
Komentar
Studije srpstva i drugi košmari
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Kompanija Majkrosoft ponudila je na Jutjubu besplatne lekcije iz programskog jezika Pajton, a drži ih jedan od njihovih vodećih programera Kristofer Harison, uz pomoć Suzan Ibač iz departmana igrica. Koji je njihov interes u tome?
Odgovora, odnosno nagađanja ima mnogo, ali za početak da vidimo o čemu se radi. Na Jutjubu su se pre nekoliko dana pojavile 44 video-lekcije „Pajtona za početnike“ (Python for Beginners) koje je Majkrosoft objavio o sopstvenom trošku. Lekcije su različite dužine, od 2 do 13 minuta i namenjene su onima koji bi želeli da nauče programski jezik proglašen za najpopularniji na svetu prošle godine.
Prema objašnjenju samog Harisona, ovo jeste kurs za početnike, ali ne baš za one koji još nikada nisu imali kontakt sa programiranjem. Očekuje se da pratilac kursa ima neku ideju o algoritmima, kaže Harison, navodeći kao primer korak „ako“ koji se u različitim jezicima drugačije piše, ali ima isti smisao. Polaznik, dakle, treba da zna čemu služi taj i slični koraci, a kurs će mu pojasniti kako se to koristi u Pajtonu.
Harison zaključuje da kurs pokriva samo osnovne stvari, naučiće vas da se „sporazumevate“, a polaznik treba da nastavi da uči sam na drugim kursevima ili iz knjiga.
Nije, dakle, za potpune duduke koje bombarduju obećanjima da će ih neka škola programiranja za šest meseci pretvoriti u majstora koji mesečno zgrće hiljade evra, ali jeste za nekoga koji bi da se prekvalifikuje, a ima neko osnovno znanje stečeno na časovima informatike u školi.
Interes Majkrosofta da ovakav kurs napravi je, pre svega, namera da što više ljudi privuče na svoj Azur, što je Majkrosoftov servis za upravljanje klaudom. Ako im uspe to što su naumili, Azur bi trebalo da postane novi Vindouz, odnosno platforma na kojoj se sve dešava.
A da bi to uspelo, potrebno je da korisnici ovladaju osnovnim stvarima, kao što su morali da nauče da koriste vord i eksel u svoje vreme.
Pajton je za to idealan jezik, nastao je krajem osamdesetih prošlog veka i ime je dobio po Letećem cirkusu Montija Pajtona. Napravio ga je holandski programer Gvido van Rosum, nezadovoljan koliko su tada aktuelni programski jezici nekomforni za ljude koji nisu studirali programiranje. Pajton je s te strane prilično jednostavan i za učenje i za rad i to je razlog što je danas tako popularan. Gvido se nije obogatio od svog dela (koje su posle razvijali mnogi), a danas radi za Gugl.
Ovaj kurs bi mogao idealno da se nadoveže na znanje iz informatike koje se stiče u srpskim školama, pod uslovom da se školski program unapredi i okrene ka usvajanju algoritamskog razmišljanja umesto učenja praktičnih veština koje će ubrzo biti prevaziđene.
U svakom slučaju, preporuka je da ga isprobate. Ako vam koristi, odlično je, možete polako da se pripremate za budućnost gde će znanje programiranja vredeti više nego vozačka dozvola. Ako ništa ne ukapirate, barem ćete znati da vam treba kurs ispod početnog.

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve