img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Grupno silovanje u Prištini: Znamo li šta pričamo

04. septembar 2022, 00:31 Jovana Gligorijević
Foto: Milena Đorđević
Copied

Gde god na mapu sveta da stavite prst, znajte da žene tamo bivaju i silovane i ubijane i prebijane. Seksualno nasilje nema ni veru ni naciju ni teritoriju i nije tema na kojoj smete da lomite koplja oko etničke superiornosti ili inferiornosti. Bedno je

Vest je duboko zastrašujuća i gotovo nepojmljiva: petorica muškaraca, trojica među njima maloletni, silovali su jedanaestogodišnju devojčicu više od sedam sati u noći između 27. i 28. avgusta u parku u Prištini. Dva dana kasnije, policija je uhapsila i poslednjeg osumnjičenog koji je bio u bekstvu. Svoj petorici određen je pritvor od 30 dana. Direktor policije podneo je ostavku koju je kosovski premijer Aljbin Kurti odmah prihvatio. Razlog ostavke: nemogućnost da se ostvari puna bezbednost devojčice koja se u parku našla u 17.30 kada je napad počeo. Građanke i građani Prištine izašli su na ulice u petak, 2. septembra, zahtevajući osnovno – bezbednost za devojčice, devojke i žene.

U Srbiju ova vest stiže na dan protesta (koji su organizovale feminističke organizacije), prvo putem Instagrama, a onda i preko tradicionalnih medija. Jezička barijera čini svoje, pa u prvom momentu nemamo punu informaciju, ne razumemo transparente na protestima, ali ubrzo se sve razjašnjava i trebalo je da se razume u potpunosti. Ali to se nije desilo.

Zapelo je na etničkoj liniji, i od toga zapravo puca mozak svakom ko se iole razume u prirodu seksualnog nasilja. Sa jedne strane zagrajali su “građanski” orijentisani korisnici društvenih mreža da nam objasne kako smo zaostali jer nikada nismo izašli na ulicu sa ovakvim razlogom, a nije da nismo imali povoda. Dodali su da je kosovsko društvo mlađe, ali zrelije, brzo reaguje, a mi spuštamo glavu i ćutimo.

Onda su se digli desničari, nacionalisti i prateći vokali, da uzvrate paljbom o “zaostalim Šiptarima”, “kozojebima”, “degenerisanom nacijom”… Otprilike, to nama ne bi moglo da se desi, to da neko siluje dete. Iako nam se desilo, dešava se sad dok ovo čitate, dešava se mnogo više nego što možete da zamislite i koliko god da zamišljate, znajte da je još i više od toga. Nezamislivo mnogo više.

Ako ste pomislili da sada treba da birate na čijoj ste strani između ove dve grupe, da vam odmah olakšamo: nema potrebe da se opredeljujete. Oni su svi na istoj strani – i ovi što prekorevaju Srbiju što nije kao Kosovo i ovi što im je drago što je tako. I jedni i drugi rade istu stvar: na silu pokušavaju da fenomen seksualnog nasilja prevezu na teren dnevno političkog i etničkog. I zato ih treba, i jedne i druge, upitati znaju li šta pričaju.

Ne može se, naime, na silovanoj devojčici, na grupno silovanoj devojčici graditi politička agenda. I dalje ne razumeju, a bezbroj puta smo im ponovile, da seksualno nasilje nije problem od malopre, nego oduvek, da nasilnika ne određuje ni starost ni zanimanje, ni nacionalnost ni vera. A kad nešto ne razumete, složićemo se, važno je da ne pokušavate da nam objasnite. Pogotovo nam nemojte objašnjavati razlike između Kosova i Srbije, između Srba i Albanaca, na ovom slučaju.

Nemojte nam objašnjavati jer ćemo vas pitati za Pamplonu i Vučji čopor, za grupno silovanje koje se tamo dogodilo 2016, pa su počinioci, iako je u dokaznom materijalu postojao snimak događaja, oslobođeni jer devojka koju su silovali nije pružala otpor. A nije jer je bila bez svesti. Pa su pod pritiskom javnosti ipak osuđeni, simbolično, da bi Španjolke na kraju izašle na ulice. Tek tada je Vučji čopor dobio presude u rasponu od 13 do 30 godina zatvora.

Pitaćemo vas i za Mičigen, gde je pre samo godinu dana žrtva silovanja, koja je zbog silovanja zatrudnela i rodila dete, ne samo izgubila starateljstvo nad detetom, nego je dete dobio “otac”, a zapravo silovatelj, dok žrtva još treba i da mu plaća alimentaciju. I nije jedina, ima sličnih presuda i u Viskonsinu i, naravno, Floridi i Teksasu.

Sve što treba da pokažete jeste saosećanje za žrtve. Samo toliko. Nikakva Srbija i nikakvo Kosovo nas ne zanimaju, ne zanima nas Kurti, ne zanima nas Vučić. Ne kad je reč o silovanju u mirnodopsko vreme. Ratna silovanja su nešto drugo, ali vi to znate, jer o tome volite da ćutite jednako koliko o drugim ratnim zločinima volite da pričate ili da ih negirate.

Jedanaestogodišnju devojčicu silovalo je pet muškaraca. Gde god na mapi sveta da stavite prst, znajte da upravo sada tamo neko seksualno zlostavlja najmanje jedno dete. Zato makar pristojno zaćutite, umesto što na silovanju pokušavate da dokažete nekakvu superiornost sopstvenog društva. Ili inferiornost, svejedno, jer jednako je glupo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

grupno silovanje u prištini Žene silovana jedanaestogodišnja devojčica u Prištini protest u Prištini bezbednost za devojčice devojke grupno silovanje graditi političku agendu silovanje u prištini kurti silovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 15. mart

Komentar

15.mart 2026. Nemanja Rujević

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Petnaesti mart

15.mart 2026. Marija L. Janković

Godinu dana od „zvučnog topa“: Huk koji nas prati do danas

Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana

Sećanje

14.mart 2026. S. Ć.

Preminuo je Habermas koji je NATO agresiju smatrao vrstom“legitimne pomoći“

Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala

Protest

14.mart 2026. Milica Srejić

Blokada Jarinja: Srbi sa KiM nisu stranci u svojoj državi

Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu

Protesti

14.mart 2026. S. Ć.

Subota u Srbiji: „Svi u zborove“ i „Budi glas promene“

Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure