
Komentar
Poredak i kultura
Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije
Foto: Simon/Pixabay
Španska kompanija Eliminalija se bavi poslom regenerisanja reputacije na internetu. Moto im je “brišemo vam prošlost i pomažemo da izgradite budućnost”. Metode kojima se pritom koriste jesu efikasne, ali su etički principi u najmanju ruku diskutabilni
Ko god se bavi dnevnim onlajn novinarstvom sretao se i sa zahtevima da neki tekst ukloni iz arhive. Najčešće se radi o ljudima koji su osuđivani i hteli bi da nastave život bez tog bagaža. U nekim slučajevima mogu se pozvati na Pravo na zaborav, proisteklo iz odluke Suda pravde Evropske unije da posle nekog vremena zahtevate da pretraživači (obično Gugl) nepovoljne tekstove o vama “sahrane” malo dublje. Ali ne i da se tekst briše iz arhive, ako za to nema pravnih osnova.
Zvuči neobično, ali lakše je onima koji su kaznu odslužili ili je sud presudio u njihovu korist, jer imaju neki osnov. Teže je onima o kojima su mediji ili blogeri pisali, a da epiloga nije bilo jer onda i pravni osnov izostaje. Zato se pojavljuju firme koje vam, uz novčanu nadoknadu, nude “zaborav”. U Srbiji su to obično advokatske kancelarije, a “Gardijan” je pronašao jednu mnogo interesantniju kompaniju u Španiji, zove se Eliminalija (eliminalia.com) i navodno je veoma efikasna u poslu regenerisanja reputacije na internetu. Moto im je “brišemo vam prošlost i pomažemo da izgradite budućnost”.
Eliminalija koristi tri uspešna metoda za uklanjanje ili potiskivanje neželjenih sadržaja. Prvi metod je “zatrpavanje”. Ukoliko se nepovoljni sadržaji o vama pojavljuju visoko u rezultatima pretrage, najbolje je napraviti nove sadržaje koje će onda “pogurati” na pretraživačima tako da sve loše potone. U tu svrhu firma je napravila nekoliko sopstvenih onlajn magazina o kućnim ljubimcima, sportu i razonodi, optimizovala ih za pretraživače i kroz njih pušta potrebne tekstove. Kada klijent ukuca svoje ime, prvo se pojave takvi sadržaji u kojima se njegovo ime i mišljenje visoko cene.
Drugi metod je klasičan pritisak i sa time se najčešće srećemo i u Srbiji. Predstavljajući se kao neka advokatska kancelarija ili neki sličan zastupnik, Eliminalija piše vlasniku arhive zahtevajući da se neki sadržaj ukloni, u suprotnom… Uplašeni mogućim tužbama neki pokleknu, možda i zbog toga što ne bi da se vuku po sudovima, a sadržaj ionako više nema nikakvu čitanost da bi se isplatilo boriti se za njega. Inače, takvih zahteva od pravih advokata ima dosta, obično utemeljenih nekom sudskom odlukom, pa je to razlog što Eliminaliji priča prolazi.
Treći metod je najzanimljiviji jer gađa direktno pretraživače. Eliminalija se tu predstavlja kao vlasnik autorskih prava na sadržaj koji je neko objavio, i od pretraživača ili neke platforme poput Jutjuba ili agregatora vesti zahteva da sadržaj ukloni zbog kršenja kopirajta. Na ovakve zahteve reaguje se promptno, čak je postupak pojednostavljen, postoje onlajn formulari na kojima je često dovoljno da stavite primedbu i sadržaj se “gasi”. Naravno, to vam neće uspeti ako se radi o velikim i uglednim medijima, ali taj status utvrđuje pretraživač, odnosno agregator.
Zanimljivo je pratiti dalji razvoj događaja, da li će “Gardijanovo” razotkrivanje Eliminalije ugroziti njihov biznis ili im je ovo dobra reklama. Za sada su kritički tekstovi o njihovom poslovanju visoko u rezultatima pretrage. Ako uspeju da ih spuste ili uklone, bolja reklama im ne treba. ¶

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve