img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Govor Vladimira Putina: Objava rata Zapadu

30. септембар 2022, 16:39 Andrej Ivanji
Foto: Grigory Sysoyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Stvaranje "velike, istorijske Rusije": Vladimir Putin
Copied

U Moskvi je brzometno sprovedena anekesija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Iz zapadnih država poručuju da nikada neće prihvatiti rusko otimanje teritorija susedne države. Sukob između Rusije i Zapada dosegao je novi vrhunac. Nema ni naznaka nikakve deeskalacije

Sukob između Rusije i Zapada danas je ušao u novu fazu. U Moskvi je na svečanoj ceremoniji potpisana aneksija četiri ukrajinske oblasti: samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk, Zaporožja i Hersona. U borbenom govoru u kome je optužio Zapad za hegominju i nametanje novog svetskog poretka, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da su te teritorije sada deo Rusije i da će ih „otadžbina braniti svim sredstvima“.

Stanovnici tih oblasti „svojom voljom su za sva vremena postali naši građani“, rekao je Putin i pozvao „režim u Kijevu da obustavi borbe, da prekine sa neprijateljstvima i da se vrati za pregovarački sto“. Ali, „Rusija više neće raspravljati o odluci ljudi iz Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, ona je doneta i Rusija ih neće izdati“.

Prethodno su u ovim ukrajinskim oblastima, u delovima pod ruskom kontrolom, održani referndumi o priključenju Rusiji. Evropska unija, Sjedinjenje Američke Države, Ujedinjene nacije, ali i Kina, Turska pa i Srbija ne priznaju legitimetet tih referenduma. U zapdnim državama često je upotrebljavan izraz „farsa“.

Neprekidni niz eskalacija

Posle Krima, ovaj novi čin anaksije briše svaku nadu da bi rat u Ukrajini i sukob između Rusije i Zapada mogao da se okonča u skorije vreme. Moskva, Kijev, Vašington i većina zapadnih država pokazuju spremnost da idu do kraja, samo što je nemoguće sagledati kakav bi to kraj mogao da bude: Putin neće dozvoliti da izgubi teritorije koje tek što je pripojio Rusiji; Ukrajina i Zapad se neće pomiriti sa time da je Rusija susednoj zemlji otela teritorije; Zapad nade polaže u to da će Putina srušiti iznutra pa da će onda snage koje preuzmu vlast narediti povlačenje Rusije iz Ukrajine; Putin igra na energetsku krizu, strahovit rast cena, inflaciju, recesiju, pad životnog standarda na Zapadu; EU i SAD nižu obruč za obručem sankcije oko Rusije ne bi li je ekonomski iscrpele… Ali sve je to na dugom štapu.

U međuvremenu Moskva, za ukus prosečnog građanina zapadne hemisfere isuviše često, zvecka nuklearnim oružjem.

Predsednik SAD Džo Bajden je izjavio da Amerika „nikada, nikada, nikada“ neće priznati ruske pretenzije na ukrajinske teritorije. Kijev izjavljuje da će učiniti sve da povrati okupirane teritorije i to dokazuje kontra-ofanzivom sa kojom je uspela na delovima fronta da potisne ruske snage. Putin odgovara mobilizaciojom 300.000 regruta. Zapad najavljuje nove pošiljke savremenog naoružanja za ukrajinsku vojsku…

Opasnost po svetsku bezbednost nakon ove nove eskalacija sukoba ne može da se preceni.

Sada, kada su sa stanovišta Kremlja teritorije na kojima se vode borbe sastavni deo Rusije „za sva vremena“, napad na te teritorije će se u Moskvi tretirati kao napad na Rusiju i „objava rata“ – za razliku od „specijalne vojne operacije“. Kao odgovor na to, i vojne neuspehe na frontu, Putin bi mogao da naredi da se supersoničnim raketama, koje radari ne mogu da uhvate, direktno gađaju ciljevi u Kijevu – glavnom gradu „strane države koja napada Rusiju“. Kao odgovor na to Zapad bi mogao da dostavi Ukrajini i rakete dugog dometa da gađa ciljeve duboko u Rusiji… Šta sledi posle toga?

Od 24. februara, kada je Rusija napala Ulrajinu, nije povučen ni jedan jedini korak ka deeskalaciji sukoba.

Taj bolesni, hegemonistički Zapad

Putinov govor ne nagoveštava ništa dobro. Bio je pun uobičajnih optužbi na račun Zapada predvođenog Amerikom: da hoće da uspostave hegemoniju, da SAD vode zločinačku politiku (Vijetnam, itd.), da Zapad hoće da uspostavi svetski sistem u kome žive robovi, a ne slobodni ljudi, da su prekršili sve dogovore sa Rusijom (proširivanje NATO-a), da lažu i ucenjuju svet, da vode „hibridni“ rat protiv Rusije, da žele da unište Rusiju…

Optužio je Putin Zapad da ukrajinsko žito koje se opet izvozi preko Crnog mora završava u zapadnim zemljama koje se na njemu bogate, a ne u Africi; da su neke zapadne sile izvršile diverziju na gasovodima Severni tok 1 i 2, da su „poptpuno poludeli“…

Imao je Putin i tiradu o tradicionalnoj porodici – mama (žensko), tata (muško) i deca – i da se Rusija neće povinoviti tim zapadnim boleštinama koje porodične vrednosti obrću naopačke, to jest: neće Rusijom vršljati LGBT+ ljudi, niti će se ta degeneracija provlačiti kroz ruske školske programe.

Poručio je Putin Zapadu, da mu neće poći za rukom da „obogalji ruski dušu“.

Stvaranje velike, istorijske Rusije

Međutim, između svih tih uobičajnih fraza, koje su uz sovjetsku scenogafiju i disciplovane nalete aplauza za sluh nekoga ko je privržen zapadnim vrednostima delovale prilično groteskno, provejavao je zlokoban ton čoveka koji kao da zaista veruje da on lično, sada, ispisuje ispravne stranice istorije i koji je zarad ostvarenja tih ciljeva spreman da ide do kraja. Mogao se steći utisak da za Vladimira Putina stvaranje „velike, istorijske Rusije“ nije fraza, već dogma.

Njegov ton je ugavnom bio hladan, monoton, bez suvišnog pokazivanja emocija.

Za nekoga ko zaključke izvodi samo iz informacija koje prenose mediji – pa makar ih i ukrštao i grozničavo čitao i slušao sve moguće – nemoguće je da proceni do koje mere Putinov rat nailazi, ili ne nailazi, na podršku u narodu i njegovom okruženju.

Možda zapadne tajne službe imaju drugačije informacije, ali uprkos begu nemalog broja pre svega mladih Rusa – a opet, u odnosu na gotovo 150 miliona stanovnika taj procenat nije velik -, sporadičnim demonstracijama protiv rata i vlasti i neuspeha ruskih trupa na liniji fronta, nema ozbiljnih naznaka da je Putinova vlast ugrožena.

A on je danas objavio rat Zapadu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aneksija donjecka aneksija luganska ankesija zaporožje anksija hersona govor vladimir Putin Kremlj putin rat zapad putinov rat rat rusija zapad Rat u Ukrajini sukob rusija zapada Treći svetski rat Vladimir Putin vladimir putin govor vladimir putin istorijska rusija Vladimir putin moskva zapadna heggemonija putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Jedan od prethodnih protesta u Šapcu

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Srbi iz Leposavića dobili su obaveštenje da se isele

Kosovo

31.мај 2025. K. S.

Leposavić: Vlasti naložile srpskim porodicama iseljenje

Nalog za iseljenje u roku od mesec dana od lokalnih vlasti Leposavića dobilo je 17 srpskih porodica

1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojkot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure