

Lični stav
Šapiću, Beograd nije bilbord
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić ima pravo da razmišlja o predsedničkoj kandidaturi. Ali nema pravo da Beograd pretvori u odskočnu dasku za ostvarenje tih ambicija. Jer grad nije bilbord




Eventualno uvođenje sankcija Rusiji ne bi za naprednjačku Srbiju bila nikakva istorijska prekretnica, već samo otpočinjanje nove igre mešetarenja i odugovlačenja sa ciljem da se Srbija nikako isuviše ne približi standardima Evropske unije, jer bi to bio kraj vlasti Aleksandra Vučića
Srbija se decenijama nalazi na putu koji ne vodi nikuda. Ako Aleksandar Vučić pod pritiskom Vašingtona, Berlina i Brisela bude popustio i u ime Srbije, uz pokorno izvinjavanje Putinu, bude uveo sankcije Rusiji, to ne samo da se ne bi promenilo, već bi besciljno spoljnopolitičko vrdanje Srbije samo još više došlo do izražaja.
Jer Srbiji je po prirodi naprednjačke vlasti i na osnovu većinskog javnog mnjenja mesto u Putinovom zagrljaju. Nastranu igrokazi o nekakvom približavanju Evropskoj uniji, deset proteklih godina Srbija se po svim vrednosnim i institucionalnim parametrima sistematski udaljavala od EU, što su, bez obzira na sva izborna mešetatarenja, birači velikodušno nagrađivali. Ona formalno nije bila ni vamo, ni tamo, ali se konstantno izgrađivala i razvijala autokratija po uzoru na putinizam, orbanizam ili erdoganizam.
Ako Vučić bude izračunao da će ipak lakše ostati na vlasti ako se u novom svetskom sukobu prikloni Zapadu, ništa se tu neće promeniti, jer bi to značilo da se odriče vlasti. A neće se promeniti, ni jer je u svakom, a pogotovu ovom istorijskom trenutku, stanje srpske demokratije za zapadne države sporedna stvar. Sada je samo važno da se obezbedi jedinstvena, rusootporna bezbednosna struktura Evrope, kako se ovaj srpski komad zemlje na Balkanu ne bi prepustio Putinovom uticaju.
Čovek koji je suštinski nedemokrata, Vučić, u slučaju naizgled „istorijskog preokreta“, uvođenja sankcija Rusiji, radiće ono, što je i do sada radio: šibicarenjem, mešetarenjem, izvrdavanjevem, odugovlačenjem učiniće sve, da se Srbija ne približi previše evropskim društvenim, demokratskim i političkim standardima. To je pitanje političkih gena ali i golog opstanka na vlasti, što je jedina garancija da se bezbrojne afere, u koje su naprednjaci i njihovi prilipci uvaljani do guše, drže podalje od istražnih organa i pravosuđa.
Otklon od ruskih i kineskih „prijatelja“ i približavanje bezbednosnoj i spoljnoj politici Unije značio bi da Srbija, ili preciznije naprednjačka Srbija, ostane samo sa jednim saveznikom: Orbanovom Mađarskom. Jer ovakva, kakva jeste, suštinski antidemokratska, Srbija u Evropskoj uniji ima ekonomke partnere, ali nema saveznike. Srbija nema niti jednog jedinog saveznika ni u regionu, što Vučić objašnjava time da su svi ljubomorni na fantastičan privredni rast Srbije pa su se zato udružili protiv „nas“, što jeste budalaština, ali preslikava esenciju naprednjačkog političkog razmišljanja i delovanja.
Ko je mislio da bi eventualno uvođenje sankcija Rusiji moglo u krajnjem ishodu da približi Srbiju demokratskim standardima EU, bolje da ne gaji lažne nade. Predlog predsednika Francuske Emanula Makrona da se formira „Evropska politička zajednica“, kao neka vrste druge lige Evrope, to samo potvrđuje. Takva zajednica značila bi nivelisanje evropske bezbednosne strukture i spoljne politike, ali i odustajanje od pritiska na zemlje koje su izrazile želju da jednog dana postanu članice EU da sprovedu unutrašnje reforme.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com


Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić ima pravo da razmišlja o predsedničkoj kandidaturi. Ali nema pravo da Beograd pretvori u odskočnu dasku za ostvarenje tih ambicija. Jer grad nije bilbord


Studenti u blokadi saopštili su da je policija nakon protesta protiv otvaranja izraelske fabrike naoružanja u Srbiji privela deset učesnika skupa, među kojima su i dva studenta Filozofskog fakulteta u Beogradu


Dragan Đilas poziva SRCE, PSG, NPS, Ekološki ustanak i ostale proevropske partije da sa njegovom Strankom slobode i pravde zajendički izađu na izbore. Da li je ovo oživljavanje neslavno propale koalicije „Srbija protiv nasilja“


Na Kosovu su u nedelju (7. juna) održani vanredni parlamentarni izbori. To su treći parlamentarni izbori održani za 16 meseci, jer su do sada propali svi pokušaji da se formira koaliciona vlada. Kako se završio izborni dan? Kolika je bila izlaznost i šta pokazuju prvi rezultati?


Gradski menadžer Miroslav Čučković najavio je rušenje Tržnog centra Staklenca, Bajlonijeve pijace, objekata oko Pančevca, dolazak krtice...
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve