img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Govor Vladimira Putina: Objava rata Zapadu

30. septembar 2022, 16:39 Andrej Ivanji
Foto: Grigory Sysoyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Stvaranje "velike, istorijske Rusije": Vladimir Putin
Copied

U Moskvi je brzometno sprovedena anekesija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Iz zapadnih država poručuju da nikada neće prihvatiti rusko otimanje teritorija susedne države. Sukob između Rusije i Zapada dosegao je novi vrhunac. Nema ni naznaka nikakve deeskalacije

Sukob između Rusije i Zapada danas je ušao u novu fazu. U Moskvi je na svečanoj ceremoniji potpisana aneksija četiri ukrajinske oblasti: samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk, Zaporožja i Hersona. U borbenom govoru u kome je optužio Zapad za hegominju i nametanje novog svetskog poretka, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da su te teritorije sada deo Rusije i da će ih „otadžbina braniti svim sredstvima“.

Stanovnici tih oblasti „svojom voljom su za sva vremena postali naši građani“, rekao je Putin i pozvao „režim u Kijevu da obustavi borbe, da prekine sa neprijateljstvima i da se vrati za pregovarački sto“. Ali, „Rusija više neće raspravljati o odluci ljudi iz Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, ona je doneta i Rusija ih neće izdati“.

Prethodno su u ovim ukrajinskim oblastima, u delovima pod ruskom kontrolom, održani referndumi o priključenju Rusiji. Evropska unija, Sjedinjenje Američke Države, Ujedinjene nacije, ali i Kina, Turska pa i Srbija ne priznaju legitimetet tih referenduma. U zapdnim državama često je upotrebljavan izraz „farsa“.

Neprekidni niz eskalacija

Posle Krima, ovaj novi čin anaksije briše svaku nadu da bi rat u Ukrajini i sukob između Rusije i Zapada mogao da se okonča u skorije vreme. Moskva, Kijev, Vašington i većina zapadnih država pokazuju spremnost da idu do kraja, samo što je nemoguće sagledati kakav bi to kraj mogao da bude: Putin neće dozvoliti da izgubi teritorije koje tek što je pripojio Rusiji; Ukrajina i Zapad se neće pomiriti sa time da je Rusija susednoj zemlji otela teritorije; Zapad nade polaže u to da će Putina srušiti iznutra pa da će onda snage koje preuzmu vlast narediti povlačenje Rusije iz Ukrajine; Putin igra na energetsku krizu, strahovit rast cena, inflaciju, recesiju, pad životnog standarda na Zapadu; EU i SAD nižu obruč za obručem sankcije oko Rusije ne bi li je ekonomski iscrpele… Ali sve je to na dugom štapu.

U međuvremenu Moskva, za ukus prosečnog građanina zapadne hemisfere isuviše često, zvecka nuklearnim oružjem.

Predsednik SAD Džo Bajden je izjavio da Amerika „nikada, nikada, nikada“ neće priznati ruske pretenzije na ukrajinske teritorije. Kijev izjavljuje da će učiniti sve da povrati okupirane teritorije i to dokazuje kontra-ofanzivom sa kojom je uspela na delovima fronta da potisne ruske snage. Putin odgovara mobilizaciojom 300.000 regruta. Zapad najavljuje nove pošiljke savremenog naoružanja za ukrajinsku vojsku…

Opasnost po svetsku bezbednost nakon ove nove eskalacija sukoba ne može da se preceni.

Sada, kada su sa stanovišta Kremlja teritorije na kojima se vode borbe sastavni deo Rusije „za sva vremena“, napad na te teritorije će se u Moskvi tretirati kao napad na Rusiju i „objava rata“ – za razliku od „specijalne vojne operacije“. Kao odgovor na to, i vojne neuspehe na frontu, Putin bi mogao da naredi da se supersoničnim raketama, koje radari ne mogu da uhvate, direktno gađaju ciljevi u Kijevu – glavnom gradu „strane države koja napada Rusiju“. Kao odgovor na to Zapad bi mogao da dostavi Ukrajini i rakete dugog dometa da gađa ciljeve duboko u Rusiji… Šta sledi posle toga?

Od 24. februara, kada je Rusija napala Ulrajinu, nije povučen ni jedan jedini korak ka deeskalaciji sukoba.

Taj bolesni, hegemonistički Zapad

Putinov govor ne nagoveštava ništa dobro. Bio je pun uobičajnih optužbi na račun Zapada predvođenog Amerikom: da hoće da uspostave hegemoniju, da SAD vode zločinačku politiku (Vijetnam, itd.), da Zapad hoće da uspostavi svetski sistem u kome žive robovi, a ne slobodni ljudi, da su prekršili sve dogovore sa Rusijom (proširivanje NATO-a), da lažu i ucenjuju svet, da vode „hibridni“ rat protiv Rusije, da žele da unište Rusiju…

Optužio je Putin Zapad da ukrajinsko žito koje se opet izvozi preko Crnog mora završava u zapadnim zemljama koje se na njemu bogate, a ne u Africi; da su neke zapadne sile izvršile diverziju na gasovodima Severni tok 1 i 2, da su „poptpuno poludeli“…

Imao je Putin i tiradu o tradicionalnoj porodici – mama (žensko), tata (muško) i deca – i da se Rusija neće povinoviti tim zapadnim boleštinama koje porodične vrednosti obrću naopačke, to jest: neće Rusijom vršljati LGBT+ ljudi, niti će se ta degeneracija provlačiti kroz ruske školske programe.

Poručio je Putin Zapadu, da mu neće poći za rukom da „obogalji ruski dušu“.

Stvaranje velike, istorijske Rusije

Međutim, između svih tih uobičajnih fraza, koje su uz sovjetsku scenogafiju i disciplovane nalete aplauza za sluh nekoga ko je privržen zapadnim vrednostima delovale prilično groteskno, provejavao je zlokoban ton čoveka koji kao da zaista veruje da on lično, sada, ispisuje ispravne stranice istorije i koji je zarad ostvarenja tih ciljeva spreman da ide do kraja. Mogao se steći utisak da za Vladimira Putina stvaranje „velike, istorijske Rusije“ nije fraza, već dogma.

Njegov ton je ugavnom bio hladan, monoton, bez suvišnog pokazivanja emocija.

Za nekoga ko zaključke izvodi samo iz informacija koje prenose mediji – pa makar ih i ukrštao i grozničavo čitao i slušao sve moguće – nemoguće je da proceni do koje mere Putinov rat nailazi, ili ne nailazi, na podršku u narodu i njegovom okruženju.

Možda zapadne tajne službe imaju drugačije informacije, ali uprkos begu nemalog broja pre svega mladih Rusa – a opet, u odnosu na gotovo 150 miliona stanovnika taj procenat nije velik -, sporadičnim demonstracijama protiv rata i vlasti i neuspeha ruskih trupa na liniji fronta, nema ozbiljnih naznaka da je Putinova vlast ugrožena.

A on je danas objavio rat Zapadu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aneksija donjecka aneksija luganska ankesija zaporožje anksija hersona govor vladimir Putin Kremlj putin rat zapad putinov rat rat rusija zapad Rat u Ukrajini sukob rusija zapada Treći svetski rat Vladimir Putin vladimir putin govor vladimir putin istorijska rusija Vladimir putin moskva zapadna heggemonija putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

SAJ

07.novembar 2025. M. L. J.

Izabran novi komandant SAJ: Vučićev lojalista i Kričkov čovek

Na čelo Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) postavljen je Igor Žmirić. Poznat je kao Vučićev lojalista koji se letos iživljavao na studentima i pomoćnik Marka Krička

Slučaj Generalštab

07.novembar 2025. S. Ć.

Stručnjaci: Tražimo zaštitu od Milenka Jovanova koji nas vređa u Skupštini

Zbog uvreda koje im je uputio Milenko Jovanov (SNS) u Skupštini, zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture traže da ih institucije vlasti odbrane

Rusija o srpskom oružju

07.novembar 2025. M. L. J.

Zaharova: „Vučić u Moskvi priča jedno, a u drugim zemljama drugo“

Stižu nove packe iz „prijateljske“ Rusije. Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, rekla je da se „pita da li postoji jedan predsednik Vučić“ ili njegove intervjue daju različiti ljudi

Romi u Srbiji

07.novembar 2025. Sonja Ćirić

Srđan Šajn: Na skupovima SNS-a Romi prisustvuju iz straha od vlasti

„Kada se i nađu u istom autobusu sa drugim mitingašima SNS-a, za Rome su po pravilu rezervisana zadnja sedišta i izlaz na zadnja vrata“, komentariše Srđan Šajn događaj u Vrbasu pred poslednji SNS skup

Naprednjački otpadnici

07.novembar 2025. V.K.

Sektaši i oni drugi: Danica Grujičić pozvala na cepanje SNS-a

Bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić poručila je poslanicima SNS-da se odmetnu od “sektaša” u partiji – onih bespogovorno odanih antipolitici Aleksandra Vučića. A pomenula je i “veleizdaju”

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure