img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dubravka Stojanović: Nismo izašli iz lavirinta devedesetih

17. децембар 2022, 01:20 Sonja Ćirić
Foto: Marija Janković
Okrenimo se sopstvenom razvoju: Dubravka Stojanović
Copied

„Poređenje sadašnjih barikada na Kosovu i onih iz devedesetih oko Knina je umesno. Ono je pokazatelj nedostatka političkog mišljenja, jer mi se posle 32 godine vraćamo na blokadu puta kao na jedino sredstvo rešavanja problema“

Nedavno je pokrenut digitalni Muzej devedesetih, s ciljem da sakupi i sačuva od zaborava izvore i svedočanstva o poslednjoj deceniji 20. veka na prostoru Jugoslavije. Inicijator ovog projekta je Kulturni centar Grad.

Istoričarka Dubravka Stojanović, koautorka koncepta sa Dejanom Ubovićem, Snježanom Milivojević i Igorom Štiksom, kaže da je za pokretanje Muzeja devedesetih, osim rata, bilo mnogo razloga.

„Tada su se pojavili antiratni protesti i organizacije, prvi vid civilnog društva u Srbiji pre nego što je postojao zakon na osnovu kog je bilo moguće prijaviti nevladinu organizaciju, tada se osnivaju nezavisni mediji, pa su devedesete deo i istorije civilnog društva i nezavisnih medija“, objašnjava Dubravka Stojanović.

„Svi ti mediji svedoče da devedesetih nisu svi stali iza ratnog programa Slobodana Miloševića, i da je bilo mnogo važnih ljudi koji su nudili drugačija rešenja, koji su ukazivali na mir, da je moguć dogovor sa drugim jugoslovenskim narodima. Sve je to vrlo važno da se danas zna.“

Dubravka Stojanović podseća da „sada vlast, koja je i tada bila vlast, kaže da su ratovi došli sami od sebe, da nije bilo nikakve alternative, da se u ratove srljalo kao u neminovnost. Sve ovo što smo mi počeli da prikupljamo, govori suprotno, govori o odgovornosti onih koji su smatrali da je rat jedino rešenje iako je desetine hiljada ljudi na ulicama Beograda govorilo suprotno“.

Devedesete pamti kao „mračnu deceniju, kad smo mislili da smo dosegli dno a danas se pitamo ima li dna, posebno nakon one decenije između 2000. i 2012. kad je postojala nada i u evropske integracije i u završetak konflikta. Ali, evo danas zbog događanja na Kosovu, moramo da se zapitamo da li smo od onih prvih balvana u Krajini avgusta devedesete godine do današnjih barikada uopšte napredovali.“

Aktuelna barikade na Kosovu moguće je porediti sa ondašnjim u Kninu, za vreme Balvan revolucije, ne samo „zato što je primenjen isti metod, blokiranje puteva“, nego i zbog iste suštine, kaže Dubravka Stojanović.

„Vi blokirate neke teritorije za koje ste odlučili da treba da pripadnu bilo srpskom narodu bilo izmenjenim granicama srpske države. Dakle vi tim blokadama pokušavate da iscrtate neke nove granice, to je onda bilo oko Knina, to je i danas. Suština je znači promena granica sa zamišljenim etičkim sastavima. Zašto kažem da su zamišljeni, zato što na tim teritorijama ne žive samo Srbi, što znači da bi otcepljenje vodio u nova etnička čišćenja, a to je na korak od ozbiljnijih konflikta. Poređenje je i pokazatelj nedostatka političkog mišljenja, jer mi se posle 32 godine vraćamo na blokadu puta kao na jedino sredstvo rešavanja problema.“

Razlog zašto nedostaje političko mišljenje je i zato što se „nismo zapitali šta su bili ratovi devedesetih, s kojim programom je Srbija u njih ušla, šta je Vojska koja jer bila pod Miloševićem radila u Kninu, Slavoniji, Bosni. Građani jesu postavili to pitanje, Haški sud je radio svoj posao, ali na državnom nivou ono nije postavljeno. Da je napravljen jasan diskontinuitet od devedesetih, verujem da bismo danas imali neka mudrija rešenja od barikada. Ali, ni deceniju posle 2000. nismo iskoristili za taj pomak, nego je, kako je govorio Vojislav Koštunica, održan kontinuitet.  I eto nas sad u tom kontinuitetu,  s tim što smo 32 godine stariji, umorniji, siromašniji“.

Sa stanovišta istorije, Dubravka Stojanović smatra da je jedino rešenje kosovskog problema – šira integracija.

„Veliki broj pitanja iz vremena pre Balkanskih ratova, i dalje je otvoreno. I bez širih integracija, koje su se nekada zvale Balkanska federacija a danas se zovu Evropska unija, ne vidim da se ona mogu rešiti, da se drugačije mogu izbeći beskonačni ratovi do poslednjeg čoveka. Da li će se otcepljivati Republika Srpska od Bosne i Hercegovine, da li će Sever Kosova da se odvoji – ovde nema kraja priči u ispravljanju granica jer nema granica kojima bi svi bili zadovoljni. I nema kraja konfliktima. Mora se promeniti način razmišljanja, mora se razmišljati o razvoju tih država, o njihovoj modernizaciji, stvarnoj demokratizaciji, to je rešenje. Mi treba  da se okrenemo sopstvenom razvoju, i da se okanemo razgraničavanja i postavljanja barikada. Evropska zajednica je obezbedila mir na kontinentu, što ukazuje da se treba ugledati na taj primer.“

Muzej devedesetih će, kaže Dubravka Stojanović, „kao opomena biti vezan sa sadašnjim vremenom koje nije izašlo iz te decenije, i poziv na suočavanje koje bi ukazalo na izlaz iz krize.“

Za maj iduće godine Muzej devedesetih priprema izložbu Lavirint devedesetih, koja će postaviti pitanje „Da li smo ikad izašli iz lavirinta devedesetih“. Izložbom će biti uključeni bivši jugoslovenski gradovi i u planu je da se nakon Beograda prikaže u regionu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

Balvan revolucija barikade na kosovu devedesete Dubravka Stojanović istoričarka građanski protesti devedesetih Muzej devedesetih nezavisni mediji rat devedesetih
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Univerzitet

29.мај 2025. B. B.

Različita mišljenja o okončanju školske godine na univerzitetu

„Potrebno nam je vreme da demokratskim i akademskim putem usaglasimo stavove i postupke“, naveo je Univerzitet u Beogradu nakon sastanka studenata, dekana i rektora

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Intervju – Dubravka Stojanović

17.новембар Tamara Skrozza

Zašto bi se neko borio za nas ako se sami ne borimo za sebe

Moguće je da je Briselu važno da ovde ima nekoga ko će „deliverovati", odnosno obavljati ono što se od njega očekuje i koji će održavati takozvanu stabilnost. Lično se više plašim nečeg drugog – da je to procena da mi i ne možemo mnogo više od ovoga u čemu živimo. Da mi i ne bismo mogli da izgradimo zreliju demokratiju, da prevaziđemo nacionalizam, da stvorimo ozbiljnu alternativu, da sami odbranimo slobodu medija… Odnosno, plašim se da se procenjuje da ovde nema ni potrebe za svim tim, pa da se računa da je ovo mera slobode koja nam pripada, jer više i ne tražimo

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure