Foto: Zoran Mrđa
Vučićevo prozivanja Zapada za bahatost i licemerje odlično zvuče u naprednjačkom biračkom telu. Takođe i hvalisanje zadržavanjem „slobode odlučivanja“ u odnosu na rat u Ukrajini. Pravo pitanje zato glasi kakve će to imati posledice po međunarodni položaj Beograda i rešavanje kosovskog problema
Što je predsjednik Srbije želio postići obraćanjem javnosti 29. juna? Ni poslije dva dana nije jasno.
Da li je to bio napad panike pošto je najavio da Srbe na Kosovu već 1. oktobra čeka „druga Oluja“? Ili je, možda, riječ o skretanje pažnje sa inflacije i drugih problema u zemlji? Radi li se o rijaliti izlivu hiperemotivnosti kojim pokušava maskirati neuspjeh vlastite politike na Kosovu?
Izvjesno je samo da Srbija snosi posljedice kao jedina evropska zemlja koja nije zavela sankcije Rusiji. Više puta su režimske perjanice tvrdile da im je podrška Kremlja ključna zbog Kosova. Sada se pokazalo da ona i nije baš nešto na što bi Beograd mogao računati – ako je ikad i mogao.
Odluke Prištine o preregistraciji vozila sa oznakama Srbije i zamjeni njenih ličnih karata na graničnim prijelazima privremenim dozvolama za ulazak na Kosovo, svakako nije stolica u Ujedinjenim nacijama. Jeste međutim dobar pokazatelj da kosovski premijer Albin Kurti u budućnosti može računati na još veću podršku zapadnih zemalja. Njemački kancelar Olaf Šolc to je kristalno jasno rekao u sred Beograda.
Ovaj raspad Vučićeve politike sjedenja na dvije stolice i čekanja, ogolio je i činjenicu da nije državnik. Zavisan od rejtinga, jednostavno ne može da donosi suštinske odluke ako dovode u pitanje njegovu popularnost. Više nego išta drugo, to je ključ razumijevanja odnosa trenutnog Beograda spram Moskve. Također i prozivanja Zapada za „bahatost“ i molbe „da poštuju prava onih koje su već ubijali.“
Ovo posljednje svakako dobro zvuči u naprednjačkom biračkom tijelu, ali i otvara pitanje međunarodnog položaja Beograda. Vučić je naglasio da Srbija neće poduzimati nikakve vojne akcije i najavio „trezven i ubitačan odgovor“. Naravno, kroz nastavak kampanje povlačenja priznanja Kosova.
Kakav može biti njen efekt? Ne mnogo velik za Kosovo, ali prilično značajan za Srbiju: em će sa jedne strane evropski put za nju biti još neprohodniji, em sa druge postaje pion u odmjeravanju Zapada sa Rusijom i Kinom. Sve ovo skupa i te kako miriše na devedesete godine prošlog stoljeća.
Srbija svakako ima što da kaže u rješavanju kosovskog problema i brojni njeni interesi tu moraju biti priznati i zaštićeni. Ali da bi do toga došla, prethodno mora resetirati dosadašnju politiku. Kako prema Rusiji i Evropskoj uniji, tako i kad su u pitanju region i sama zemlja.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Da li narod prihvata da Kristijan Šmit ruši ustavni poredak Republike Srpske i da neustavni sud ruši Ustav i smenjuje narodom izabrane funkcionere“, glasi referendumsko pitanje o kojem će građani Republike Srpske odlučivati krajem oktobra
I pored pritiska Amerika, Priština istrajava u nameri da Srpskoj listi i Srpskoj demokratiji ne dozvoli da učestvuje na lokalnim izborima 12. oktobra
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Naprednjaci godinama vladaju promocijom svemoći i zastrašivanjem. Sada, kada je strah u dobroj meri iščileo, zbunjeni su i dezorijentisani, pa Aleksandar Vučić primenom gole sile pokušava da reprodukuje strah. Tu nema nikakve strategije, to je dnevna reakcija na pobunu u društvu koja im izmiče kontroli
TV Informer emitovao je u četvrtak (21. avgust) „dokumentni film“, tačnije njegov drugi deo, „Vreme terora 2“. U novom „dokumentarcu“ u produkciji Centra za društvenu stabilnost, događaji iz Srbije povezuju se sa događajima iz Odese 2014. godine na način koji je objašnjiv samo prorežimskim medijima
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
