img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Igračka plačka

13. decembar 2012, 01:12 Teofil Pančić
Copied

Šta nam tragična smrt jedne čestite žene govori o naravi današnjih medija, kao glavnih opslužitelja "kulture ničega"

Nema danas na svetu baš mnogo ucveljenijih ljudi od Mel Grig i Majkla Kristijana, dvoje građana daleke Australije. Ne, nisu oni nekakav malerozni bračni par kojem je neki (sup)tropski tajfun odneo i spljeskao kuću sve sa detetom u njoj, niti im je kakva nevaspitana ajkula poodgrizala ekstremitete dok su se bezbrižno brčkali u okeanu – ili šta bi već mogla biti „naša“ ideja neke (jedva) moguće nesreće na tom srećnom i berićetnom kontinentu na kojem ljudi povazdan hodaju naglavačke i nije im ništa.

Ovo dvoje su mladi i lepi, zdravi i uspešni ljudi. Do tragičkog udesa u kojem se sada kuvaju i peku nisu došli suprotstavljajući se volji hirovitih i razmaženih Bogova, nego naprotiv, bivajući dobra i prilježna deca svoje epohe, đaci-odlikaši svoje kulture i svoje profesije, ‘ajmo reći novinarske. Mel i Majkl su voditeljski par, a vodili su kanda neki od onih bezbrojnih radijskih i televizijskih programa (ima ih i u našem svračijem zakutku već toliko da se ne mere dihat) baziranih na „duhovitom i neobaveznom ćeretanju“ o svemu i svačemu, pretežno ni o čemu; a upravo to Ništa, koje zapravo treba lišiti velikog početnog slova jer mu ovo pridaje nezasluženu težinu, dakle: to ništa ispostavlja se kao neka vrsta odsutno-prisutne suštine jedne specifične kulture savremenosti, jednog (dominantnog, i sve dominantnijeg) shvatanja „zabave“, a onda posledično i shvatanja uloge medija, koji postaju prevashodno zabavljači, i malo šta osim toga. E, tako se Mel i Majklu učinilo strašno duhovitim da nazovu bolnicu u kojoj leži trudna kraljevska snajka Kejt Midlton i da se, ko biva, raspitaju za njeno zdravlje. Naravno, ne bi dobili ništa upotrebljivo da se nisu predstavili – ho, ho, nije li to tako duhovito – kao princ Čarls i kraljica Elizabeta II. Sa druge strane žice bila je medicinska sestra Hasinta Saldana, reklo bi se pomalo naivno i dobrodušno čeljade čijem je konceptu življenja bilo nepojamno da bi se neko u jednoj takvoj stvari išao lažno predstavljati i terati sprdnju, pa ih je (kao, je li, blisku rodbinu) lepo prespojila s inače medijima nedostupnom lepom Katom, i… i onda je iz svega toga nastala višednevna medijska tarapana i zevzekana, zgodna tema za tikvane i ćurke ovoga sveta da se slatko iscerekaju nad prvim jutarnjim makijatom. Svima je to, je li, bilo tako herclih, osim što je sirota Hasinta malo preteško podnela činjenicu da se – bez neke suvisle sopstvene krivice – najedared našla opšte poznatom kao figura sveopšte poruge, pa se, hm… ubila. Drugim rečima, jedna je „obična“ čestita žena sebi oduzela život usled šoka i očajanja zbog jedne idiotske „šale“. Naravno, Mel i Kristijan sada su očajni, život im se pretvorio u pakao iskrenog grizodušja, mnogo se kaju i kunu se da nisu mogli ni da naslute na šta će sve to da izađe. I treba im verovati u to; sve u čemu su odrasli i formirali uveravalo ih je da je to što čine sasvim OK, i sasvim bezazleno.

Moglo je lako da se dogodi da budu u pravu. Jasna je stvar, na Hasintinom se mestu neko drugi svakako ne bi ubio nego bi se, recimo, sekirao nekoliko dana, a onda bi život otišao dalje svojim tokom, i svetina bi se ubrzo zabavljala i sladila nekom drugom besmislenom i veštačkom, tj. medijski proizvedenom zvizdarijom. Ali, eto, Hasinta Saldana je kanda bila žena malo „tradicionalnijeg“ shvatanja sramote, pa sa tim nije umela ili mogla da živi.

Sada ću vas zamoliti da se vratimo na prapočetak, na uzrok cele priče. Ne smemo, naime, zaboraviti da bez toga priče ne bi ni bilo, Mel i Kristijan bi i dalje srećno ćeretali ni o čemu na oduševljenje milionskog auditorijuma, a Hasinta S. bi bila živa. Elem, šta je uopšte bio povod vickastog novinarskog istraživanja? Kakva to Strašna Tajna koju neustrašivi novinari imadoše raskrinkati, makar i malko nekonvencionalnim sredstvima, a sve u onom čuvenom „javnom interesu“, takoreći „vašem pravu da znate sve“ (da prosti u ovoj stvari nedužni RTS)? Bah, zapravo baš ništa, ali doslovno ništa. Jedna mlada žena leži u bolnici, biće da je trudna i da očekuje prinovu. Reklo bi se da je to dosta obična stvar. Jeste da je ona kraljevska snajka, valjda i buduća britanska kraljica (ili nije, ič se ne razumem u te dinastičke stvari, niti me imalo zanima). Pa šta onda? Ona je i dalje samo jedno žensko ljudsko biće koje će se uskoro poroditi, kao i milijarde žena pre nje. Čudna mi čuda. Ne verujem da iko ozbiljno očekuje da Kejt M. rodi vanzemaljca, šivaću mašinu ili baobab, tako da je nejasno o čemu se, jebote, uopšte radi, to jest, kako jedna takva stvar (jedna udata gospođa vodila ljubav s mužem, zatrudnela pa će da rodi) može izazivati bilo kakvu radoznalost?! E, ali to vam je ta selebriti kultura kao deo šire Kulture ničega, i to su vam mediji kao njeni glavni opslužitelji…

Sada, kada se zbilo što se zbilo i kada je stvar nepopravljiva, u ponekom ozbiljnijem mediju možete čitati poneku manje ili više ozbiljnu i utemeljenu „analizu slučaja“, koji je sasvim besmisleno sagledavati kao nekakav „izolovani incident“ i posledicu puke beslovesnosti i neozbiljnosti ono dvoje Australaca. Naprotiv, nevolja je baš u tome što su ovo dvoje u osnovi igrali po pravilima, a onda se, ups, desilo nešto nepredviđeno – mada i sasvim moguće, čak verovatno, otuda i načelno predvidivo. Mediji su dubinski inficirani otrovnom kombinacijom infotejmenta (informacija nije informacija ako nije „zabavna“) i podivljale, sa interneta na sve strane prenesene kulture anonimnosti i neodgovornosti: ako na internetu svaki kreten i zevzek može da se predstavlja bilo kako i vređa i kleveće bilo koga i ako je to već legalizovano i legitimizovano kao deo medijskog mejnstrima tako što su mnogi ozbiljni mediji takav sadržaj inkorporirali (da ne bidnu nedajbože konzervativni…), onda nema razloga da se ne očekuje da ista kultura travestije i radikalne neodgovornosti ne zahvati i medijske profesionalce. Hasinta Saldana, slučajna tragička žrtva, nije umela ili htela da živi u takvom svetu. Nama ostalima se još čini da ćemo biti bolje sreće, ali ko zna, možda u nekom konačnom svođenju računa Hacinta bude srećnija od nas – jer, glavno tek dolazi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure