img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Govor Vladimira Putina: Objava rata Zapadu

30. septembar 2022, 16:39 Andrej Ivanji
Foto: Grigory Sysoyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Stvaranje "velike, istorijske Rusije": Vladimir Putin
Copied

U Moskvi je brzometno sprovedena anekesija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Iz zapadnih država poručuju da nikada neće prihvatiti rusko otimanje teritorija susedne države. Sukob između Rusije i Zapada dosegao je novi vrhunac. Nema ni naznaka nikakve deeskalacije

Sukob između Rusije i Zapada danas je ušao u novu fazu. U Moskvi je na svečanoj ceremoniji potpisana aneksija četiri ukrajinske oblasti: samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk, Zaporožja i Hersona. U borbenom govoru u kome je optužio Zapad za hegominju i nametanje novog svetskog poretka, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da su te teritorije sada deo Rusije i da će ih „otadžbina braniti svim sredstvima“.

Stanovnici tih oblasti „svojom voljom su za sva vremena postali naši građani“, rekao je Putin i pozvao „režim u Kijevu da obustavi borbe, da prekine sa neprijateljstvima i da se vrati za pregovarački sto“. Ali, „Rusija više neće raspravljati o odluci ljudi iz Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, ona je doneta i Rusija ih neće izdati“.

Prethodno su u ovim ukrajinskim oblastima, u delovima pod ruskom kontrolom, održani referndumi o priključenju Rusiji. Evropska unija, Sjedinjenje Američke Države, Ujedinjene nacije, ali i Kina, Turska pa i Srbija ne priznaju legitimetet tih referenduma. U zapdnim državama često je upotrebljavan izraz „farsa“.

Neprekidni niz eskalacija

Posle Krima, ovaj novi čin anaksije briše svaku nadu da bi rat u Ukrajini i sukob između Rusije i Zapada mogao da se okonča u skorije vreme. Moskva, Kijev, Vašington i većina zapadnih država pokazuju spremnost da idu do kraja, samo što je nemoguće sagledati kakav bi to kraj mogao da bude: Putin neće dozvoliti da izgubi teritorije koje tek što je pripojio Rusiji; Ukrajina i Zapad se neće pomiriti sa time da je Rusija susednoj zemlji otela teritorije; Zapad nade polaže u to da će Putina srušiti iznutra pa da će onda snage koje preuzmu vlast narediti povlačenje Rusije iz Ukrajine; Putin igra na energetsku krizu, strahovit rast cena, inflaciju, recesiju, pad životnog standarda na Zapadu; EU i SAD nižu obruč za obručem sankcije oko Rusije ne bi li je ekonomski iscrpele… Ali sve je to na dugom štapu.

U međuvremenu Moskva, za ukus prosečnog građanina zapadne hemisfere isuviše često, zvecka nuklearnim oružjem.

Predsednik SAD Džo Bajden je izjavio da Amerika „nikada, nikada, nikada“ neće priznati ruske pretenzije na ukrajinske teritorije. Kijev izjavljuje da će učiniti sve da povrati okupirane teritorije i to dokazuje kontra-ofanzivom sa kojom je uspela na delovima fronta da potisne ruske snage. Putin odgovara mobilizaciojom 300.000 regruta. Zapad najavljuje nove pošiljke savremenog naoružanja za ukrajinsku vojsku…

Opasnost po svetsku bezbednost nakon ove nove eskalacija sukoba ne može da se preceni.

Sada, kada su sa stanovišta Kremlja teritorije na kojima se vode borbe sastavni deo Rusije „za sva vremena“, napad na te teritorije će se u Moskvi tretirati kao napad na Rusiju i „objava rata“ – za razliku od „specijalne vojne operacije“. Kao odgovor na to, i vojne neuspehe na frontu, Putin bi mogao da naredi da se supersoničnim raketama, koje radari ne mogu da uhvate, direktno gađaju ciljevi u Kijevu – glavnom gradu „strane države koja napada Rusiju“. Kao odgovor na to Zapad bi mogao da dostavi Ukrajini i rakete dugog dometa da gađa ciljeve duboko u Rusiji… Šta sledi posle toga?

Od 24. februara, kada je Rusija napala Ulrajinu, nije povučen ni jedan jedini korak ka deeskalaciji sukoba.

Taj bolesni, hegemonistički Zapad

Putinov govor ne nagoveštava ništa dobro. Bio je pun uobičajnih optužbi na račun Zapada predvođenog Amerikom: da hoće da uspostave hegemoniju, da SAD vode zločinačku politiku (Vijetnam, itd.), da Zapad hoće da uspostavi svetski sistem u kome žive robovi, a ne slobodni ljudi, da su prekršili sve dogovore sa Rusijom (proširivanje NATO-a), da lažu i ucenjuju svet, da vode „hibridni“ rat protiv Rusije, da žele da unište Rusiju…

Optužio je Putin Zapad da ukrajinsko žito koje se opet izvozi preko Crnog mora završava u zapadnim zemljama koje se na njemu bogate, a ne u Africi; da su neke zapadne sile izvršile diverziju na gasovodima Severni tok 1 i 2, da su „poptpuno poludeli“…

Imao je Putin i tiradu o tradicionalnoj porodici – mama (žensko), tata (muško) i deca – i da se Rusija neće povinoviti tim zapadnim boleštinama koje porodične vrednosti obrću naopačke, to jest: neće Rusijom vršljati LGBT+ ljudi, niti će se ta degeneracija provlačiti kroz ruske školske programe.

Poručio je Putin Zapadu, da mu neće poći za rukom da „obogalji ruski dušu“.

Stvaranje velike, istorijske Rusije

Međutim, između svih tih uobičajnih fraza, koje su uz sovjetsku scenogafiju i disciplovane nalete aplauza za sluh nekoga ko je privržen zapadnim vrednostima delovale prilično groteskno, provejavao je zlokoban ton čoveka koji kao da zaista veruje da on lično, sada, ispisuje ispravne stranice istorije i koji je zarad ostvarenja tih ciljeva spreman da ide do kraja. Mogao se steći utisak da za Vladimira Putina stvaranje „velike, istorijske Rusije“ nije fraza, već dogma.

Njegov ton je ugavnom bio hladan, monoton, bez suvišnog pokazivanja emocija.

Za nekoga ko zaključke izvodi samo iz informacija koje prenose mediji – pa makar ih i ukrštao i grozničavo čitao i slušao sve moguće – nemoguće je da proceni do koje mere Putinov rat nailazi, ili ne nailazi, na podršku u narodu i njegovom okruženju.

Možda zapadne tajne službe imaju drugačije informacije, ali uprkos begu nemalog broja pre svega mladih Rusa – a opet, u odnosu na gotovo 150 miliona stanovnika taj procenat nije velik -, sporadičnim demonstracijama protiv rata i vlasti i neuspeha ruskih trupa na liniji fronta, nema ozbiljnih naznaka da je Putinova vlast ugrožena.

A on je danas objavio rat Zapadu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

rat rusija zapad putinov rat vladimir putin govor putin rat zapad aneksija luganska anksija hersona Vladimir Putin ankesija zaporožje Kremlj vladimir putin istorijska rusija Treći svetski rat Vladimir putin moskva Rat u Ukrajini zapadna heggemonija putin govor vladimir Putin sukob rusija zapada aneksija donjecka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Iz novog broja „Vremena“

18.mart 2026. V. R.

Udariće Hrvati jedan dan od nedelje, ali mi imamo „hipersonične“ rakete

Niko ne zna može li nova kineska raketa da se montira na MIG-ove koje Srbija ima. Ali, nije teško pogoditi čemu služi novo zveckanje oružjem

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singulasa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure