

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!
Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Možda niste pratili, ali američka vojska poslednjih dana izvodi jedan veliki manevar. Trideset hiljada vojnika i oficira upućeno je na front, u rat koji Amerika već godinama vodi sa promenljivim uspehom. Irak? Avganistan? Ne, već vaš kompjuter. Dakle, američka vojska prekomandovala je veliki broj ljudi iz tehničke pozadine na kibernetički front, procenjujući da se tu već vode ozbiljne bitke od ključnog značaja za opstanak i bezbednost zemlje.
Prošlog petka ta vojska je dobila i svog prvog komandanta, generala Kita Aleksandera, ubuduće poznatog kao Sajber Komander. Zvuči blesavo, ali Amerikanci i general su mrtvi ozbiljni. Na svom prvom nastupu pred komisijom Pentagona, gde je obrazlagao plan rada i strategiju svojih trupa, general Aleksander naveo je niz primera agresije na SAD poslednjih godina. Napadači su mahom nepoznati, ali se uglavnom sumnja na druge države, najviše na Kinu i Rusiju. Zvanično, sukoba nema, obe zemlje negiraju da vrše bilo kakve napade na američke kompjutere. Jedna mogućnost je da to rade talentovani pojedinci na svoju ruku, druga je da su oni ipak pod kontrolom nečijih specijalnih službi. Ova druga smatra se realnijom.
Kako god da je, Amerikanci su odlučili da prvi glasno kažu da tu vrstu posla kod njih od sada obavlja legalna vojska. Jedino što je ostalo nedorečeno je da li će primenjivati taktiku da je napad najbolja odbrana? Odnosno, da li će ove jedinice delovati preventivno (ofanzivno) i napadati po svetu sve za koje posumnjaju da bi mogli da ugroze Ameriku?
Da se ovo događa pre desetak godina ili da je rat malo zakasnio, Srbija bi se našla na udaru američkih sajber komandosa. Recimo, pogasili bi sve državne i medijske sajtove i na njih postavili propagandne sadržaje kakvi se inače bacaju na lecima iz aviona. To bi, recimo, bio ofanzivni pristup. Što je najgore, to je sasvim realno, to jest može se dogoditi u bližoj budućnosti. Svakome, pa i Srbiji.
Zbog toga se postavlja pitanje da li bi i Vojska Srbije trebalo da uspostavi ovakvu jedinicu, za početak manjeg formata? Recimo, sajber bataljon, sa nekim majorom na čelu?
Nije šala. Lično poznajem nekoliko programera, vrlo talentovanih, koji su tražili vezu za civilno služenje vojnog roka na nekom mestu gde bi imali pristup računaru. Kako ne bi ni u „vojsci“ gubili na znanju i trošili se na kurirskim poslovima i nošenju kafe po muzejima i bolnicama.
Kada bi postojala ovakva jedinica, ovi momci mogli bi da služe aktivno, a ne civilno. Nakon vojske mogli bi da ostanu u rezervnom sastavu sa povremenim vežbama. Ovaj vid služenja mogao bi čak da postane prestižan, moglo bi se desiti da vojska odbija većinu kandidata, to jest da prima samo one najbolje, kao u gardu.
I za političare i za oficire vreme je da shvate da se teritorijalni integritet više ne meri samo kvadratnim metrima, već i informacionom mrežom koju neka država kontroliše. A ta mreža mora da se brani baš kao i svaki kamen na granici. To što nam sve ovo možda zvuči glupo samo je znak da pripadamo nekom drugom vremenu. Prošlom.


Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve