očekuje se da pratilac kursa ima neku ideju o algoritmima, kaže Harison, navodeći kao primer korak „ako“ koji se u različitim jezicima drugačije piše, ali ima isti smisao. Polaznik, dakle, treba da zna čemu služi taj i slični koraci, a kurs će mu pojasniti kako se to koristi u Pajtonu.
Harison zaključuje da kurs pokriva samo osnovne stvari, naučiće vas da se „sporazumevate“, a polaznik treba da nastavi da uči sam na drugim kursevima ili iz knjiga.
Nije, dakle, za potpune duduke koje bombarduju obećanjima da će ih neka škola programiranja za šest meseci pretvoriti u majstora koji mesečno zgrće hiljade evra, ali jeste za nekoga koji bi da se prekvalifikuje, a ima neko osnovno znanje stečeno na časovima informatike u školi.
Interes Majkrosofta da ovakav kurs napravi je, pre svega, namera da što više ljudi privuče na svoj Azur, što je Majkrosoftov servis za upravljanje klaudom. Ako im uspe to što su naumili, Azur bi trebalo da postane novi Vindouz, odnosno platforma na kojoj se sve dešava.
A da bi to uspelo, potrebno je da korisnici ovladaju osnovnim stvarima, kao što su morali da nauče da koriste vord i eksel u svoje vreme.
Pajton je za to idealan jezik, nastao je krajem osamdesetih prošlog veka i ime je dobio po Letećem cirkusu Montija Pajtona. Napravio ga je holandski programer Gvido van Rosum, nezadovoljan koliko su tada aktuelni programski jezici nekomforni za ljude koji nisu studirali programiranje. Pajton je s te strane prilično jednostavan i za učenje i za rad i to je razlog što je danas tako popularan. Gvido se nije obogatio od svog dela (koje su posle razvijali mnogi), a danas radi za Gugl.
Ovaj kurs bi mogao idealno da se nadoveže na znanje iz informatike koje se stiče u srpskim školama, pod uslovom da se školski program unapredi i okrene ka usvajanju algoritamskog razmišljanja umesto učenja praktičnih veština koje će ubrzo biti prevaziđene.
U svakom slučaju, preporuka je da ga isprobate. Ako vam koristi, odlično je, možete polako da se pripremate za budućnost gde će znanje programiranja vredeti više nego vozačka dozvola. Ako ništa ne ukapirate, barem ćete znati da vam treba kurs ispod početnog.
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve