

Otpuštanja
Jura je samo početak: Hoće li hiljade radnika u autoindustriji ostati bez posla?
Otkazi u Juri samo su početak, upozoravaju sindikati i navode da su upitne hiljade radnih mesta u autoindustriji




Nekada popularna za otvaranje stranih fabrika, Srbija je, kaže predsednik Aleksandar Vučić sada manje atraktivna, a za to su krive blokade i to što više nema jeftine radne snage. Da li je baš tako?
Da Srbija više nije atraktivno mesto za strane investicije jer više nema jeftinu radnu snagu, te zbog toga što je „neko namerno uništio univerzitet i dualno obrazovanje” rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u četvrtak (9. oktobar).
Iskoristio je tako još jednom priliku da indirektno ponovi da su blokade fakulteta tokom prethodne akademske godine i protesti uticali na to da Srbija postane manje interesantna stranim ulagačima.
Izjava predsednika Vučića dolazi nekoliko dana pošto je američki Stejt dipartment objavio da se investiciona klima u Srbiji blago poboljšala poslednjih godina, ali da ostaju problemi birokratije, korupcije, neefikasnih državnih preduzeća, velikog neformalnog sektora i neefikasnog pravosuđa.
Da tvrdnje predsednika Vučića nisu na mestu smatraju sagovornici „Vremena“ koji navode da se razlog za odsustvo zainteresovanosti stranih investitora nalazi u korupciji, energetskoj i opštoj političkoj nestabilnosti.
„Pravi razlog što manje imamo stranih ulaganja i što poneki strani ulagači odlaze je stvarno naša loša opšta klima ovde”, smatra konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević.
„Kad kažem opšta klima, mislim i na političku i na ekonomsku. U poslednje vreme jednostavno nemamo nikakvog plana kuda idemo. Budžet se donesi tako što ga napiše ministar finansija i on se usvoji bez ikakve rasprave. Nema nikakvog razmišljanja o tome kako ćemo, recimo, prebroditi u energetici probleme koje imamo. Tako da zapravo naša politika i naše stanje odvraća strane ulagače.”
Među razloge za izostanak inostranih investicija ekonomista Saša Đogović navodi izuzetno visok stepen političke krize, izuzetno visok stepen korupcije u zemlji i nedostatak stimulativnog institucionalnog ambijenta.
„Svako drugo preduzeće iz Nemačke koje posluje u Srbiji je istaklo da im je velika prepreka i da im visok rizik u poslovanju predstavlja institucionalni ambijent. To je sasvim dovoljno kao argument. Ako je onima koji su već došli na ovo tržište to problem u poslovanju, onda možete zamisliti kako je onima koji imaju neku nameru da eventualno dođu na ovo tržište, znači deluje potpuno odbijajuće”, smatra Đogović.
Kao razlog za manju zainteresovanost stranih ulagača navodi i to što Srbija nema energetsku suverenost, odnosno to što ona potpuno zavisi od drugih geopolitičkih igrača:
„Mi ništa nismo uradili na tom polju da obezbedimo kakvu-takvu suverenost i energetsku predvidivost, pa se sada nalazimo u kleštima. U situaciji kada vi ne možete da vidite da li ćete za mesec dana imati dovoljno nafte da može da vam posluje rafinerija, onda je potpuno jasno da ne možete očekivati da vam dođu investitori, jer ne znaju ustvari sa čime mogu da barataju kad govorimo o energetskom sektoru.”
Kako dodaje, institucionalni ambijent u Srbiji stimuliše privilegovane igrače i endemsku korupciju po kojoj su prepoznatljivi.
„Imajući vidu te elemente i ovu najnoviju energetsku krizu, onda je potpuno jasno da vi ne možete očekivati navalu investitora, već će investitori izbegavati ovo tržište dok ne vide jedan stabilan, predvidiv, stimulativan institucionalni ambijent koji mi, nažalost, nemamo“, kaže Đogović.
Da su blokade univerziteta krive što investitori odlaze, predstavnici vlasti ponavljali su u više navrata.
Sagovornici „Vremena” smatraju da blokade nemaju mnogo veze sa smanjenim investicijama.
„To što univerziteti ne rade i što je obrazovanje urušeno, plod je institucionalne krize u kojoj se nalazimo i za koje nema odgovora niti rešenja”, smatra Đogović.
Kovačević naglašava visoku rangiranost domaćih univerziteta i naučnika u inostranstvu i ugled koji su dobili u svetu, te dodaje da pominjanje univerziteta u tom kontekstu nema mnogo smisla.
„Nepoštovanje prava jedan je od najvažnijih razloga koji odbija ulaganja kod nas. Za investitore su važna određena sigurnost, izvesnost da znaju što će biti, a toga ovde nema.”
Minimalna zarada povećana je u Srbiji na 550 evra od oktobra, a predsednik Srbije naveo je i to kao razlog za odlazak stranih investitora, ali Kovačević naglašava da su plate povećane zbog lošeg funkcionisanja države i visoke inflacije.
„Istina je da se strane investicije privlače i kroz jeftinu radnu snagu, a ona ne može biti jeftina jer nam je inflacija povećala plate. Nisu se plate kod nas povećale, nego smo, nažalost napravili preveliku inflaciju, veću nego druge zemlje, pa smo skupa zemlja. Onda plate moraju biti veće”, kaže Kovačević.
Kako dodaje, nisu plate podstakle manju zainteresovanost investitora, već pogrešni potezi vlasti – loše trošenje novca i previsoka inflacija.
Predsednik Srbije je ocenio da Srbija više nije atraktivno mesto za strane investicije kao ranije, dodajući da je to delom i zbog toga što više nemamo jeftinu radnu snagu, i navodeći da od Indije do Tunisa ima mnogo više mesta sa neuporedivo nižim minimalnim zaradama i prosečnim, a da ljudi idu tamo gde veći profit može da se napravi.
„Nama je u prethodnih godinu dana neko namerno uništio univerzitet i dualno obrazovanje i što smo mogli da ponudimo struke – i to ti ljudi koji dolaze u našu zemlju znaju”, rekao je.
„Neko je uništio obrazovni sistem, smišljeno i namerno, malo spolja, malo iznutra – malo neodgovorni rektori i dekani i ostali… Zato ćemo morati da uložimo veliki novac u izgradnju novih industrijskih zona, da bismo po tome, i uz subvencije koje dajemo, bili privlačni stranim investitorima. Posebno ćemo uraditi na širenju tri zone – Leskovac, Ćuprija, Inđija”, naveo je.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!


Otkazi u Juri samo su početak, upozoravaju sindikati i navode da su upitne hiljade radnih mesta u autoindustriji


Ukupan javni dug lokalnih samouprava u Srbiji na kraju prošle godine bio 48 milijardi dinara. Vranje ubedljivo najveći dužnik na jugu zemlje, a kako je u ostalim delovima


Beograd trenutno ne može da nabavi nijedan novi tramvaj ili autobus, nakon što je postupak za kupovinu 85 tramvaja zamrznut zbog prigovora ponuđača, a tender za 150 autobusa obustavljen početkom godine, tvrdi potpredsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Ana Gođevac


Kula Beograd, centralni soliter Beograda na vodi, i dalje radi bez upotrebne dozvole. Samo je delimično useljena, pa većinu vremena služi - kao bilbord za reklame


Evropski sistem za brzo uzbunjivanje o hrani (RASFF) izdao je od početka 2026. dva upozorenja za namirnice izvezene iz Srbije u kojima su pronađene nepoželjne supstance. Tokom prošle godine izdato je 30 upozorenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve