img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Iran, Rusija i SAD: Neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj

14. новембар 2022, 08:27 Momir Turudić
Foto: Sergei Savostyanov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Na istoj strani: Vladimir Putin i Ebrhim Raisi
Copied

Istovetna politika sankcija SAD-a prema Iranu i Rusiji gura ove dve države jednu drugoj u zagrljaj. Izgleda da niko u Vašingtonu ne sluša reči Henrija Kisindžera koji je, povodom američkog pritiska i na Rusiju i na Kinu, rekao da nikada ne treba istovremeno napadati dva protivnika, koji inače nisu prirodni saveznici

Kada je 24. februara počeo napad Rusije na Ukrajinu, a potom usledile zapadne sankcije Moskvi, izgledalo je, bar na kratko, da to može popraviti ekonomski položaj Irana. Naime, odmah su se pojavile vesti da Amerikanci pokušavaju da otople odnose sa državama koje tretiraju kao parije, Iranom i Venecuelom, jer bi povećani izvoz nafte iz ovih zemalja mogao da pomogne u stabilizaciji uzavrelog tržišta energenata.

To je podrazumevalo da SAD ožive nuklearni sporazum sa Iranom iz 2015. godine, po kome je Teheran pristao da ograniči nuklearne aktivnosti u zamenu za ukidanje sankcija, koji je Donald Tramp suspendovao 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu (EU se sa tim nije složila i nije istupila iz sporazuma).

No, takve nade nisu dugo potrajale. Iran je ponovo na optuženičkoj klupi zbog gušenja demonstracija u zemlji, pa je Teheran, prirodno, pojačao saradnju sa Rusijom, neprijateljem svog neprijatelja. Tome je sigurno pomoglo i što su u ratu u Siriji Rusija i Iran već godinama na istoj strani, podržavajući Bašara el Asada.

Najviše prašine diglo se oko iranskih samoubilačkih dronova koje Rusija koristi u Ukrajini. Zapad je optužio Iran da direktno izvozi dronove u Rusiju, Teheran to negira, tvrdeći da su dronovi Mosvi prodati još pre rata. U svakom slučaju, najavljuje se izvoz iranskih raketa i još različitog oružja u Rusiju u narednom periodu.

„Politiko“ piše da je Iran ponudio da podeli sa Rusijom svoja iskustva u veštini izbegavanja sankcija. Zapadne diplomate tvrde da je Islamska Republika uspevala da ublaži razorni uticaj sankcija SAD-a tako što je izgradila sistem fiktivnih kompanija i stranih banaka, uključujući velike finansijske institucije sa sedištem u Evropi i SAD, koje iranske kompanije koriste da izbegnu međunarodne kontrole i poslovanje u inostranstvu. Kako god, sigurno je da Iran ima nemerljivo duže iskustvo od Rusije u dovijanju kako da izbegne sankcije – Amerika ga je stavila na „crnu listu“ još od Islamske revolucije 1979. godine.

Tokom leta, Moskva i Teheran počeli su pregovore o prokopavanju kanala za brodove koji bi išao od Kaspijskog mora do Persijskog zaliva, koji bi znatno olakšao izvoz nafte iz Rusije.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je i da su se Rusija, Azerbejdžan i Iran dogovorili o ubrzanju pregovora o izgradnji transportnog koridora sever-jug, čiji će jedan deo ići duž zapadne obale Kaspijskog mora. Rusija, Iran i Indija su još 2000. godine potpisale prvi dokument za uspostavljanje tog Međunarodnog transportnog koridora, čiji početak bi bio u Sankt Peterburgu a kraj u Mumbaju i koji bi, kada bude kompletiran, mogao da smanji vreme prevoza tereta iz Indije do centralne Azije i Rusije sa sadašnjih oko 40 na 14 dana.

I nije vrednost tog koridora samo u smanjenju troškova i vremena transporta – i za Rusiju i za Iran on bi bio veliki doprinos u razbijanju zapadne blokade pod kojom stenju njihove države.

Nije zato nikakvo čudo što je iranski predsednik Ebrahim Raisi krajem avgusta u Samarkandu, na sastanku Šangajske organizacije za saradnju koju čine Kina, Rusija, Indija, Pakistan i četiri centralnoazijske države bivšeg Sovjetskog Saveza, izjavio da Iran ima za cilj da se pridruži tom bloku. Očigledno, i Iran i Rusija smatraju da je ta političko-ekonomska organizacija, osnovana 2001. godine, neka vrsta „alternative“ Zapadu, pa je logično da i tu budu na istoj strani.

CNN je, pozivajući se na američke obaveštajne podatke, objavio da je Teheran zatražio od Kremlja pomoć u razvoju svog nuklearnog programa, ali za sada je nemoguće znati da li je ta vest tačna ili je nastavak američkog propagandno-političkog pritiska i na Iran i na Rusiju.

Kako god, istovetna politika SAD-a prema Iranu i Rusiji gura ove dve države jednu drugoj u zagrljaj, u kome se zaboravljaju međusobni problemi kojih nije manjkalo u istoriji ove dve zemlje. Izgleda da niko u Vašingtonu ne sluša reči Henrija Kisindžera koji je, povodom američkog pritiska i na Rusiju i na Kinu, rekao da nikada ne treba istovremeno napadati dva protivnika, koji inače nisu prirodni saveznici.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

američke sankcije iran američke sankcije rusija ebrahim raisi iran nuklearni program Iran rusija iranski dronovi međunarodni transportni koridor odnosi rusije i irana putin raisi Rat u Ukrajini sad iran sad iran rusija sad rusija šangajska organizacija teheran moskva vadimir putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

08.октобар 2025. Andrej Ivanji

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Komentar
Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Andrej Ivanji

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure