img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dijana Milošević: U priči o odnosu države prema umetnosti, na gubitku je država

18. jun 2023, 20:09 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Zauzimanje za drugog je borba za nas same: Dijana Milošević
Copied

„Nije poenta da je samo meni dobro. Jer svi smo deo jedne celine. Događaji u maju su nas probudili, osvestili i mislim da tu svest sad treba da negujemo“

Treći Festival „Umetnost i ljudska prava“ biće održan od 20. do 24. juna na raznim beogradskim lokacijama. Namera mu je da poveže umetnike i branioce ljudskih prava ne bi li zajedno podstakli građane da reaguju protiv nepravdi i da menjaju sredinu. Festival realizuje „DAH teatar“.

Dijana Milošević, umetnička direktorka DAH teatra i profesorka na Institutu za umetničku igru u Beogradu, slaže se da  tema „Umetnost i ljudska prava“ ne deluje festivalski, kao i da je nema čak ni među drugim vrstama manifestacija i projekata iako je važna i sveobuhvatna“.

Ali, napominje da se „u svetu umetnici bave ukrštanjem aktivizma i raznih vrsta umetnosti i tako progovaraju o važnim pitanjima. Jer umetnost može da kompleksno obuhvati razna polja i pitanja zato što može da izdrži i kontradikciju i sučeljavanje mišljenja i daje nam mogućnost da vidimo drugačiji ishod od onog koji nam nudi svakodnevnica. To je specifično svojstvo umetnosti.“

„Moramo da budemo konstantno budni, jer taman kada smo mislili da smo neko pravo osvojili, kao na primer pravo na abortus, kada smo misli da u našoj zemlji ono više nikada neće biti upitno, odjednom su se pojavili glasovi koji bi da ukinu pravo žene da odlučuje o svom telu. I to je strašno“, kaže Dijana Milošević.

Desetog decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, festival ima posebni program – Prolog. „Smatrali smo da nije dovoljno samo jednom godišnje govoriti o umetnosti i ljudskim pravima“, objašnjava Dijana Milošević. Na ovom Prologu  promovisana je i tema ovogodišnjeg festivala  „Zauzimanje za drugog je borba za nas same“.

„Anticipirali smo opštu potrebu za saosećanjem, hteli smo da progovorimo o posledicama decenija života u  zemlji koja se zapravo nikada nije totalno suočila sa prošlošću i nije preuzela odgovornost za zločine koji su se dešavali u naše ime. Jedna od konsekvenci takvog odnosa je opšta zaleđenost prema tragedijama koje su se događale drugim. Devedesetih su stradali ljudi u Sarajevu, u Tuzli, širom zemlje koja je nekada bila naša, a nas kao da se nije ticao taj drugi. I tako sve dok ovog maja tragedija nije došla pod naš prozor.“

„Mi u Srbiji možemo da radimo i da živimo od svog rada, pa nam u tom smislu i nije loše. Međutim, u kontekstu nasilja i svega što se dešava u zemlji – loše nam je. Zato smo ovom temom  hteli da podstaknemo ljude na saosećanje, da razmisle: nije poenta da je samo meni dobro. Jer svi smo deo jedne celine. Događaji u maju su nas probudili, osvestili i mislim da tu svest sad treba da negujemo.“

Briga o drugima podrazumeva i brigu o prirodi. „Mi se ekologijom bavimo od ranije, kroz projekat ’Drveće pleše’. Nauka vrišti šta će da se desi ako nestane drveće, a mi ga i dalje sečemo. Tom predstavom zatvaramo festival. Ne možemo da budemo antropocentrični. Duboko verujem da ulazimo u vreme kada ćemo se vratiti mudrosti starih naroda sa smo svi deo jednog sistema, i da nismo mi najvažniji u ovom sistemu.“

Ljudsko pravo je i da se bavi umetnošću. Pa ipak, mnogim umetnicima Nezavisne kulturne scene Srbije, kojoj pripada i DAH Teatar, ove godine će biti veoma otežano to pravo zato što su njihovi projekti odbijeni na konkursima za sufinansiranje Ministarstva kulture. Dijana Milošević kaže da je tema državnih konkursa dugogodišnji i višeslojni problem.

„Nezavisna scena, i posle decenija njenog postojanja, tretira kao pastorče ovog društva. U svetu je prevaziđena podela na institucionalnu i nezavisnu scenu, a kod nas nije. Neki umetnici su izabrali instituciju, neki su izabrali da deluju nezavisno, a svi radimo u kulturi i zato naš rad mora jednako da se vrednuje“, kaže Dijana Milošević.

Ističe i da se na „isti konkurs javljaju veliki festivali kao što su Bitef i Sterijino pozorje, ali i mladi umetnici. Kako da neko ko tek počinje, dobije finansijski stimulans na konkursu pored takvih festivala? Kako da ga zadržimo da ostane?“

„Zvuči neverovatno, ali dokazalo se da umetnost uvek nađe put, da umetnici nalaze način da pokažu ono što misle i da ih je nemoguće ućutkati. U celoj ovoj priči na najvećem gubitku je ipak država.“

Jedan od specijalnih programa festivala je „Preko linije“ koji će pokazati rezultate saradnje „Artpolis“ kolektiva iz Prištine i DAH Teatra. „To je umetnička kolektiv i pozorišna kompanija s kojom sarađujemo 15 godina, vodi je Zana Hodža. Mi gostujemo na njihovom „Femart“-u, to je  prvi festival ženske umetnosti na Kosovu“, objašnjava Dijana Milošević.

„Dok traje zamrznuti konflikt između Beograda i Prištine, mi sarađujemo. Zato smo i smislili ovaj specijalni program, da pokažemo kako je moguća saradnja između umetnika tzv suprotstavljenih strana. Da nas pre desetak godina nisu pozvali na svoj festival, ne bismo obostrano otkrili fantastične ljude koji žele da žive u miru. Izuzetno nam je važno da inspirišemo sugrađane da kroz umetnost, osete drugačiji ishod od onog koji im pruža sadašnjost.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Dijana Milošević Festival Kosovo Ljudska prava Ministarstvo kulture Umetnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

Državni univerzitet u Novom Pazaru

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Gard Security Sistem 036: DUNP nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koja je angažovana, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Povezane vesti

Intervju

18.novembar Sonja Ćirić

Dijana Milošević: Evropske vrednosti treba braniti od desničara

„Ne znam šta još treba da uradimo pa da naš rad bude statusno vrednovan isto kao rad kolega u institucijama. Država verovatno misli, s obzirom da sve ove godine radimo bez ičega, da nam onda ništa ni ne treba“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure