
„Uvek na stani dobrog i pravde"
Održana komemoracija Filipu Davidu
Prema rečima Svetislava Basare, posle smrti Filipa Davida ostala je velika praznina koja će biti delimično upotpunjena Davidovim delima
Robert Nemeček, muzičar i zaljubljenik u film preminuo je juče 75. godini potvrdio je njegov prijatelj, scenarista Dimitrije Vojinov na društvenim mrežama
Muzičar i dugogodišnji urednik filmskog programa Robert Nemeček preminuo je juče 75. godini, prenela je Radio-televizija Srbije.
Vest o smrti je potvrdio njegov dugogodišnji prijatelj Dimitrije Vojnov.
Napustio nas je Robert Nemeček.
Malo ko je uticao na moj životni put kao on.
Slava mu!
— Dimitrije Vojnov (@timjohnbyford) January 9, 2024
Nemeček je rođen je 1949. godine u Beogradu, a bio je poznat i kao basista benda Pop mašina. Muzikom je donosio nove trendove, a mnogo godina kasnije radio je kao urednik filmskog programa TV Politike, Pinka, B92 i Radio-televizije Srbije.
Nemeček je bio jedan od rodonačelnika progresivnog Roka u Jugoslaviji i veliki inovator u TV i filmskoj industriji.
Posvetio se i digitalizaciji starih snimaka, uz pomoć sina Jana, kompozitora ambijentalne muzike, i posle nekoliko godina rada izdao digitalizovane i remasterovane stare snimke Pop mašine i Rok mašine.
Mnogi su smatrali da Nemeček u srpskom društvu nije dobio priznanje kakvo je zaslužio. „Mi živimo u jednom zatucanom i konzervativnom sistemu – društvu koje je još i siromašno i izuzetno korumpirano“, pričao Srđan Gojković Gile u intervjuu za „Vreme“ i konstatovao da, recimo, ljudi kakvi su „Žika i Dragi Jelić ili Robert Nemeček nemaju nacionalne penzije“, a imaju ih neki ljudi „koji su bili bliski vlasti“.
Mesto i vreme sahrane Nemečeka biće naknadno saopšteni.
Prema rečima Svetislava Basare, posle smrti Filipa Davida ostala je velika praznina koja će biti delimično upotpunjena Davidovim delima
Nekadašnja profesorka Fakulteta dramskih umetnosti, teatrološkinja i prevoditeljka preminula je u Beogradu, posle duge i teške bolesti
Preminuo je akademik Ljubomir Simović, jedan od najvećih modernih srpskih pesnika i dramskih pisaca, čovek koji nije želeo da ostane nem na stvarnost u kojoj je živeo. „Kafana ‘Šargan’ je šezdesetih godina bila ostrvo odbačenih na periferiji Beograda, a danas je cela Srbija postala kafana ‘Šargan’. Kafana puna poniženih ljudi bez perspektive i nade“, pričao je Simović za „Vreme“ 2014. godine
Filip David, jedan od najznačajnijih srpskih književnika i intelektualaca, preminuo je u Beogradu posle duge i teške bolesti, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u savremenoj književnosti i kulturi
O Filipu Davidu kao piscu srpske književnosti iz njenog najkreativnijeg posleratnog doba moglo bi dosta da se kaže, ali je malo rečeno – napisao je Branko Kukić na početku uvodnog teksta dvobroja časopisa “Gradac” koji je posvećen Filipu Davidu.
U njemu je delić Davidovog opusa, poput Skice za priču o snu, Bunara u tamnoj šumi, Jedne noći u Varšavi, Ničije zemlje, drame Jednog dana, moj Jamele, scenarija Svetovi u haosu, njegova prepiska sa Mirkom Kovačem i Borislavom Pekićem, pa i tekst koji je Filip David govorio u Narodnoj biblioteci Srbije na dodeli priznanja za Najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka za roman Kuća sećanja i zaborava, tekst koji je počeo ogradom od prisustva Tomislava Nikolića, tadašnjeg predsednika Srbije. “Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu nacionalističku i ratnu politiku. Njemu nije mesto ovde i ovim povodom”, rekao je David pred zvanicama.
U dvobroju su i tekstovi poštovalaca Filipa Davida o njemu. Jedan od tih, tekst Svetislava Basare Princ “Galerije”, objavljujemo.
Na kraju uvodnog teksta koji je naslovio Filip David – Sve je u vatri, Kukić kaže da mu nije bila namera da objavi sve važne tekstove koji su napisani o Filipu Davidu, nego da kaže više “o jednoj posebnoj atmosferi i temperaturi koje donose posebno strujanje, predstavljeno na poseban način, jer svaka književna epoha ima posebne stvaraoce koji svet, unutrašnji i spoljašnji, gledaju iz posebnog ugla – petog – u kvadratnoj sobi. Ovaj peti ugao istovremeno ruši staru i stvara novu kuću”.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve