img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dijana Milošević: U priči o odnosu države prema umetnosti, na gubitku je država

18. јун 2023, 20:09 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Zauzimanje za drugog je borba za nas same: Dijana Milošević
Copied

„Nije poenta da je samo meni dobro. Jer svi smo deo jedne celine. Događaji u maju su nas probudili, osvestili i mislim da tu svest sad treba da negujemo“

Treći Festival „Umetnost i ljudska prava“ biće održan od 20. do 24. juna na raznim beogradskim lokacijama. Namera mu je da poveže umetnike i branioce ljudskih prava ne bi li zajedno podstakli građane da reaguju protiv nepravdi i da menjaju sredinu. Festival realizuje „DAH teatar“.

Dijana Milošević, umetnička direktorka DAH teatra i profesorka na Institutu za umetničku igru u Beogradu, slaže se da  tema „Umetnost i ljudska prava“ ne deluje festivalski, kao i da je nema čak ni među drugim vrstama manifestacija i projekata iako je važna i sveobuhvatna“.

Ali, napominje da se „u svetu umetnici bave ukrštanjem aktivizma i raznih vrsta umetnosti i tako progovaraju o važnim pitanjima. Jer umetnost može da kompleksno obuhvati razna polja i pitanja zato što može da izdrži i kontradikciju i sučeljavanje mišljenja i daje nam mogućnost da vidimo drugačiji ishod od onog koji nam nudi svakodnevnica. To je specifično svojstvo umetnosti.“

„Moramo da budemo konstantno budni, jer taman kada smo mislili da smo neko pravo osvojili, kao na primer pravo na abortus, kada smo misli da u našoj zemlji ono više nikada neće biti upitno, odjednom su se pojavili glasovi koji bi da ukinu pravo žene da odlučuje o svom telu. I to je strašno“, kaže Dijana Milošević.

Desetog decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, festival ima posebni program – Prolog. „Smatrali smo da nije dovoljno samo jednom godišnje govoriti o umetnosti i ljudskim pravima“, objašnjava Dijana Milošević. Na ovom Prologu  promovisana je i tema ovogodišnjeg festivala  „Zauzimanje za drugog je borba za nas same“.

„Anticipirali smo opštu potrebu za saosećanjem, hteli smo da progovorimo o posledicama decenija života u  zemlji koja se zapravo nikada nije totalno suočila sa prošlošću i nije preuzela odgovornost za zločine koji su se dešavali u naše ime. Jedna od konsekvenci takvog odnosa je opšta zaleđenost prema tragedijama koje su se događale drugim. Devedesetih su stradali ljudi u Sarajevu, u Tuzli, širom zemlje koja je nekada bila naša, a nas kao da se nije ticao taj drugi. I tako sve dok ovog maja tragedija nije došla pod naš prozor.“

„Mi u Srbiji možemo da radimo i da živimo od svog rada, pa nam u tom smislu i nije loše. Međutim, u kontekstu nasilja i svega što se dešava u zemlji – loše nam je. Zato smo ovom temom  hteli da podstaknemo ljude na saosećanje, da razmisle: nije poenta da je samo meni dobro. Jer svi smo deo jedne celine. Događaji u maju su nas probudili, osvestili i mislim da tu svest sad treba da negujemo.“

Briga o drugima podrazumeva i brigu o prirodi. „Mi se ekologijom bavimo od ranije, kroz projekat ’Drveće pleše’. Nauka vrišti šta će da se desi ako nestane drveće, a mi ga i dalje sečemo. Tom predstavom zatvaramo festival. Ne možemo da budemo antropocentrični. Duboko verujem da ulazimo u vreme kada ćemo se vratiti mudrosti starih naroda sa smo svi deo jednog sistema, i da nismo mi najvažniji u ovom sistemu.“

Ljudsko pravo je i da se bavi umetnošću. Pa ipak, mnogim umetnicima Nezavisne kulturne scene Srbije, kojoj pripada i DAH Teatar, ove godine će biti veoma otežano to pravo zato što su njihovi projekti odbijeni na konkursima za sufinansiranje Ministarstva kulture. Dijana Milošević kaže da je tema državnih konkursa dugogodišnji i višeslojni problem.

„Nezavisna scena, i posle decenija njenog postojanja, tretira kao pastorče ovog društva. U svetu je prevaziđena podela na institucionalnu i nezavisnu scenu, a kod nas nije. Neki umetnici su izabrali instituciju, neki su izabrali da deluju nezavisno, a svi radimo u kulturi i zato naš rad mora jednako da se vrednuje“, kaže Dijana Milošević.

Ističe i da se na „isti konkurs javljaju veliki festivali kao što su Bitef i Sterijino pozorje, ali i mladi umetnici. Kako da neko ko tek počinje, dobije finansijski stimulans na konkursu pored takvih festivala? Kako da ga zadržimo da ostane?“

„Zvuči neverovatno, ali dokazalo se da umetnost uvek nađe put, da umetnici nalaze način da pokažu ono što misle i da ih je nemoguće ućutkati. U celoj ovoj priči na najvećem gubitku je ipak država.“

Jedan od specijalnih programa festivala je „Preko linije“ koji će pokazati rezultate saradnje „Artpolis“ kolektiva iz Prištine i DAH Teatra. „To je umetnička kolektiv i pozorišna kompanija s kojom sarađujemo 15 godina, vodi je Zana Hodža. Mi gostujemo na njihovom „Femart“-u, to je  prvi festival ženske umetnosti na Kosovu“, objašnjava Dijana Milošević.

„Dok traje zamrznuti konflikt između Beograda i Prištine, mi sarađujemo. Zato smo i smislili ovaj specijalni program, da pokažemo kako je moguća saradnja između umetnika tzv suprotstavljenih strana. Da nas pre desetak godina nisu pozvali na svoj festival, ne bismo obostrano otkrili fantastične ljude koji žele da žive u miru. Izuzetno nam je važno da inspirišemo sugrađane da kroz umetnost, osete drugačiji ishod od onog koji im pruža sadašnjost.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Dijana Milošević Festival Kosovo Ljudska prava Ministarstvo kulture Umetnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vojna parada

20.септембар 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Tri pravila za skup na vojnoj paradi

Studenti u blokadi saopštili da će se danas, 20. septembra, u 10 sati okupiti na kružnom toku kod opštine Novi Beograd, pod parolom „Sloboda je najskuplja srpska reč“

Vojna parada

20.септембар 2025. M. L. J.

Specijalni uslovi za novinare na Vojnoj paradi: „Poslednji trenutak je bio u 15.59“

Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija

Vojna parada

20.септембар 2025. K. S.

Vojna parada: Kada, gde i promene u saobraćaju

Vojna parada u Beogradu održava se 20. septembra kod Palate Srbija na Novom Beogradu. Kad parada počinje, ko na njoj učestvuje, kakva su pravila za prisustvo

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Povezane vesti

Intervju

18.новембар Sonja Ćirić

Dijana Milošević: Evropske vrednosti treba braniti od desničara

„Ne znam šta još treba da uradimo pa da naš rad bude statusno vrednovan isto kao rad kolega u institucijama. Država verovatno misli, s obzirom da sve ove godine radimo bez ičega, da nam onda ništa ni ne treba“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure