img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Logika Putinovog rata: Dizanje spirale nasilja koje vodi u poraz

26. септембар 2022, 09:06 Ivan Milenković
Foto: Sergei Savostyanov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Dizanje ratnog uloga: Vladimir Putin
Copied

Kada joj loše krene tiranija, po prirodi svoga ustrojstva, povećava obim i kvalitet nasilja, ne bi li na taj način privela pameti svoj neodlučni narod. To radi i Vladimir Putin, i to je put koji vodi do poraza

Svoj lični rat u Ukrajini Vladimir Putin nastavlja delimičnom mobilizacijom, što je naišlo na oduševljeni odziv njegovog voljenog naroda koji je nepokolebljivo, odmah po proglašenju mobilizacije, pohitao da glavom bez obzira pobegne iz Rusije. Kada je video kako stvari stoje hazjajin je, jednako hitro, potpisao izmene i dopune krivičnog zakona kojim se predviđaju drakonske kazne za one koji pokušaju da izbegnu mobilizaciju.

Da bi se razumeo ovaj potez dovoljna je logika: kada joj loše krene tiranija, po prirodi svoga ustrojstva, povećava obim i kvalitet nasilja, ne bi li na taj način privela pameti svoj neodlučni narod. Drugim rečima, ovaj Putinov gest izraz je slabosti, možda i očaja, jer u privatnom hazjajinovom ratu ništa ne valja.

Mutan rat još mutniji ciljevi

Povod za rat je mutan, ciljevi ne postoje, opravdanja su sumanuta, a ni na frontu stvari se ne odvijaju baš prelepo. Naprotiv. Ako je, recimo, tačan podatak da je za ovih nekoliko meseci rata Rusija izgubula oko 50 hiljada vojnika (dakle nije reč, naprosto, o žrtvama rata, nego o vojnicima), onda je, dodamo li tome tri puta toliko ranjenih, to već katastrofa. (Sve i da je ovo dobro plasirana laž – a sva je prilika da nije – te da ovaj broj i prepolovimo, to je i dalje strahovito veliki broj mrtvih vojnika.) Zaplombiranost informativnog prostora i nepoverenje u zvanične informacije samo doprinosi katastrofičnim glasinama, te je sveruski juriš na granice – osim ukrajinske – logična posledica proglašenja mobilizacije i dopisivanja krivičnog zakonika.

Ratne analogije

Na ovom mestu nameću se analogije s Amerikom (vijetnamski rat) i Srbijom (Miloševićevi ratovi).

Američka vlast, da podsetimo, nije bila ni malo nežna prema onima koji su izbegavali odlazak u Vijetnam – što je bio rat jednako besmislen kao i Putinov privatni rat u Ukrajini (ako uopšte postoje smisleni ratovi) – kao što nije bila nežna ni prema onima koji su se ratu javno suprotstavljali: policija je tukla i hapsila, a nacionalna garda je, u pokušaju da umiri demonstracije, otvarala vatru na one koji su se ratu javno opirali. Na stranu to što američka vlast ima demokratsku legitimaciju za razliku od Putinove vlasti koja se legitimiše nasiljem, teško da bi bilo koji poredak koji se upusti u ratne igre trpeo tu i takvu vrstu otpora. Ipak, za slom Amerike u vijetnamskom ratu otpor građana nije bio zanemarljiv. Vodili su Amerikanci taj rat bez jasnih ciljeva, na odvratan način: napalm bombe, masakri civila, hemijsko oružje (i ko zna šta sve ne), te je slom američke vojske, uprkos tehničkoj nadmoći, bio merodavan.

Slučaj Miloševićeve Srbije jednako je poučan. Ratove u Hrvatskoj i Bosni Milošević je izgubio – motivi su precrtani – zbog mutnih povoda, nejasnih ciljeva, njihovog pljačkaškog i otvoreno zločinačkog karaktera, te, najzad, posledično, zbog kilave mobilizacije (koju Milošević, za razliku od Putina, nikada nije proglasio iako ju je sprovodio) i duboke nemotivisanosti vojnika. Doduše, ti ratovi nisu doveli do pada Miloševićeve nacionalističke diktature, nego je pad usledio pošto je Milošević raskinuo ugovor sa svojim voljenim narodom: mogao je Milošević, uprkos temeljnoj devastaciji zemlje, izvan granica da radi štagod hoće sve dok je u kući održavao kakav-takav mir. Bombardovanje NATO saveza najzad ga je oborilo s vlasti.

Spirala nasilja

Istu logiku sledi i Putin. I to više nije stvar izbora nego spirale nasilja koja se ne može zaustaviti drugačije osim vojnim porazom (bio on priznat, kao u slučaju Amerike, ili nepriznat kao u slučaju Miloševića), svrgavanjem tiranina, ili njegovom smrću. A da, ili dizanjem sveta u vazduh (što bi, otprilike, bilo isto kao kada bi se rak mozga lečio rakom pluća).

U ovom poslednjem slučaju, ako uza zid priterani hajzjajin odluči da pritisne dugme kojim će sebe i dobar deo sveta da digne u vazduh, možemo se samo nadati da će, u tom trenutku, stepen nezadovoljstva i očajanja ljudi oko njega biti toliki da neće poslušati njegovo samoubilačko naređenje.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

mobilizacija rusija nasilje rusija nuklerani rat poraz rusije potezi vladimira putina putinov rat Rat Rat u Ukrajini rat vladimira putina rusija nuklerano oružje ruska vojska Vladimir Putin vojne igre
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na ulicama ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić : Ljudi su nervozni, protesti najveći problem za 23 odsto populacije

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za EXPO

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure