
Borba privida i stvarnosti: Napoleon, to sam ja
Na mestu susreta privida i stvarnosti nalazi se nož u rukama građanke koja je skoknula do prodavnice po konzervu graška, pa onda tu konzervu, onako u mimohodu, hitnula na omraženi lik
Prošle nedelje su Unicef, Ministarstvo prosvete i Telenor objavili veoma zanimljivo istraživanje o vršnjačkom nasilju na internetu, prvo takvo u Srbiji. Rezultati pokazuju da je nasilje na internetu prisutno, ne bi se moglo reći da je izraženo, manje ga je nego nasilja u realnom svetu.
Svi oblici nasilja (mobilnim telefonom, porukama, Fejsbukom, Tviterom, elektronskom poštom) prijavljuju se kod manje od deset odsto đaka osnovnih i srednjih škola uz visoko izraženu informisanost i razumevanje šta je to neprihvatljivo ponašanje u digitalnom svetu. Sudeći po anketi, ovdašnji đaci su na internetu prilično oprezni, ne daju lako svoje podatke niti naivno ulaze u komunikaciju sa nepoznatima. Naravno, ima zabrinjavajućih primera. Njihov broj nije masovan, ali nijedan slučaj ne sme se ignorisati, jer su posledice ozbiljne.
Problem nasilja na internetu je njegov intenzitet i sveprisutnost. Ako ste meta nasilnika u školi, moguće je skloniti se. Slično je i sa drugim oblicima nasilja, kao što je preterano zadirkivanje, ponižavanje od strane grupe. U drastičnim slučajevima moguće je promeniti razred ili školu.
Od digitalnog nasilja nema bekstva. Svaki put kada se dete-žrtva uključi na internet, na socijalne mreže, tamo ga čekaju neprijatnosti. A pratiće ga i kada fizički pokuša da se izmesti, otud je digitalno nasilje mnogo intenzivnije od uobičajenog.
S druge strane, savet da se društvene mreže ne koriste jednak je savetu da dete ispišete iz škole i ostavite ga kod kuće. Današnje generacije najveći deo života provode u digitalnom okruženju, odatle je odsustvo poseban oblik otuđenosti. Najdrastičniji primer je Adam Lanza, masovni ubica iz Konektikata, čija se neuklopivost u društvo ilustruje i time da nije imao ni Fejsbuk profil.
Saveti stručnjaka su različiti. Od toga da dete do 14 godina ne sme da ima kompjuter u svojoj sobi, da roditelji osnovaca moraju imati šifre svih njihovih naloga, zlu ne trebalo, da u svakom trenutku mogu da bace pogled na ekran i da moraju znati po kakvim se to adresama njihovo dete kreće. Dobar pristup je da zamole svoje dete da ih „nauči“ kako se pravilno koriste društvene mreže, a najvažnije je poverenje. Najopasnija je potpuna nezainteresovanost i verovanje da je dete bezbedno dokle god je samo u svojoj sobi.
Nešto drugo se iz ovog istraživanja čita, što je meni mnogo interesantnije. Već u nižim razredima osnovne škole, do četvrtog, upotreba računara i mobilnih telefona je masovna, a kada se dođe do srednjoškolaca postaje apsolutna, čak do 99 odsto. Nailazi nam čitava generacija koja je potpuno digitalizovana, mimo obrazovnog sistema koji je potpuno nesposoban da je prati, a o usmeravanju da i ne govorimo. I to u društvu u kojem sve što je digitalizovano mora da se prevede u analogno. Jer, kako da na ekran udariš pečat, taj impresivni simbol našeg primitivizma.
Na mestu susreta privida i stvarnosti nalazi se nož u rukama građanke koja je skoknula do prodavnice po konzervu graška, pa onda tu konzervu, onako u mimohodu, hitnula na omraženi lik
Psihički labilna žena u Nišu nije napala slučajnog prolaznika, nego je napala ciljano. A ko je to mesecima crtao metu na čelu Natalije Jovanović i mnogih drugih?
Na isti način kao što je Arkan komandovao svojim gardistima, Vučić upravlja državom i naprednjačkim ministrima. Sličnostima ovdje nije kraj
Neka se na kraju ispostavi da je rupu na prozoru dr Dragana Milića napravio detlić. Jedino što je u ovom trenutku relevantno je da postoji jasna sumnja da je na njega pucano, da je Vučić opozicionog prvaka u Nišu nazvao čistim zlom i da odsustvo njegove rekacije nije normalno
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić konačno je počeo formiranje nekakvog pokreta sa nekim profesorima. Super, njih niko ne zna pa ne može da ih gađa jajima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve