
„Uvek na stani dobrog i pravde"
Održana komemoracija Filipu Davidu
Prema rečima Svetislava Basare, posle smrti Filipa Davida ostala je velika praznina koja će biti delimično upotpunjena Davidovim delima
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, bivši predsednik Evropskog pokreta u Srbiji (EPUS) preminuo je u 78. godini, saopštio je Evropski pokret. Bio je predsednik EPUS-a u periodu od 2015. do 2020. godine
Mihailo Crnobrnja je završio Ekonomski fakultet u Beogradu i magistrirao ekonomske nauke na Univerzitetu Merilend 1970. godine.
Doktorirao je, potom, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1976. godine.
Predavao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu od 1974. godine na predmetu Politička ekonomija savremenog društva.
U tom periodu, Crnobrnja je radio i kao direktor Centra za ekonomska istraživanja Udružene beogradske banke od 1978. do 1984. godine.
Bio je ministar u Vladi Srbije, kao i direktor Zavoda za društveno-ekonomsko planiranje od 1986. do 1989. godine.
Učestvovao u delatnostima ka uključivanju Srbije u Evropsku uniju
Crnobrnja je u nekoliko navrata učestvovao u delatnostima koje je trebalo da vode ka uključivanju Jugoslavije ili Srbije u Evropsku uniju.
Bio je i ambasador SFRJ pri Evropskoj zajednici u dramatičnom periodu od 1989. do 1992. godine, sve do raspada zemlje.
Nakon raspada SFRJ otišao je u Kanadu gde je nastavio nastavničku karijeru kao profesor Univerziteta McGill (Montreal) i Carleton (Otava).
Crnobrnja se 2001. godine vratio u Beograd kada je bio specijalni savetnik za evropske integracije u Ministarstvu za ekonomske veze sa inostranstvom.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja je bio profesor emeritus i direktor Centra za evropske integracije i javnu upravu na fakultetu FEFA u Beogradu.
Od 2006. do 2009. bio je direktor Instituta FEFA, a od 2009. do 2012. dekan fakulteta.
Za evropske ideje do poslednjeg daha
Pripada generaciji kojoj je zapalo da u svojim najaktivnijim godinama učestvuje ili svedoči raspadu Jugoslavije, o čemu je napisao i knjigu Jugoslovenska drama, koja je prevedena na engleski i na više drugih jezika (francuski, kineski, makedonski), podseća Evropski pokret.
Bio je autor još četiri stručne knjige, ko-autor jedne i priređivač četiri zbornika radova. Objavio je više od 250 eseja, članaka, rasprava, prikaza i recenzija u naučnim i stručnim časopisima na prostorima bivše SFRJ, Kanadi i SAD.
Zalagao se praktično do poslednjeg daha za evropske ideje, duboko verujući da je to najbolji način da se unaprede i razvijaju srpsko društvo i država, navodi EPUS.
Prema rečima Svetislava Basare, posle smrti Filipa Davida ostala je velika praznina koja će biti delimično upotpunjena Davidovim delima
Nekadašnja profesorka Fakulteta dramskih umetnosti, teatrološkinja i prevoditeljka preminula je u Beogradu, posle duge i teške bolesti
Preminuo je akademik Ljubomir Simović, jedan od najvećih modernih srpskih pesnika i dramskih pisaca, čovek koji nije želeo da ostane nem na stvarnost u kojoj je živeo. „Kafana ‘Šargan’ je šezdesetih godina bila ostrvo odbačenih na periferiji Beograda, a danas je cela Srbija postala kafana ‘Šargan’. Kafana puna poniženih ljudi bez perspektive i nade“, pričao je Simović za „Vreme“ 2014. godine
Filip David, jedan od najznačajnijih srpskih književnika i intelektualaca, preminuo je u Beogradu posle duge i teške bolesti, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u savremenoj književnosti i kulturi
O Filipu Davidu kao piscu srpske književnosti iz njenog najkreativnijeg posleratnog doba moglo bi dosta da se kaže, ali je malo rečeno – napisao je Branko Kukić na početku uvodnog teksta dvobroja časopisa “Gradac” koji je posvećen Filipu Davidu.
U njemu je delić Davidovog opusa, poput Skice za priču o snu, Bunara u tamnoj šumi, Jedne noći u Varšavi, Ničije zemlje, drame Jednog dana, moj Jamele, scenarija Svetovi u haosu, njegova prepiska sa Mirkom Kovačem i Borislavom Pekićem, pa i tekst koji je Filip David govorio u Narodnoj biblioteci Srbije na dodeli priznanja za Najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka za roman Kuća sećanja i zaborava, tekst koji je počeo ogradom od prisustva Tomislava Nikolića, tadašnjeg predsednika Srbije. “Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu nacionalističku i ratnu politiku. Njemu nije mesto ovde i ovim povodom”, rekao je David pred zvanicama.
U dvobroju su i tekstovi poštovalaca Filipa Davida o njemu. Jedan od tih, tekst Svetislava Basare Princ “Galerije”, objavljujemo.
Na kraju uvodnog teksta koji je naslovio Filip David – Sve je u vatri, Kukić kaže da mu nije bila namera da objavi sve važne tekstove koji su napisani o Filipu Davidu, nego da kaže više “o jednoj posebnoj atmosferi i temperaturi koje donose posebno strujanje, predstavljeno na poseban način, jer svaka književna epoha ima posebne stvaraoce koji svet, unutrašnji i spoljašnji, gledaju iz posebnog ugla – petog – u kvadratnoj sobi. Ovaj peti ugao istovremeno ruši staru i stvara novu kuću”.
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve