

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




Eventualno uvođenje sankcija Rusiji ne bi za naprednjačku Srbiju bila nikakva istorijska prekretnica, već samo otpočinjanje nove igre mešetarenja i odugovlačenja sa ciljem da se Srbija nikako isuviše ne približi standardima Evropske unije, jer bi to bio kraj vlasti Aleksandra Vučića
Srbija se decenijama nalazi na putu koji ne vodi nikuda. Ako Aleksandar Vučić pod pritiskom Vašingtona, Berlina i Brisela bude popustio i u ime Srbije, uz pokorno izvinjavanje Putinu, bude uveo sankcije Rusiji, to ne samo da se ne bi promenilo, već bi besciljno spoljnopolitičko vrdanje Srbije samo još više došlo do izražaja.
Jer Srbiji je po prirodi naprednjačke vlasti i na osnovu većinskog javnog mnjenja mesto u Putinovom zagrljaju. Nastranu igrokazi o nekakvom približavanju Evropskoj uniji, deset proteklih godina Srbija se po svim vrednosnim i institucionalnim parametrima sistematski udaljavala od EU, što su, bez obzira na sva izborna mešetatarenja, birači velikodušno nagrađivali. Ona formalno nije bila ni vamo, ni tamo, ali se konstantno izgrađivala i razvijala autokratija po uzoru na putinizam, orbanizam ili erdoganizam.
Ako Vučić bude izračunao da će ipak lakše ostati na vlasti ako se u novom svetskom sukobu prikloni Zapadu, ništa se tu neće promeniti, jer bi to značilo da se odriče vlasti. A neće se promeniti, ni jer je u svakom, a pogotovu ovom istorijskom trenutku, stanje srpske demokratije za zapadne države sporedna stvar. Sada je samo važno da se obezbedi jedinstvena, rusootporna bezbednosna struktura Evrope, kako se ovaj srpski komad zemlje na Balkanu ne bi prepustio Putinovom uticaju.
Čovek koji je suštinski nedemokrata, Vučić, u slučaju naizgled „istorijskog preokreta“, uvođenja sankcija Rusiji, radiće ono, što je i do sada radio: šibicarenjem, mešetarenjem, izvrdavanjevem, odugovlačenjem učiniće sve, da se Srbija ne približi previše evropskim društvenim, demokratskim i političkim standardima. To je pitanje političkih gena ali i golog opstanka na vlasti, što je jedina garancija da se bezbrojne afere, u koje su naprednjaci i njihovi prilipci uvaljani do guše, drže podalje od istražnih organa i pravosuđa.
Otklon od ruskih i kineskih „prijatelja“ i približavanje bezbednosnoj i spoljnoj politici Unije značio bi da Srbija, ili preciznije naprednjačka Srbija, ostane samo sa jednim saveznikom: Orbanovom Mađarskom. Jer ovakva, kakva jeste, suštinski antidemokratska, Srbija u Evropskoj uniji ima ekonomke partnere, ali nema saveznike. Srbija nema niti jednog jedinog saveznika ni u regionu, što Vučić objašnjava time da su svi ljubomorni na fantastičan privredni rast Srbije pa su se zato udružili protiv „nas“, što jeste budalaština, ali preslikava esenciju naprednjačkog političkog razmišljanja i delovanja.
Ko je mislio da bi eventualno uvođenje sankcija Rusiji moglo u krajnjem ishodu da približi Srbiju demokratskim standardima EU, bolje da ne gaji lažne nade. Predlog predsednika Francuske Emanula Makrona da se formira „Evropska politička zajednica“, kao neka vrste druge lige Evrope, to samo potvrđuje. Takva zajednica značila bi nivelisanje evropske bezbednosne strukture i spoljne politike, ali i odustajanje od pritiska na zemlje koje su izrazile želju da jednog dana postanu članice EU da sprovedu unutrašnje reforme.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve