Foto: Zoran Mrđa
Vučićevo prozivanja Zapada za bahatost i licemerje odlično zvuče u naprednjačkom biračkom telu. Takođe i hvalisanje zadržavanjem „slobode odlučivanja“ u odnosu na rat u Ukrajini. Pravo pitanje zato glasi kakve će to imati posledice po međunarodni položaj Beograda i rešavanje kosovskog problema
Što je predsjednik Srbije želio postići obraćanjem javnosti 29. juna? Ni poslije dva dana nije jasno.
Da li je to bio napad panike pošto je najavio da Srbe na Kosovu već 1. oktobra čeka „druga Oluja“? Ili je, možda, riječ o skretanje pažnje sa inflacije i drugih problema u zemlji? Radi li se o rijaliti izlivu hiperemotivnosti kojim pokušava maskirati neuspjeh vlastite politike na Kosovu?
Izvjesno je samo da Srbija snosi posljedice kao jedina evropska zemlja koja nije zavela sankcije Rusiji. Više puta su režimske perjanice tvrdile da im je podrška Kremlja ključna zbog Kosova. Sada se pokazalo da ona i nije baš nešto na što bi Beograd mogao računati – ako je ikad i mogao.
Odluke Prištine o preregistraciji vozila sa oznakama Srbije i zamjeni njenih ličnih karata na graničnim prijelazima privremenim dozvolama za ulazak na Kosovo, svakako nije stolica u Ujedinjenim nacijama. Jeste međutim dobar pokazatelj da kosovski premijer Albin Kurti u budućnosti može računati na još veću podršku zapadnih zemalja. Njemački kancelar Olaf Šolc to je kristalno jasno rekao u sred Beograda.
Ovaj raspad Vučićeve politike sjedenja na dvije stolice i čekanja, ogolio je i činjenicu da nije državnik. Zavisan od rejtinga, jednostavno ne može da donosi suštinske odluke ako dovode u pitanje njegovu popularnost. Više nego išta drugo, to je ključ razumijevanja odnosa trenutnog Beograda spram Moskve. Također i prozivanja Zapada za „bahatost“ i molbe „da poštuju prava onih koje su već ubijali.“
Ovo posljednje svakako dobro zvuči u naprednjačkom biračkom tijelu, ali i otvara pitanje međunarodnog položaja Beograda. Vučić je naglasio da Srbija neće poduzimati nikakve vojne akcije i najavio „trezven i ubitačan odgovor“. Naravno, kroz nastavak kampanje povlačenja priznanja Kosova.
Kakav može biti njen efekt? Ne mnogo velik za Kosovo, ali prilično značajan za Srbiju: em će sa jedne strane evropski put za nju biti još neprohodniji, em sa druge postaje pion u odmjeravanju Zapada sa Rusijom i Kinom. Sve ovo skupa i te kako miriše na devedesete godine prošlog stoljeća.
Srbija svakako ima što da kaže u rješavanju kosovskog problema i brojni njeni interesi tu moraju biti priznati i zaštićeni. Ali da bi do toga došla, prethodno mora resetirati dosadašnju politiku. Kako prema Rusiji i Evropskoj uniji, tako i kad su u pitanju region i sama zemlja.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum
Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete
Da li se zaista ispisuju poslednji dani Ćacilenda? Na njegovom uličnom delu, saobraćaj ponovo najkasnije od 5. januara, najavljuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić
Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?
Priprema se bina, spekatakl u Beogradu na vodi snimaće eskadrila dronova, a u Zimskoj bajci odbrojava se do Ekspa. Kako se Beograd na vodi sprema za doček 2026?
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
