
Potraga za pravdom
Svečano dočekani studenti biciklisti na glavnom trgu u Strazburu
Studenti biciklisti su stigli na glavni trg u Strazburu, gde ih je dočekao veliki broj građana
„Nije poenta da je samo meni dobro. Jer svi smo deo jedne celine. Događaji u maju su nas probudili, osvestili i mislim da tu svest sad treba da negujemo“
Treći Festival „Umetnost i ljudska prava“ biće održan od 20. do 24. juna na raznim beogradskim lokacijama. Namera mu je da poveže umetnike i branioce ljudskih prava ne bi li zajedno podstakli građane da reaguju protiv nepravdi i da menjaju sredinu. Festival realizuje „DAH teatar“.
Dijana Milošević, umetnička direktorka DAH teatra i profesorka na Institutu za umetničku igru u Beogradu, slaže se da tema „Umetnost i ljudska prava“ ne deluje festivalski, kao i da je nema čak ni među drugim vrstama manifestacija i projekata iako je važna i sveobuhvatna“.
Ali, napominje da se „u svetu umetnici bave ukrštanjem aktivizma i raznih vrsta umetnosti i tako progovaraju o važnim pitanjima. Jer umetnost može da kompleksno obuhvati razna polja i pitanja zato što može da izdrži i kontradikciju i sučeljavanje mišljenja i daje nam mogućnost da vidimo drugačiji ishod od onog koji nam nudi svakodnevnica. To je specifično svojstvo umetnosti.“
„Moramo da budemo konstantno budni, jer taman kada smo mislili da smo neko pravo osvojili, kao na primer pravo na abortus, kada smo misli da u našoj zemlji ono više nikada neće biti upitno, odjednom su se pojavili glasovi koji bi da ukinu pravo žene da odlučuje o svom telu. I to je strašno“, kaže Dijana Milošević.
Desetog decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, festival ima posebni program – Prolog. „Smatrali smo da nije dovoljno samo jednom godišnje govoriti o umetnosti i ljudskim pravima“, objašnjava Dijana Milošević. Na ovom Prologu promovisana je i tema ovogodišnjeg festivala „Zauzimanje za drugog je borba za nas same“.
„Anticipirali smo opštu potrebu za saosećanjem, hteli smo da progovorimo o posledicama decenija života u zemlji koja se zapravo nikada nije totalno suočila sa prošlošću i nije preuzela odgovornost za zločine koji su se dešavali u naše ime. Jedna od konsekvenci takvog odnosa je opšta zaleđenost prema tragedijama koje su se događale drugim. Devedesetih su stradali ljudi u Sarajevu, u Tuzli, širom zemlje koja je nekada bila naša, a nas kao da se nije ticao taj drugi. I tako sve dok ovog maja tragedija nije došla pod naš prozor.“
„Mi u Srbiji možemo da radimo i da živimo od svog rada, pa nam u tom smislu i nije loše. Međutim, u kontekstu nasilja i svega što se dešava u zemlji – loše nam je. Zato smo ovom temom hteli da podstaknemo ljude na saosećanje, da razmisle: nije poenta da je samo meni dobro. Jer svi smo deo jedne celine. Događaji u maju su nas probudili, osvestili i mislim da tu svest sad treba da negujemo.“
Briga o drugima podrazumeva i brigu o prirodi. „Mi se ekologijom bavimo od ranije, kroz projekat ’Drveće pleše’. Nauka vrišti šta će da se desi ako nestane drveće, a mi ga i dalje sečemo. Tom predstavom zatvaramo festival. Ne možemo da budemo antropocentrični. Duboko verujem da ulazimo u vreme kada ćemo se vratiti mudrosti starih naroda sa smo svi deo jednog sistema, i da nismo mi najvažniji u ovom sistemu.“
Ljudsko pravo je i da se bavi umetnošću. Pa ipak, mnogim umetnicima Nezavisne kulturne scene Srbije, kojoj pripada i DAH Teatar, ove godine će biti veoma otežano to pravo zato što su njihovi projekti odbijeni na konkursima za sufinansiranje Ministarstva kulture. Dijana Milošević kaže da je tema državnih konkursa dugogodišnji i višeslojni problem.
„Nezavisna scena, i posle decenija njenog postojanja, tretira kao pastorče ovog društva. U svetu je prevaziđena podela na institucionalnu i nezavisnu scenu, a kod nas nije. Neki umetnici su izabrali instituciju, neki su izabrali da deluju nezavisno, a svi radimo u kulturi i zato naš rad mora jednako da se vrednuje“, kaže Dijana Milošević.
Ističe i da se na „isti konkurs javljaju veliki festivali kao što su Bitef i Sterijino pozorje, ali i mladi umetnici. Kako da neko ko tek počinje, dobije finansijski stimulans na konkursu pored takvih festivala? Kako da ga zadržimo da ostane?“
„Zvuči neverovatno, ali dokazalo se da umetnost uvek nađe put, da umetnici nalaze način da pokažu ono što misle i da ih je nemoguće ućutkati. U celoj ovoj priči na najvećem gubitku je ipak država.“
Jedan od specijalnih programa festivala je „Preko linije“ koji će pokazati rezultate saradnje „Artpolis“ kolektiva iz Prištine i DAH Teatra. „To je umetnička kolektiv i pozorišna kompanija s kojom sarađujemo 15 godina, vodi je Zana Hodža. Mi gostujemo na njihovom „Femart“-u, to je prvi festival ženske umetnosti na Kosovu“, objašnjava Dijana Milošević.
„Dok traje zamrznuti konflikt između Beograda i Prištine, mi sarađujemo. Zato smo i smislili ovaj specijalni program, da pokažemo kako je moguća saradnja između umetnika tzv suprotstavljenih strana. Da nas pre desetak godina nisu pozvali na svoj festival, ne bismo obostrano otkrili fantastične ljude koji žele da žive u miru. Izuzetno nam je važno da inspirišemo sugrađane da kroz umetnost, osete drugačiji ishod od onog koji im pruža sadašnjost.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Studenti biciklisti su stigli na glavni trg u Strazburu, gde ih je dočekao veliki broj građana
Građani protestuju jer žele da podsete na događaj 15. marta i da traže odgovor od nadležnih šta se te večeri desilo. Na protestu ispred RTS-a organizovano je potpisivanje peticije kojom prosvetni radnici i građani traže od Ministarstva da se obustave disciplinski postupci u Osnovnoj školi "Vožd Karađorđe" u Beogradu, Gimnaziji i stručnoj školi "Svetozar Miletić" u Srbobranu i Srednjoj školi "Stevan Mokranjac" u Požarevcu
Kako prenosi Istinomer, njihova novinarka je nakon napada prišla policajcu i obavestila ga šta se desilo. Na to joj je policajac odgovorio – „Čuvajte se i prema nama se odnose tako“
Budući ministar prosvete Dejan Vuk Stanković napustio je skupštinsku salu uz pomoć pripadnika obezbeđenja, a reagovala je i Hitna pomoć
Za studente koji biciklima stižu u Strazbur kako bi Evropu upoznali sa situacijom u Srbiji, Slobodni univerzitet u Kragujevcu napravio je performans: ljudi su od svojih tela sačinili bicikl u srcu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve