
Lični stav
Beograd blokiran jer niko ne vodi grad
Beograd nije stao zato što je pao sneg. Stao je zato što je još jednom postalo kristalno jasno da gradom niko ne upravlja, već da se improvizuje
Foto: Vreme
Zbog čega je najteža javna diskvalifikacija ista sada, kao i pre pola veka, mada vremena Milovana i Dragan Đilasa nisu ista, niti se mogu porediti njihov životni put i politika
Što su Zdravko Ponoš i Vladeta Janković? Režimlijama svih kalibara prsnuće glasne žice od urlanja – „đilasovci!“ Ista ta etiketa, na isti način, lijepljena je većim dijelom trajanja socijalističke Jugoslavije svakome tko se zalagao za višestranačke izbore, slobodu medija, vladavinu prava…
Naravno – što je jednom tragedija, drugi put je farsa. Vremena Milovana i Dragan Đilasa nisu ista, niti se mogu usporediti njihov životni put i politika. Međutim, kontekst u kojem je „đilasovac“ najteža javna diskvalifikacija, zapanjujuće je sličan.
I onda i danas, cjelokupna vlast leži u rukama jednog čovjeka. Nekada se išlo „Titovim putem“ i nošena mu je štafeta, a sada se funkcionari bar tri puta u rečenici zahvaljuju Vučiću i dovode za „crvenu“ i sendvič mitingaše na njegove nastupe. Ipak, dijeli ih razlika poput zemlje i neba: Tito je bio vođa najuspješnijeg antifašističkog pokreta u Evropi i svjetski priznat lider kojeg su američki predsjednici dočekivali uz sve počasti ispred Bijele kuće, dok je Vučić – bivši navijač u pokušaju – ušao u istu zgradu kroz ulaz za poslugu i tamo sjedio na hoklici da bi mu dali nekoliko turističkih suvenira.
Slično je i sa partijom. Savez komunista Srbije i Srpska napredna stranka imaju podjednak broj članova. Kao i onomad, zapošljavanje i javna afirmacija mogući su bez stranačke knjižice, ali mnogo teže i sigurno ne svugdje. Za SKS i SNS – dalje – država može biti samo partijska i nikakva druga. A opet, u odnosu na unisonost i uniformnost naprednjaka, komunisti iz završnog perioda vlasti liče na pluralističku grupu za diskusiju.
U doba dijalektičkog materijalizma, publika je novine čitala između redova, a „subverzivne“ poruke švercane su u kulturnoj i rubrici posvećenoj vanjskoj politici. Danas njihovu ulogu ima ono malo preteklih nezavisnih i profesionalnih medija. No, aktualno i nekadašnje režimsko novinarstvo teško se može usporediti i to ne samo zbog današnjeg prostaštva i brutalnosti. Dovoljno je i ovlaš pogledati ondašnje vodeće novinare i urednike i ove po tabloidima i ružičastim televizijama pa da čovjeku sve bude jasno.
Malo toga se izmijenilo i kada je Služba u pitanju. Mada Vulin i Bata Gašić ne hapse „đilasovce“ poput Rankovića i Krcuna, podjednako ih prate i prisluškuju. Vremena su ipak druga, a i tehnika je napredovala. Tko sumnja, neka se zapita gdje se to pakuju sva ta spinovanja, podmetanja i namještanja, toliko otrovna po javni život.
Zbog svega ovog, etiketa „đilasovac“ prvenstveno govori o onima koji je kače drugima. Porazno stanje parlamentarizma, demokracije, vladavine prava i medijskih sloboda jasno govore što su prave vrijednosti naprednjačkog režima.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Beograd nije stao zato što je pao sneg. Stao je zato što je još jednom postalo kristalno jasno da gradom niko ne upravlja, već da se improvizuje

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje funkcionera zbog navodnog falsifikovanja dokumenata i zloupotrebe položaja prilikom oduzimanja statusa kulturnog dobra zgradi Generalštaba. List Danas objavio je detalje optužnice

Suđenje Nikoli Selakoviću, ministru kulture, i ostalima u slučaju „Generalštab” počinje 4. februara. Kako prenosi Informer, TOK traži tri godine zatvora

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve