

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Eventualno uvođenje sankcija Rusiji ne bi za naprednjačku Srbiju bila nikakva istorijska prekretnica, već samo otpočinjanje nove igre mešetarenja i odugovlačenja sa ciljem da se Srbija nikako isuviše ne približi standardima Evropske unije, jer bi to bio kraj vlasti Aleksandra Vučića
Srbija se decenijama nalazi na putu koji ne vodi nikuda. Ako Aleksandar Vučić pod pritiskom Vašingtona, Berlina i Brisela bude popustio i u ime Srbije, uz pokorno izvinjavanje Putinu, bude uveo sankcije Rusiji, to ne samo da se ne bi promenilo, već bi besciljno spoljnopolitičko vrdanje Srbije samo još više došlo do izražaja.
Jer Srbiji je po prirodi naprednjačke vlasti i na osnovu većinskog javnog mnjenja mesto u Putinovom zagrljaju. Nastranu igrokazi o nekakvom približavanju Evropskoj uniji, deset proteklih godina Srbija se po svim vrednosnim i institucionalnim parametrima sistematski udaljavala od EU, što su, bez obzira na sva izborna mešetatarenja, birači velikodušno nagrađivali. Ona formalno nije bila ni vamo, ni tamo, ali se konstantno izgrađivala i razvijala autokratija po uzoru na putinizam, orbanizam ili erdoganizam.
Ako Vučić bude izračunao da će ipak lakše ostati na vlasti ako se u novom svetskom sukobu prikloni Zapadu, ništa se tu neće promeniti, jer bi to značilo da se odriče vlasti. A neće se promeniti, ni jer je u svakom, a pogotovu ovom istorijskom trenutku, stanje srpske demokratije za zapadne države sporedna stvar. Sada je samo važno da se obezbedi jedinstvena, rusootporna bezbednosna struktura Evrope, kako se ovaj srpski komad zemlje na Balkanu ne bi prepustio Putinovom uticaju.
Čovek koji je suštinski nedemokrata, Vučić, u slučaju naizgled „istorijskog preokreta“, uvođenja sankcija Rusiji, radiće ono, što je i do sada radio: šibicarenjem, mešetarenjem, izvrdavanjevem, odugovlačenjem učiniće sve, da se Srbija ne približi previše evropskim društvenim, demokratskim i političkim standardima. To je pitanje političkih gena ali i golog opstanka na vlasti, što je jedina garancija da se bezbrojne afere, u koje su naprednjaci i njihovi prilipci uvaljani do guše, drže podalje od istražnih organa i pravosuđa.
Otklon od ruskih i kineskih „prijatelja“ i približavanje bezbednosnoj i spoljnoj politici Unije značio bi da Srbija, ili preciznije naprednjačka Srbija, ostane samo sa jednim saveznikom: Orbanovom Mađarskom. Jer ovakva, kakva jeste, suštinski antidemokratska, Srbija u Evropskoj uniji ima ekonomke partnere, ali nema saveznike. Srbija nema niti jednog jedinog saveznika ni u regionu, što Vučić objašnjava time da su svi ljubomorni na fantastičan privredni rast Srbije pa su se zato udružili protiv „nas“, što jeste budalaština, ali preslikava esenciju naprednjačkog političkog razmišljanja i delovanja.
Ko je mislio da bi eventualno uvođenje sankcija Rusiji moglo u krajnjem ishodu da približi Srbiju demokratskim standardima EU, bolje da ne gaji lažne nade. Predlog predsednika Francuske Emanula Makrona da se formira „Evropska politička zajednica“, kao neka vrste druge lige Evrope, to samo potvrđuje. Takva zajednica značila bi nivelisanje evropske bezbednosne strukture i spoljne politike, ali i odustajanje od pritiska na zemlje koje su izrazile želju da jednog dana postanu članice EU da sprovedu unutrašnje reforme.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve