img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pijaca

Zbogom zimnici: Rod nikad lošiji, cene nikad više

13. septembar 2024, 13:27 Ana Trujić
Foto: Ana Trujić
Zimnica nikad skuplja / Foto: Ana Trujić
Copied

U većim gradovima ljudi ionako sve ređe spremaju zimnicu, a ove godine je ponuda zbog suše manja i skuplja. Reporterka „Vremena“ obišla je pijace gde će tegla ajvara koštati i po 1500 dinara

Poljoprivrednica Daliborka Cvetković prodaje papriku na veliko. Trenutno za 180 dinara po kilogramu.

„S obzirom da prodajemo na veliko, dosta ljudi kupuje za pravljenje ajvara i pasterizovanje. Primetili smo da ljudi započinju i svoje male biznise pravljenjem zimnice“, priča ona za „Vreme“.

image(242)
Kad paprika postane luksuz / Foto: Ana Trujić

No, paprika nije jeftina ni na veliko. Stvar je, kaže Cvetković, u skupljim ulaganjima u proizvodnju, u pošastima koje napadaju papriku i suši.

„Najbolje cene“ nema na pijaci

Prošle godine su cene povrća za zimnicu bile bitno niže, navodi se na sajtu http://pijace.com .

Cena krastavca iznosila je 150 dinara, danas je prosečna cena 200 dinara po kilogramu na pijacama. Zatim paprika je iznosila 225 dinara, danas 300, a prošlogodišnja cena karfiola bila je 300 dok je danas 500 dinara.

Na beogradskim pijacama, doduše, mogu se naći paprike od 120 pa sve do 400 dinara.

image(240)
Velike suše, visoka cena / Foto: Ana Trujić

Zavisi to i od toga gde je pijaca, kakav je kvalitet, ali opšte poskupljenje, kažu nam prodavci, pre svega je uslovljeno strašnom sušom. Mnogo im je roda propalo.

„Ove godine suše su bile ogromne. Uveče odemo u njivu, zalijemo je, a sutradan je već gotova, poluosušena“, kaže prodavačica povrća na Palilulskoj pijaci.

Kaže, suša je došla rano, tokom početka cvetanja, i tu spasa maltene nije bilo.

Manje interesovanje za zimnicu?

Pitali smo prodavce na pijacama i da li ljudi kupuju sveže povrće za ostavljanje zimnice ili se ipak odlučuju za gotovu zimnicu.

„Svakog dana dolaze ljudi, kupuju. Mi prodajemo voće, a najviše idu šljive, za džem. Ove godine u Topoli smo se susreli sa jako lošim uslovima. Nismo imali vode, bila je suša, proizvodnja je opala. Ali sada i nije toliko loše u odnosu na to kako je tekao proces proizvodnje,“ kaže Nevena, prodavačica voća na pijaci Zeleni venac.

Njene „komšije“ na drugim tezgama ne dele taj stav. „Sve manje ljudi dolazi na pijacu za proizvode za zimnicu“, kaže nam jedna prodavačica na Kaleniću koja inače dolazi iz Leskovca.

image(243)
U većim gradovima sve manje ljudi sprema zimnicu / Foto: Ana Trujić

„Mladi ne žele da prave ili ne znaju, mnogi nemaju uslove, ali najveći problem je u cenama. Dešava se da dođu ljudi, imaju porodice, i kupe samo dva, tri krastavca, dva, tri paradajza. Niko više ne kupuje u većim količinama, a kada dođe vreme za zimnicu kupovaće već napravljenu, jer će im se više isplatiti“, dodaje ona.

Radovanka Stanojević iz sela Smilovca prodaje zimnicu na centralnoj beogradskoj pijaci Zeleni venac.

„Za prodaju najviše imamo napravljenu zimnicu. Prodajemo paradajz u flaši, sirupe, slatko i džemove od različitog voća, ajvar, pinđur… Penzionerka sam i nije mi problem da pravim, ali za one koji rade, najlakše je da kupe već napravljenu zimnicu“, kaže ona reporterki „Vremena“.

Cene napravljene zimnice na pijacama trenutno ne variraju previše, ali kako prodavci kažu, biće poskupljenja jer očekuju skok tražnje dok je ponuda manja zbog suše.

Trenutna cena šarene salate, kiselih krastavaca, pasterizovane paprike iznosi oko 500 dinara.

Tegla ajvara košta hiljadu dinara, ali prodavci najavljuju da će ići i na 1500. Paradajz u flašama košta 250 dinara. Tegla slatkog i džema košta od 500 do 1000 dinara, u zavisnosti od čega su napravljeni.

Tagovi:

Cena paprika pijaca Suša Voće i povrće Zimnica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure